Citat:
holononi: Zato vrednost izraza "0/0" uvek zavisi od toga kako se došlo do tih "nula".
Tako je i isključivo tako.
Uzmimo sasvim jednostavan primer: y = 2x/x, ako je x = 0 zar je zabranjeno napisati y = 2•0/0 ili ovako: (0 + 0)/0
ili ovako 0/0 + 0/0 = 1 + 1 = 2
ali ako napišemo da je 2•0 =
0 onda crvena nula nije jednaka crnoj nuli jer se u crvenoj nuli nalaze dve crne nule
Upravo zato što ne znamo odakle potiče i kako je nastala crvena nula i koliko sadrži crnih nula sledi zabrana deobe sa nulom
odnosno zaključak da je deljenje nulom nedefinisano.
Jer ako pišemo da su dve nule jednake jednoj ili da je nula na kvadrat jednaka nuli nižeg reda onda kad delimo takve
nule kojima ne znamo ni sadržaj ni poreklo ne možemo znati ni rezultat deobe jer ih jednako pišemo iako nisu jednake
ili bolje rečeno - ne znamo koliko se krije nula pod jednim istim znakom.
Nule bi trebalo pisati kao opšte brojeve isto kao što, na primer, pišemo 5a/a trebalo bi pisati i 5•0/0 jer ako pišemo
da je 5•0 =
0 ne grešimo - to jeste nula ali ona sadrži pet crnih nula, međutim, ako to ne napišemo onda
se to i ne vidi - pa ne znamo s čim računamo i otuda i dolazi do nedefinisanosti deljenja.
Evo šta se ustvari radi sa nulama:
5•0 = 0 analogno bi bilo 5•7 = 7
Nula se jednostavno ne uvažava kao vrednost i nije tačno da je ova jednakost ispravna 5•0 = 0 ako su nule na levoj
i desnoj strani jednakosti, kao što kaže Holononi, identičnog reda veličine.