ups, zaboravio login
Zen problem - budistički sveštenik i mirišljavi štapici
Zaključano
Zakačeno
12 kuglica istog izgleda jedna je teza, sa tri merenja na terazijama otkri koja je teza
ko ovaj resi nek se baci na to da je jedna kuglica teza ili laksa, sa tri merenja utvrdi koja je i da li je laksa ili teza
Ovo ti je offtopic, al' ajd'.
1. Na jedan tas stavis 4, na drugi 4. Uzmes onaj koji pretegne. Ako ni jedan, uzmes preostale 4.
2. Na jedan tas stavis 2, na drugi 2. Uzmes one dve koje su teze.
3. Stavis od te dve jednu na jedan, drugu na drugi tas i vidis koja je teza.
1. Na jedan tas stavis 4, na drugi 4. Uzmes onaj koji pretegne. Ako ni jedan, uzmes preostale 4.
2. Na jedan tas stavis 2, na drugi 2. Uzmes one dve koje su teze.
3. Stavis od te dve jednu na jedan, drugu na drugi tas i vidis koja je teza.
ajde sad kad je jedna teza ili laksa provali koja je i da li je teza ili laksa
Kad nadjes dve za koje treba da odredis koja je teza, a koja laksa (da ne ponavljam postupak), uzmes jos dve sa one gomile jednakih. Pa stavis jednu od ove dve prve sa jednom od ove dve druge, a na drugoj strani drugu od prvih i drugu od drugih (al zapetljah ali nema veze). I onda koji deo pretegne, u tom je teza (zapamtis samo o kojoj kuglici se radi). Eto...
Pa ne bas, ne mozes da napises “da ne ponavljam postupak” jer postupak koji je ispisan vazi samo za situaciju ako je kuglica teza od ostalih, ako je kuglica “ili teza ili laksa” od drugih resenje tj. postupak merenjna su drugaciji: kad ti terazije prevagnu na jednu stranu ne mozes znati da li je zato sto je kuglica teza od ostalih pa povukla tu stranu terazija na dole, ili zato sto je laksa pa ucinila da suprotna strana terazija ide na gore...na osnovu cega i zakljucujes, kad otkrijes koja je kuglica, da li je teza ili laksa, ali ovaj zadatak ima dva jako slicna resenja, u jednom nacinu merenja samo mozes da nadjes koja je kuglica drugacija od ostalih, a u drugom mozes i to da li je laksa ili teza od ostalih.
12 kuglica, 11 istih, 12-ta se ne zna jel teža ili lakša:
1. Merenje:
4 na jedan tas, 4 na drugi i 4 van vage.
- Ako budu uravnotežene, onda je među 4 koje nisu išle na vagu, onda:
3 od 4 van vage na jedan tas, a na drugi tas 3 od osam koje su vagane.
Ako budu uravnotežene, onda je ona 12-ta koja nije merena i u trećem merenju samo ustanoviti jel lakša ili teža protiv jedne od 11 istih.
Ako ove 3 budu lakše/teže, onda je jedna od te 3 i zna se jel lakša teža i samo treba u trećem merenju definisati koja je od njih 3.
- Ako ne budu uravnotežene, onda:
Na jedan tas 3 "teže" i 1 "lakša" a na drugi tas 4 koje su bile van vage:
Ako prevagne 3T1L znamo jel među 3T ili je ona 1L i znamo kakva je.
Ako budu u ravnoteži onda je 1T ili 3L koje nismo stavljali na vagu.
U bilo kom slučaju se u trećem merenju definiše koja je i jel T ili L.
1. Merenje:
4 na jedan tas, 4 na drugi i 4 van vage.
- Ako budu uravnotežene, onda je među 4 koje nisu išle na vagu, onda:
3 od 4 van vage na jedan tas, a na drugi tas 3 od osam koje su vagane.
Ako budu uravnotežene, onda je ona 12-ta koja nije merena i u trećem merenju samo ustanoviti jel lakša ili teža protiv jedne od 11 istih.
Ako ove 3 budu lakše/teže, onda je jedna od te 3 i zna se jel lakša teža i samo treba u trećem merenju definisati koja je od njih 3.
- Ako ne budu uravnotežene, onda:
Na jedan tas 3 "teže" i 1 "lakša" a na drugi tas 4 koje su bile van vage:
Ako prevagne 3T1L znamo jel među 3T ili je ona 1L i znamo kakva je.
Ako budu u ravnoteži onda je 1T ili 3L koje nismo stavljali na vagu.
U bilo kom slučaju se u trećem merenju definiše koja je i jel T ili L.
svaka cast ovaj zadatak je resio jedan mehanicar za tenkove kad sam bio u vojsci pa ti
Dokazati da istu stvar nije moguće uraditi sa 13 kuglica.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Kada se zna unapred da je različita kuglica lakša ili teža onda se u n merenja može
raditi sa 3^n kuglica.
U 3 merenja sa 27 kuglica, 4 merenja sa 81 kuglicom, u 5 merenja sa 243...
