Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

mikrofoni??? potreba literatura.

[es] :: Muzička produkcija :: mikrofoni??? potreba literatura.

[ Pregleda: 4912 | Odgovora: 12 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

pivot
davor aleksa
tonac
vukovar

Član broj: 260422
Poruke: 8
*.wmx.hr.



Profil

icon mikrofoni??? potreba literatura.23.05.2010. u 16:17 - pre 168 meseci
Dobro da postoje ovakvi sajtovi.Danas sam ce uclanio na ovu stranicu i trazio ali bez uspeha.Naime imam temu diplomskog iz mikrofona i sva mi je literatura potrebna .ako neko hoce da pomogne bio bih mu veoma zahvalan.
 
Odgovor na temu

acaradio
Aleksandar
Batajnica

Član broj: 42245
Poruke: 1780
*.dynamic.sbb.rs.



+30 Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.23.05.2010. u 20:04 - pre 168 meseci
Evo ga jedan interesantan sajt na kome mozes da vidis (i cujes) sve bitnije mikrofone koji su obelezili 20. vek. Naravno, svaki ima svoj opis, negde opsiran, negde malo sazetiji:
http://www.coutant.org/contents.html

Ima jedna odlicna i veoma detaljna knjiga o mikrofonima, zove se "The Microphone Book", ali ona se ne moze besplatno skinuti sa interneta (osim ako
je potrazis "ispod tezge").


[Ovu poruku je menjao acaradio dana 23.05.2010. u 21:25 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Play
Kruševac

Član broj: 60620
Poruke: 187
*.dynamic.isp.telekom.rs.

Sajt: www.floydmedia.net


+5 Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.24.05.2010. u 09:24 - pre 168 meseci
Uuuu... ovde ima i egzotike od mikrofona! Hvala na linku Aco, odlican info sajt
> (Play) >> (Fast Forward)
 
Odgovor na temu

acaradio
Aleksandar
Batajnica

Član broj: 42245
Poruke: 1780
*.dynamic.sbb.rs.



+30 Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.24.05.2010. u 14:38 - pre 168 meseci
Nema na cemu :)
 
Odgovor na temu

pivot
davor aleksa
tonac
vukovar

Član broj: 260422
Poruke: 8
*.wmx.hr.



Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.25.05.2010. u 19:51 - pre 168 meseci
Hvala mnogo sajt je super ,e sad tu postoji ono "ali"meni je potrebno za diplomski znaci na nasem jeziku i onako od pocetka nastanka pa do danasnji dana,znam da zanovetam ali evo sta da se radi stisla sila vijam ved visee od nedelju dana ali slabe vajde.svejedno HVALA.
 
Odgovor na temu

pivot
davor aleksa
tonac
vukovar

Član broj: 260422
Poruke: 8
*.wmx.hr.



Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.25.05.2010. u 19:54 - pre 168 meseci
E da nije bitan jezik samo da je iz bivse JUGE jer je skola na Srpskom i Hrvatskom jeziku tako da mi ne smeta svejedno moram prekucavati.pozzz
 
Odgovor na temu

acaradio
Aleksandar
Batajnica

Član broj: 42245
Poruke: 1780
*.dynamic.sbb.rs.



+30 Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.25.05.2010. u 20:21 - pre 168 meseci
Evo nesto sto ce ti mozda pomoci, to sam nasao bukvalno pre neki sekund.
http://telekomunikacije.etf.bg...te4e/Akustika_15_Mikrofoni.pdf
Nisam procitao, ali posto je u pitanju izvod iz nekog udzbenika sa Elektrotehnickog fakulteta u BG, mislim da mozes da da izvuces korisne informacije.
 
Odgovor na temu

pivot
davor aleksa
tonac
vukovar

Član broj: 260422
Poruke: 8
*.wmx.hr.



Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.28.05.2010. u 15:28 - pre 168 meseci
Super je .Hvala do neba ai sire.Mogu li se kako oduziti.Bavim se profesionalno muzikom i produkcijom pa ako sta treba eto tu sam.Hvala jos jednom.pozzzz
 
Odgovor na temu

acaradio
Aleksandar
Batajnica

Član broj: 42245
Poruke: 1780
*.dynamic.sbb.rs.



+30 Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.28.05.2010. u 19:29 - pre 168 meseci
Citat:
pivot: Mogu li se kako oduziti

Ma nema nikakve potrebe za oduzivanjem.
Svi se ovde bavimo produkcijom zvuka, a tu smo da pomognemo kada neko dodje sa pitanjem.
Uzivaj u diskusijama na forumu :)
 
Odgovor na temu

pivot
davor aleksa
tonac
vukovar

Član broj: 260422
Poruke: 8
*.wmx.hr.



Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.07.06.2010. u 09:25 - pre 168 meseci
Evo mog rada.Na HR jeziku je pa ako neko treba neka se posluzi ili prepravlja text.Hvala svima na pomoci a vi ocenite valja li.Sve sam informacijje pokupio sa neta bez ijednog dokumenta skripte ili knjige iz skole .Pozzz svima.







Z A V R Š N I R A D






IZ PREDMETA: INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
TEMA: MIKROFONI
MENTOR:


IME I PREZIME:
ZANIMANJE: TEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU


.

SADRŽAJ


UVOD ……………………………………………………………. 2
1.0 KARAKTERISTIKE MIKROFONA ………………………… 3
1.1 OSJETLJIVOST MIKROFONA ………………………….. 3
1.2 FREKVENTNA KARAKTERISTIKA …………………… 3
1.3 KARAKTERISTIKA USMJERENOSTI …………………. 3
2.0 USMJERENOST MIKROFONA……………………………… 4
2.1 FIGURA OSMICE ………………………………………… 4
2.2 FIGURA NULE …………………………………………… 4
2.3 KARDIODNA KARAKTERISTIKA …………………….. 4
2.4 HIPERKARDIODNA KARAKTERISTIKA …………….. 4
2.5 KARAKTERISTIKA LIJEVKA ………………………….. 4
3.0 MJERENJE I PODJELA MIKROFONA ……………………. 5
3.1 DINAMIČKI MIKROFON ……………………………….. 7
3.2 RIBON MIKROFON …………………………………….. 8
3.3 KONDEZATORSKI MIKROFON ……………………… 9
3.4 POSEBNE VRSTE MIKROFONA ……………………….. 10
4.0 PRAVILAN RAD MIKROFONA …………………………… 12
5.0 MIKROFONIJA ……………………………………………… 13
6.0 ZAKLUČAK …………………………………………………. 14
7.0 LITERATURA ……………………………………………. 15




UVOD

Mikrofon je ulazni elektroakustični pretvarač koji je prilagođen radu u zraku kao mediju. Mikrofon pretvara zvučni tlak, koji mu je ulazna veličina, u električni signal na njegovom izlazu. U akustičnom smislu pod pojmom mikrofona podrazumijeva se konstrukcija koja vrši to pretvaranje, mada se u praksi ova osnovna konstrukcija pretvarača naziva još i „mikrofonska kapisla“. U nastavku ovog teksta pod pojmom mikrofona podrazumijeva se upravo taj pretvarački sustav.
Danas pojam mikrofona u svakodnevnom životu označava jednu vrstu uređaja. On u sebi, kao najvažniji dio, sadrži mikrofonsku kapislu u kojoj se vrši pretvaranje, ali također ima i druge komponente od kojih je sastavljen i koji omogućavaju njegovo planirano korištenje. To su zaštitna mrežica kapisle, kućište prilagođeno određenoj namjeni (za držanje rukom, za montažu na stativ, fiksiranje na glazbenim instrumentima, itd.), konektor za povezivanje s kabelom. Neke vrste mikrofona mogu u sebi imati i druge dijelove kao što su transformator za prilagođene impedance, pojačalo, jednostavna filtarska kola, itd.
Mikrofon se kao ideja pojavio još davne 1854. godine, pa tako spada u najstarije elektroakustične konstrukcije. Od svog nastanka do danas mikrofon je doživljavao stalne promjene i usavršavanja. U novije vrijeme razvoj mikrofona vodio je u dva pravca. Jedan pravac težio je ka vrhunskom kvalitetu pretvaranja, pa danas najkvalitetniji mikrofoni imaju iznimne prijenosne karakteristike. Kao ilustracija dometa može se navesti da danas postoje mikrofoni čije je donja granična frekvencija reda dijelova Herca, kao i mikrofoni s gornjom graničnom frekvencijom reda 100 Hz, pa i više. Također postoje mikrofoni koji dovoljno linearno mogu registrirati razine zvuka do 170 dB, kao i mikrofoni koji mogu registrirati zvuk ispod razine 0 dB. Drugi pravac razvoja mikrofona vodio je prema pravljenju iznimno jeftinih modela, koji se proizvode u masovnoj automatiziranoj proizvodnji, a koji pri tome imaju dovoljno dobre elektroakustične karakteristike. To su proizvodi koji su našli svoje mjesto u telefoniji, multimedijama, i drugim sličnim područjima.