Lako se dokazuje.
Ne znam kako ide računica kada se ne zna da da je ta različita lakša ili teža od ostalih.
I što je 12 limit za 3 merenja, a 13 ne može.
raditi sa 3^n kuglica.
U 3 merenja sa 27 kuglica, 4 merenja sa 81 kuglicom, u 5 merenja sa 243...
Lako se dokazuje.
Ne znam kako ide računica kada se ne zna da da je ta različita lakša ili teža od ostalih.
I što je 12 limit za 3 merenja, a 13 ne može.
Za n merenja je limit jedna od 3n odluka. Za 13 kuglica treba da doneseš jednu od 26 odluka - koja je različita i kakva je.
Ako u prvom merenju ostane najmanje 5 kuglica na strani, onda u slučaju ravnoteže imamo najmanje 10 mogućnosti na raspolaganju, što ne možemo rešiti u opštem slučaju sa najviše 2 merenja. Takođe, u svakom merenju moramo imati jednak broj kuglica na oba tasa, jer ne znamo za koliko se defektna kuglica razlikuje od ostalih. Čak i ako znamo kolika je razlika, ako je dovoljno mala, ništa nam ne pomaže što znamo kolika je. Stoga, ako u prvom merenju na strani ostane manje od 5 kuglica, na tasovima mora biti po najmanje 5 kuglica, pa u slučaju neravnoteže opet imamo bar 10 mogućnosti. Recimo, ako je levi tas pretegao, onda može jedna od kuglica sa levog tasa biti teža ili jedna od kuglica sa desnog tasa lakša, pa opet neće u opštem slučaju biti dovoljna najviše dva merenja.
Ako u prvom merenju ostane najmanje 5 kuglica na strani, onda u slučaju ravnoteže imamo najmanje 10 mogućnosti na raspolaganju, što ne možemo rešiti u opštem slučaju sa najviše 2 merenja. Takođe, u svakom merenju moramo imati jednak broj kuglica na oba tasa, jer ne znamo za koliko se defektna kuglica razlikuje od ostalih. Čak i ako znamo kolika je razlika, ako je dovoljno mala, ništa nam ne pomaže što znamo kolika je. Stoga, ako u prvom merenju na strani ostane manje od 5 kuglica, na tasovima mora biti po najmanje 5 kuglica, pa u slučaju neravnoteže opet imamo bar 10 mogućnosti. Recimo, ako je levi tas pretegao, onda može jedna od kuglica sa levog tasa biti teža ili jedna od kuglica sa desnog tasa lakša, pa opet neće u opštem slučaju biti dovoljna najviše dva merenja.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Odnosno vise od dva resenja ;)
Moze i ovako: ako ti je u prvom merenju ravnoteza, od one 4 sto su ostale van terazija dve stavis na jedan tas, jos 1 na drugi tas i jednu od onih sto znas da su regularne. Ostaje ti jos jedna van terazija. Ako je opet ravnoteza ona je sto je ostala izvan terazija pa u trecem merenju lako odredis da li je teza ili laksa poredeci je sa 1 regularnom. Ako je neravnoteza, one dve sto su zavrsile na istom tasu razdvojis jednu na 1 tas a drugu na 2-gi a dve sa suprotnog tasa tj onu 1 neodredjenu i jednu regularnu ne meris. Ako je ravnoteza onda je ona neodredjena sto je skinuta sa tasa a iz prethodnog merenja na osnovu otklona terazija znas da li je laksa ili teza. Ako je neravnoteza ona je tvoja (kuglica:) cija strana terazija opet ode u istom smeru kao strana terazija na kojoj su bile obe u prethodnom merenju a na osnovu strane na koju ode znas i da li je teza ili laksa.
Slicno, ako je u prvom merenju neravnoteza mozes neke kuglice da prebacis sa 1 tasa na drugi a sa drugog tasa neke kuglice na prvi, ako ti u drugom merenju terazije promene “orijentaciju” tj. prevagnu na suprotnu stranu od one u 1 merenju, znas da je kuglica sigurno medju onima koje su zamenile strane...itd...
Moze i ovako: ako ti je u prvom merenju ravnoteza, od one 4 sto su ostale van terazija dve stavis na jedan tas, jos 1 na drugi tas i jednu od onih sto znas da su regularne. Ostaje ti jos jedna van terazija. Ako je opet ravnoteza ona je sto je ostala izvan terazija pa u trecem merenju lako odredis da li je teza ili laksa poredeci je sa 1 regularnom. Ako je neravnoteza, one dve sto su zavrsile na istom tasu razdvojis jednu na 1 tas a drugu na 2-gi a dve sa suprotnog tasa tj onu 1 neodredjenu i jednu regularnu ne meris. Ako je ravnoteza onda je ona neodredjena sto je skinuta sa tasa a iz prethodnog merenja na osnovu otklona terazija znas da li je laksa ili teza. Ako je neravnoteza ona je tvoja (kuglica:) cija strana terazija opet ode u istom smeru kao strana terazija na kojoj su bile obe u prethodnom merenju a na osnovu strane na koju ode znas i da li je teza ili laksa.