1.0 KARAKTERISTIKE MIKROFONA

Sve vrste mikrofona imaju slične karakteristike, ali pri izboru mikrofona za određeni zadatak od vitalnog su značaja OSJETLJIVOST, USMJERENOST i FREKVENTNA karakteristika mikrofona.
1.1 Osjetljivost mikrofona pokazuje koliko dobro mikrofon konvertira zvuk u električni signal. Visokoosjetljivi mikrofoni stvaraju više napona na izlazu i potrebno je manje pojačanje na mikseti. Osjetljivost je odnos između izlaznog napona pri najglasnijem i najtišem zvuku koji dolazi do mikrofona. Jedinica za oznaku osjetljivosti je mV po paskalu na 1kHz. Veća vrijednost označava veću osjetljivost. Znači, -60dB je više osjetljivo od -70dB.
1.2 Frekventna karakteristika mikrofona je crtež, dijagram koji pokazuje osjetljivost mikrofona u decibelima preko čitavog frekventnog pojasa, obično 50Hz-20kHz, za izvor zvuka koji se nalazi točno na osi mikrofona. Narativno objašnjena frekventna karakteristika zvuči ovako: "20Hz-20kHz +/- 3dB" sto znači da signal između tih frekvencija ima maksimalno odstupanje od +/- 3dB. Za razliku od crteža, ovdje ne možete vidjeti koliko je "ravna" karakteristika i na kojim frekvencijama mikrofon ima "rupe".
1.3 Karakteristika usmjerenosti (polarna karakteristika) je crtež koji pokazuje koliko je mikrofon osjetljiv na zvuk koji dolazi iz raznih uglova u odnosu na osu mikrofona. Ova karakteristika je uvijek predstavljena sa dva dijagrama - vertikalnim i horizontalnim.












2.0 USMJERENOST MIKROFONA

Ovu karakteristiku stavljam u posebno poglavlje, jer je od ogromne važnosti za kvalitetan prijenos zvuka na razglas ili na snimač. Naravno, dijafragmu u mikrofonima se ne pokreće naprijed-natrag pukim udarcima zraka. Dijafragmu pokreće razlika u tlaku zraka ispred i iza dijafragme. Poznavanje fizike fluida je omogućilo konstruktorima da se poigraju sa različitim konstrukcijama mikrofona i da dobiju mikrofone koji su osjetljivi na zvuk koji dolazi samo s prednje strane, mikrofone koji reagiraju na zvuk i s prednje i sa zadnje strane ili sa svih strana. I sve moguće druge kombinacije.
2.1 Figura osmice. Kako ime sugerira, mikrofon najviše reagira na zvuk s prednje i zadnje strane, dok s bočnih strana uopće ne reagira.
2.2 Figura nule. Mikrofon jednako reagira na zvuk koji dolazi iz bilo kojeg pravca. Ovi mikrofoni se nazivaju omni-direkcijski mikrofoni.
2.3 Kardioidna karakteristika (u obliku srca). Mikrofon reagira na zvuk koji dolazi s prednje i bočnih strana, dok odbacuje sve što dolazi sa stražnje strane.
2.4 Hiperkardioidna karakteristika. Ovi mikrofoni imaju kardioidnu karakteristiku s prednje strane i rep koji se proteže unazad. To znaci da reagiraju i na zvuk sa zadnje strane..
2.5 Karakteristika lijevka. Iznimno usmjereni mikrofoni koji malo reagiraju na zvuk sa zadnje i bočnih strana, ali su zato jako osjetljivi na zvuk s prednje strane. Koriste se u TV i filmskoj industriji za snimanje dijaloga (pecaljka koja se vidi iznad glumaca u kadrovima jeftinih filmova).



3.0 Mjerenje i podjela mikrofona

Mikrofon je mehano-električni pretvarač koji promjene zvučnog tlaka pretvara u električni signal. Najčešće se koriste elektrodinamični, kondenzatorski i elektretski mikrofoni. Osnovna razlika između tih vrsta mikrofona je u tome trebaju li za rad ili ne trebaju izvor napajanja(Phantom).
Elektrodinamični mikrofoni rade na principu vodiča u magnetskom polju. Za membranu je nalijepljen namot vodiča koji se nalazi u stalnom magnetnom polju. Kao posljedica promjene tlaka, membrana se giba i pokreće namot. Pod djelovanjem magnetnog polja i pomicanjem u namotu se inducira električna struja, koja je proporcionalna promjeni zvučnog tlaka. Ova vrsta mikrofona ne treba vanjsko napajanje.
Kondenzatorski mikrofoni rade na principu promjene kapaciteta. Membrana i sklop mikrofona čine kondenzator. Kako se membrana pokreće pod utjecajem promjene zvučnog tlaka mijenja se kapacitet tog kondenzatora. Ova vrsta mikrofona treba vanjski izvor napajanja za polariziranje kondenzatora.
Za mjerenje mikrofona najčešće se koristi usporedna metoda. To znači da postoji referentni mikrofon poznatih karakteristika s kojim se uspoređuje mjereni mikrofon.
Na slici je jedan demo softver za mjerenje mikrofona usporednom metodom.

Mikrofoni se pojavljuju u raznim oblicima, veličinama i vrstama, ali bez obzira na njihove fizičke atribute, njihova svrha je ista, a to je pretvoriti akustične vibracije (u obliku tlaka zraka) u električnu energiju, tako da se može pojačati ili snimiti. Većinom to ostvarujemo kroz djelovanje vibriranja zraka na dijafragmu spojenu na nešto što stvara ili dopušta mali tok elektrona.

Postoje tri osnovne mehaničke tehnike koje se koriste u izgradnji mikrofona za profesionalne audio svrhe, ali sve tri vrste imaju ista tri glavna dijela:

► Membrana. Zvučni valovi pokreću membranu, uzrokujući vibriranje u skladu sa zvučnim valom. Da bi se točno reproducirale visoke frekvencije zvuka, ona mora biti što lakša.
► Elektromehanički pretvarač. Mehaničke vibracije membrane se pretvaraju u električni signal.
► Kućište. Služi kao mehanička zaštita za dijafragmu i pretvarač. Kućište također može biti izvedeno tako da potiče usmjerenosti mikrofona.

Pogledajmo tri najrasprostranjenije vrste mikrofona: dinamički, ribon i kondenzatorski.

3.1 Dinamički mikrofon

Dinamički mikrofon je često korištena vrsta mikrofona.Ima ih u rasponu od stvarno jeftinih do umjereno skupih, a koriste se u različitim prilikama.

Kako radi DINAMIČKI mikrofon?
Dakle, elektrodinamički (češće zvan dinamički) mikrofon sa pokretnom zavojnicom, radi tako da zvučni valovi uzrokuju kretanje tanke plastične ili metalne membrane povezane sa spiralom od žice, koja se nalazi unutar polja permanentnog magneta. Kada zvučni valovi zatitraju membranu, ona vibrira; povezana zavojnica također vibrira u magnetnom polju, uzrokujući da na kraju vodiča zavojnice poteče stuja i to onom frekvencijom kojom je titrala i membrana.
Sposobnost mikrofona da prenese ili reagira na tranzijente i više frekvencije signala ovisi o tome kako su teški pomični dijelovi. U ovoj vrsti mikrofona pokretni su i dijafragma i zavojnica, a to znači da je relativno težak. Kao rezultat toga, frekvencijski odziv pada iznad 10 kHz.
Mikrofon također ima rezonantne frekvencije (frekvencije ili grupu frekvencija koja je izdiže), koja je obično negdje od 1 do 4 kHz. Ove rezonantne frekvencije nalaze se u frekvencijskom području koje direktno utječe na glas i njegovu razumljivost. Zbog tog prirodnog efekta, dinamički mikrofoni su često vokalni mikrofoni, a posebno se koriste u ozvučavanju i razglašavanju.
Ti mikrofoni su općenito vrlo robusni i neosjetljivi na promjene u vlažnosti zraka okoline. (Sa nekima od njih možete zabiti čavao u dasku, a oni će i dalje raditi!)
► Prednosti: Robustan i izdržljiv, može biti relativno jeftin, neosjetljiv na promjene vlage, ne treba vanjsko ili unutarnje napajanje, može biti prilično mali.
► Nedostaci: Rezonantna frekvencija, obično slab visoko-frekvencijski odziv iznad 10 kHz
3.2 Ribon mikrofoni