Slicno, ako je u prvom merenju neravnoteza mozes neke kuglice da prebacis sa 1 tasa na drugi a sa drugog tasa neke kuglice na prvi, ako ti u drugom merenju terazije promene “orijentaciju” tj. prevagnu na suprotnu stranu od one u 1 merenju, znas da je kuglica sigurno medju onima koje su zamenile strane...itd...
skidam kapu za automona.....
svaka cast
svaka cast
odgovor je: jedan stapic zapali sa obe strane i on ce goreti tacno pola sata,a drugi zapali sa obe strane i na sredini i on ce goreti tacno 15 min.
Milice štapići imaju fitilje samo na krajevima.
Ne možeš ga upaliti na sredini.
Ne možeš ga upaliti na sredini.
>
Prvi stap zapalimo na jednom kraju, a drugi na oba. Kada se drugi stapic ugasi (izgori do kraja) zapalimo i drugi kraj prvog stapica i kada i prvi stapic sagori proslo je 45 min
A da ne bi prekidali meditaciju zbog dodatnog paljenja, stapice postavimo tako da vizuelno podsecaju na slovo T i na pocetku meditacije zapalimo sva tri kraka slova T, kad gornji krak izgori ceo tj plamen dodje do njegove sredine potpalice sa gornje strane vertikalni krak slova T
Citat:
miki069:
12 kuglica, 11 istih, 12-ta se ne zna jel teža ili lakša:
1. Merenje:
4 na jedan tas, 4 na drugi i 4 van vage.
- Ako budu uravnotežene, onda je među 4 koje nisu išle na vagu, onda:
3 od 4 van vage na jedan tas, a na drugi tas 3 od osam koje su vagane.
Ako budu uravnotežene, onda je ona 12-ta koja nije merena i u trećem merenju samo ustanoviti jel lakša ili teža protiv jedne od 11 istih.
Ako ove 3 budu lakše/teže, onda je jedna od te 3 i zna se jel lakša teža i samo treba u trećem merenju definisati koja je od njih 3.
- Ako ne budu uravnotežene, onda:
Na jedan tas 3 "teže" i 1 "lakša" a na drugi tas 4 koje su bile van vage:
Ako prevagne 3T1L znamo jel među 3T ili je ona 1L i znamo kakva je.
Ako budu u ravnoteži onda je 1T ili 3L koje nismo stavljali na vagu.
U bilo kom slučaju se u trećem merenju definiše koja je i jel T ili L.
12 kuglica, 11 istih, 12-ta se ne zna jel teža ili lakša:
1. Merenje:
4 na jedan tas, 4 na drugi i 4 van vage.
- Ako budu uravnotežene, onda je među 4 koje nisu išle na vagu, onda:
3 od 4 van vage na jedan tas, a na drugi tas 3 od osam koje su vagane.
Ako budu uravnotežene, onda je ona 12-ta koja nije merena i u trećem merenju samo ustanoviti jel lakša ili teža protiv jedne od 11 istih.
Ako ove 3 budu lakše/teže, onda je jedna od te 3 i zna se jel lakša teža i samo treba u trećem merenju definisati koja je od njih 3.
- Ako ne budu uravnotežene, onda:
Na jedan tas 3 "teže" i 1 "lakša" a na drugi tas 4 koje su bile van vage:
Ako prevagne 3T1L znamo jel među 3T ili je ona 1L i znamo kakva je.
Ako budu u ravnoteži onda je 1T ili 3L koje nismo stavljali na vagu.
U bilo kom slučaju se u trećem merenju definiše koja je i jel T ili L.
Jos onda mi je nesto skripalo u tvom resenju ali nikako nisam mogao da skontam sta to, ali sad sam ponovo pogledao pa evo: problem je u pretposlednjoj recenici tj. ako je u drugom merenju ravnoteza nemas nacin da iz samo jednog, treceg merenja odredis koja je kuglica 1T ili neka od 3L, za 3T ili 1L mozes (ako neka strana prevagne) jer si ih bar 1 stavio na terazije u tom sastavu kuglica, ali ako tad ostane ravnoteza imas samo potencijalno 1T ili 3L a nisi ih u drugom merenju stavljao na terazije sve 4 na jednu stranu i zato ne mozes iz treceg merenja da odredis koja je i kakva.
Redom: ako sve 4 stavis na 1 tas a drugi regularne koja je od 3L ako taj kraj terazija ode gore?
- 1T i 2L na jednom tasu koja od 2L?
- 3L na jednom tasu koja od te tri?
I uopste sve kombinacije gde je vise od jedne potencijalno lakse na jednom tasu
- 1T i 1L na jednom tasu a na suprotnom 2 regularne, koja od preostale 2L ako tad bude ravnoteza
- po jedna od ove 4 jos neodredjene na svaki tas terazija: ili preostanu 2L za koje ne znas koja je ili ne znas izmedju 1T i 1L koja je izvela terazije iz ravnoteze