Ribon mikrofon radi gotovo isto kao i elektrodinamički mikrofon.


Glavna razlika je u tome što umjesto membrane ima traku iznimno tanke aluminijske folije, dovoljno široke i dovoljno lagane da zavibrira pri najmanjem kretanju molekula zraka i pretvori ga u električni signal. Međutim, generiran električni signal je vrlo slab u usporedbi s onim elektrodinamičkih mikrofona, tako da je potreban izlazni transformator koji će pojačati signal.
Kao i kod dinamičkih mikrofona, visokofrekvencijski odziv je reguliran masom pokretnih dijelova. Ipak, zbog lagane aluminijske membrane koja je i sama jedan dio, masa je obično mnogo manja nego kod dinamičkog mikrofona. Kao rezultat toga, gornji frekvencijski odziv doseže nešto više, do oko 14 kHz. Frekvencijski odziv je također linearniji nego kod elektrodinamičkog mikrofona.

► Prednosti: relativno ravan frekvencijski odziv, prošireno visoko-frekvencijski odziv u odnosu na dinamiku, ne treba vanjsko ili unutarnje napajanje za rad.
► Nedostaci: Potrebna njega za vrijeme rada i pažljivo rukovanje, umjereno su skupi.


3.3 Kondenzatorski mikrofon

Kondenzatorski mikrofon ima dvije električno nabijene ploče; jednu koja se može micati i djeluje kao membrana, te drugu koja je fiksna.

To je, zapravo, kondenzator sa pozitivno i negativno nabijenim elektrodama i zračni prostor između njih. Zvuk titra membranu, uzrokujući promjenu razmaka između nje i statične ploče. Ova promjena mijenja kapacitet i udaljenost između membrane i statične podloge i uzrokuje promjenu u naponu koji se mora pojačati do upotrebljive razine. Pojačanje vršimo FET ili cijevnim pojačalima To je razlog zbog kojeg je potrebna baterija ili phantom power, za punjenje kondenzatorskih ploča i napajanje pretpojačala. Cijevna pojačala ponekad imaju vanjska napajanja zbog težine i dimenzija pojedinih dijelova.
Kondenzator ima omnidirekcionalnu ili kuglastu krivulju u svojoj osnovi. Da bi ga usmjerili, bušimo male rupice na zadnjoj ploči kako bi zvuk koji dolazi straga u protufazi djelovao na pokretnu membranu i time poništavao neželjeni smjer zvuka.
Veličina i položaj otvora određuje frekvenciju koje će biti poništena ili smanjena.
Većina kondenzatorskih mikrofona sa velikim membranama su multi-pattern mikrofoni. Ovako dizajnirani mikrofoni sastoje se od jedne zadnje ploče postavljene između dvije membrane. Različitim omjerom količine signala kojeg iz membrane šaljemo u pretpojačalo, dobivamo različite karakteristike usmjerenosti mikrofona kao što su kugla, osmica, bubreg i kardioida.
Kondenzatorski mikrofoni, međutim, uvijek malo rezoniraju, obično od 8 – do 12 kHz, što je i karakteristično za njih. Dodamo li malo visokih frekvencija zvuk može postati malo “oštriji”.
3.4 Posebne vrste mikrofona

Ugljeni mikrofoni su mikrofoni koji su bili korišteni u prvim telefonskim sustavima, a koriste se na nekim područjima još i danas. Njihov se rad zasniva na promjeni otpora ugljene prašini koja se u njima nalazi. Ugljena prašina nalazi se u zatvorenom metalnom spremniku čija jedna strana radi kao membrana, te se pomiče pri promjeni tlaka zraka. Pri promjeni tlaka ugljena prašina mijenja obujam, što uzrokuje promjenu njenog otpora, pri čemu dolazi do promjene napona koji kroz nju teče.
Electret mikrofoni su posebna vrsta kondenzatorskih mikrofona čija se membrana nalazi izravno na provodljivoj metalnoj pločici. Ta vrsta mikrofona vrlo je jeftina i malih je dimenzija. Imaju vrlo velik raspon frekvencija koje mogu ispravno snimiti, međutim loše reagiraju na bas frekvencije. Na njih se ne smije spajati phantom napajanje.

Bežični (wireless) mikrofoni najčešće se koriste na pozornici. Oni imaju svoju dobru stranu (nema kabela) i lošu stranu (potrebne su im baterije za napajanje odašiljača, lako primaju smetnje izvana). To su najčešće standardni dinamički mikrofoni u koje je ugrađen odašiljač koji šalje audio signal, a poseban uređaj ga prima i prenosi do mixera ili neke druge opreme. Ponekad se odašiljač ne nalazi u tijelu mikrofona već je mikrofon kabelom spojen na odašiljač koji se nalazi na pojasu voditelja/vokala i sl.
Lavalier mikrofoni su electret mikrofoni iznimno malih dimenzija koji se iglom ili kvačicom pričvršćuju za odjeću i često ih koriste televizijski voditelji i sl. Premda su uglavnom bežični oni mogu biti i povezani kabelom. Njihov se odašiljač (ukoliko su bežični) najčešće nalazi na pojasu. Mogu biti baterijski napajani i imati phantom napajanje.
Bas mikrofoni su dinamični mikrofoni sa vrlo velikom membranom. Koriste se na mjestima gdje je potrebno snimanje niskih frekvencija (basa). Bas mikrofoni loše reagiraju na visoke tonove (upravo zbog velike i trome membrane), a uglavnom se koriste kod ozvučenja bubnjeva.
Pressure zone mikrofoni služe za ozvučenje velikog izvora zvuka, poput zbora ili svih instrumenata na pozornici. To su najčešće kondenzatorski mikrofoni postavljeni nekoliko milimetara iznad ravne površine, najčešće metalne pločice integrirane u tijelu mikrofona. Ta pločica omogućava zvuku da se iz svih smjerova odbija direktno u membranu mikrofona. Pressure zone mikrofoni odlično reagiraju i na vrlo tihe izvore zvuka i teško dolaze u stanje mikrofonije. Budući da primaju zvuk iz svih smjerova i posjeduju vrlo visoku osjetljivost ne koriste se često za studijska snimanja zvuka.
Kristalni mikrofoni rade na istom principu kao i kristalni (quartz) satovi. Sa promjenom oblika kristala mijenjaju se i neke njihove električne osobine. Povezivanjem dijafragme sa kristalom postižemo stvaranje zvučnog signala pri micanju dijafragme.
Pickup patterns i proximity effect mikrofoni ovisno o području namjene (studijsko snimanje, koncert, radio komunikacija...) na različit način primaju zvuk, tj. primaju zvuk s različitih strana. Standardna primanja su: sa svih strana (omnidirectional), s jedne strane (unidirectional), s dvije suprotne strane (bidirectional) ili srcoliko (cardioid).
Omnidirectional pickup pattern (omnidirekcionalni) mikrofoni primaju zvuk jednoliko sa svih strana. Služe za snimanje pozadinskog i ambijentalnog zvuka. Ponekad se koriste za snimanje vokala zato što nemaju „proximity effect“.
Cardioid pickup pattern (srcoliki) mikrofoni isto kao i unidirekcionalni mikrofoni primaju zvuk iz samo jednog smjera, međutim njihovo polje čujnosti je malo raširenije i nepravilnije. Ti se mikrofoni danas najčešće koriste. Oni ne primaju zvuk koji dolazi sa zadnje strane mikrofona, pa se uglavnom koriste na pozornici, jer ne primaju buku iz publike i ne primaju zvuk iz zvučnika, pa teže dolazi do mikrofonije.
Proximity effect ili efekt udaljenosti kod cardioid mikrofona. Cardioid mikrofoni imaju poseban „nedostatak“ koji se naziva proximity effect. Njega je najlakše opisati kao nedostatak basa pri većoj udaljenosti mikrofona od izvora, te „višak“ visokih tonova pri većoj udaljenosti od izvora. Iskusniji pjevači koriste taj efekt kako bi virtualno promjenili boju glasa i postigli efekt „live“ izvedbe u studiju.










4.0 Za pravilan rad mikrofona treba izbjegavati

- Držanje vokalnog mikrofona za zaštitnu mrežicu u potpunosti mijenja polarnu karakteristiku mikrofona i dovodi do comb-filteringa.
- Mikrofoni reagiraju na zvuk po principu kvadratne jednadžbe u odnosu na udaljenost izvora. To znači: dva puta veća udaljenost izvora zvuka od mikrofona - četriri puta slabiji zvuk na dijafragmi mikrofona. Ako je izvor zvuka jako udaljen od mikrofona, mora se pojačati "gain" na tom kanalu miksete kako bi se dobio optimalan signal za daljnju obradu i samim tim je mogućnost mikrofonije povećana.
- Okretanje mikrofona izravno prema monitoru veće snage može uništiti visokotonske zvučnike u monitorima a dolazi i do pojave mikrofonije.















5.0 Mikrofonija

Usljed jake akustičke veze između mikrofona i zvučnika pojavljuje se neugodna pojava mikrofonije. Dolazi do jakog povratnog zvucnog signala poput «Eho» zvuka koji se pojačava na zvučnicima i zvukom koji je izrazen visokim neugodnim tonovima.Ovo je naročito izraženo u telefonskim sustavima, te u manjim prostorijama zbog blizine zvučnika i mikrofona. Programski moguće je ostvariti adaptivni filtar u povratnoj vezi i poništiti eho koji dolazi sa zakašnjenjem iz zvučnika, Ili smanjiti jačinu na zvučnicima, a time i spriječiti mikrofoniju.
















6.0 ZAKLJUČAK
Koji mikrofon izabrati zavisi i od primjene. Snimamo li vokal izolirano u studiju
možemo upotrijebiti i izuzetan cijevni mikrofon. No,za potrebe izvođenja uživo to nije preporučljivo jer bi taj mikrofon bio pod utjecajem svih ostalih izvora zvuka, a izvođači nerijetko uzmu mikrofon te mašu s njime, nesvjesno pljuju po njemu s obzirom da se nalazi u bliskom zvučnom polju (2 - 5 cm od usta) i sl. Iz navedenog se može zaključiti da se za nastupe uživo traži prije svega robusnost mikrofona, otpornost na vlagu, prašinu, udarce i sl. Isto tako, najčešće se zahtijeva da je vokalni mikrofon isključivo u polju vokala, tj. da ne „kupi“ ništa drugo. Stoga je kardioidni dinamički mikrofon redovito najbolji izbor za te potrebe.
Ponekad je dobro koristiti i zaštitne spužvice, pogotovo kod izvedbi na otvorenim prostorima. One eliminiraju utjecaj vjetra i puhanja u mikrofon. Npr. kod glasova kao što su P, B, C i sl. zrak iz usta struji dosta većom brzinom nego kod ostalih pa se to manifestira neugodnim i praskavim šumom u razglasu.
Također je preporučljivo koristiti kompresor koji će dinamiku vokala držati
ujednačenom i spriječiti moguće „vrhove“ u glasnoći (engl. peak). Na kraju krajeva, vokal se mora dobro uklopiti u konačnoj zvučnoj slici, tj. ne smije zvučati previše izolirano, glasnije od ostalih instrumenata, ali ne smije biti ni pretih. Dobro uklapanje vokala u „miks“ se postiže upotrebom reverba koji daje efekt prostora vokalu i „stapa“ ga sa glazbom što zvuči dosta prirodnije.

7.0 LITERATURA

1) Heil, B. The Microphone: A Short Ilustrated History. QST, 90(6), 50
2) M-Audi: Nova mikrofonska konstrukcija. Saša Marković
3) Kako rade mikrofoni autor: Aschmidtbauer [Allan Schmidtbauer]
4) Amir Iljazović – Tonska tehnika u primjeni
5) doc.dr. Siniša Fajt - Elektroakustika




 
Odgovor na temu

acaradio
Aleksandar
Batajnica

Član broj: 42245
Poruke: 1780
*.dynamic.sbb.rs.



+30 Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.07.06.2010. u 18:49 - pre 168 meseci
Ono sto je veoma bitno - moras da imas ilustracije. Sam tekst u ovom slucaju je nedovoljan ako nema slika.

Malo su redovi nesredjeni, pasusi treba da budu jasnije odvojeni da bi bili laksi za citanje...ali dobro, to je vise stvar estetike teksta.

Prica o usmerenosti mikrofona ti se dva puta ponavlja i to treba da ispravis. Ili da izbrises jedan deo ili da ih na neki nacin objedinis. Usmerenost je svojstvo svakog mikrofona (sto je jasno iz prvog dela) i nepotrebno je na kraju rada u opisu vrsta mikrofona dodavati novi pasus o "pickup patterns". Jednostavno - postoje mikrofoni sa jednom usmerenoscu, kao i oni koji imaju mogucnost selekcije razlicitih vrsta usmerenosti (to se moze kao recenica dodati u onom delu o usmerenosti, a deo na kraju izbrisati)

U pasusu o kondenzatorskim mikrofonima, u delu gde pricas o napajanju, napisao si "phantom power", a nisi tacno objasnio sta je to.
Ta recenica bi mogla da glasi: "To je razlog zbog kojeg je potrebna baterija ili spoljno napajanje jednosmernom strujom (tzv. fantomsko napajanje), za punjenje kondenzatorskih ploča i napajanje pretpojačala".

Ima tu jos nekih stvari koje bi trebalo ispravljati, ali posto je tvoj obrazovni profil "Tehnicar za elektroniku", a ne "Audio-video tehnicar", ovo je sasvim dovoljno. Da si na audio-video smeru, ovaj rad bi trebalo mnogo pazljivije napisati.
 
Odgovor na temu

Kovacevic Vladimir

Moderator
Član broj: 131509
Poruke: 1236
*.crnagora.net.



+346 Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.07.06.2010. u 21:02 - pre 168 meseci
Nadam se da ovo nije konačna verzija Završnog rada.

Uz ispravku pravopisa i već napomenute primedbe za ilustrativni deo (grafički prikazi, crteži, uporedni testovi, slike...), sugerišem dodatak jednog kompletnog prikaza npr.:
http://www.musicgearreview.com/category/Microphones
sa dobrim prevodom i zaključkom - šta treba obavezno znati kod čitanja takvih Review-a.
Uz to, kod nabrojanih vrsta mikrofona - izdvojio bih slike najboljih marki i modela, koji su stekli "svetsku slavu" i predstavljaju vrh u trenutnoj proizvodnji/upotrebi.

Znam da nije lako spojiti niz različitih tekstova, jer stilski odudaraju...ali onda je najbolje upotrebiti (ono što @acaradio i sugeriše - stručne izraze svugde (od početka do kraja...sa usputnim tumačenjem tih stručnih pojmova/oznaka).

Neka Ti je sa srećom Završni rad, ali gledano sa pedagoške strane, savetujem da trajno usvajaš znanje, a prepisivanje sa Net-a da bude samo zbir informacija, sakupljenih na jednom mestu, kao pomoć...

Pozdrav

Vladimir
It´s easy to play any musical instrument:
all you have to do is touch the right key at the right time and the instrument
will play itself.
Johann Sebastian Bach
(1685 - 1750)
 
Odgovor na temu

pivot
davor aleksa
tonac
vukovar

Član broj: 260422
Poruke: 8
*.wmx.hr.



Profil

icon Re: mikrofoni??? potreba literatura.10.06.2010. u 18:05 - pre 168 meseci
Hvala na sugestijama .Rad ima shematske prikaze ali nece da ih ovde pokaze .Sugestije prihvacam jer su na svom mestu i ispravku sam uradio.Hvala svima na pomoci , zivi i zdravi bili.
 
Odgovor na temu

[es] :: Muzička produkcija :: mikrofoni??? potreba literatura.

[ Pregleda: 4912 | Odgovora: 12 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.