Pre nego sto udjem u sustinu pitanja, dacu mali uvod. Ovih dana sam svojim ocima video u praksi sistem toplinskih pumpi koji postaje sve popularniji u Banatskim domacinstvima. Radi se o tome da u dobrom delu banata na dubini od 50ak metara postoji ogromni vodni rezervor cija temperatura je zimileti uvek ista i iznosi 17C, pametni se dosetili pa kroz par cevi izvlace tu vodu i cirkulisu je kroz kucni sistem i vracaju nazad. Najprostiji izmenjivac toplote i ventilator iza i leti imate klimu koja hladi do 17C, zimi greje do 17C, uz protocni 2x2Kw grejac greje i na vise od toga. Elem, to me je podstaklo na razmisljanje o potencijalnoj geotermalnoj elektrani, jer ako je na 50m 17C, kolika je temperatura na 1000 ili 2000m? Iskopas dve rupe, spojis, u jedan pumpas vodu iz drugog izvlacis i eto pozitivan toplotni bilans. Ne lezi vraze, na internetu vidim da se to vec uveliko koristi i to ne samo na mestima gde je magma plitko vec i upotrebom binary cycle elektrana i na drugim mestima dalje od ivica tektonskih ploca.
Vec neko vreme se vodi uzavrela rasprava o energetskoj buducnosti Srbije i nuklearnoj energiji kao high-power alternativi smrdljivim termoelektranama, ja sam priznajem na strani nuklearnih eletktrana jer u situaciji kad nam fale GW ljudi pricaju strahom i nude kW vetrenjace u zemlji gde vetar duva tri meseca godisnje i pricaju o solarnoj energiji 40 godina pre nego sto i najveci optimisti predvidjaju jefitnu eksploataciju. Ako se zadrzimo na prici o gigawatima, ono sto sam hteo da kazem je da jedna klasicna 1GW nuklearna elektrana kosta brat bratu oko 5 do 6 milijardi dolara bez operativnih troskova. Citajuci malo po internetu ispada da ekvivalentena geotermalna instalacija sa binary-cycle elektranom kosta oko 4 do 6 milijardi po GW, sto onda ispada mnogo povoljnije resenje, jer cak i sa svim unapredjenjima nuklarna elektrana i dalje uvodi zavisnost od nabavke goriva i njegovog naknadnog procesiranja, sto kod geotermalnih nema. Ceo trosak se svodi na odrzavanje i isplatu kapitala, a plus svi oni uplaseni cernobilom mogu da spavaju mirno.
Ono sto mene sad interesuje je zasto niko od nasih energetskih strucnjaka nije ovo pominjao kao alternativu nukleranoj energiji? Pretpostalvjam da ima neki razlog, ako sam se ja setio ovog oni sigurno to znaju i bolje jer im je struka. Dakle, sta sprecava Srbiju da napravi jednu giga geotermalnu elektranu? Ili vise slabijih posto je tehnologija skalabilna i moze se posaditi u lokalu za lokalne potrebe (manji trosak distribucije)?
Vec neko vreme se vodi uzavrela rasprava o energetskoj buducnosti Srbije i nuklearnoj energiji kao high-power alternativi smrdljivim termoelektranama, ja sam priznajem na strani nuklearnih eletktrana jer u situaciji kad nam fale GW ljudi pricaju strahom i nude kW vetrenjace u zemlji gde vetar duva tri meseca godisnje i pricaju o solarnoj energiji 40 godina pre nego sto i najveci optimisti predvidjaju jefitnu eksploataciju. Ako se zadrzimo na prici o gigawatima, ono sto sam hteo da kazem je da jedna klasicna 1GW nuklearna elektrana kosta brat bratu oko 5 do 6 milijardi dolara bez operativnih troskova. Citajuci malo po internetu ispada da ekvivalentena geotermalna instalacija sa binary-cycle elektranom kosta oko 4 do 6 milijardi po GW, sto onda ispada mnogo povoljnije resenje, jer cak i sa svim unapredjenjima nuklarna elektrana i dalje uvodi zavisnost od nabavke goriva i njegovog naknadnog procesiranja, sto kod geotermalnih nema. Ceo trosak se svodi na odrzavanje i isplatu kapitala, a plus svi oni uplaseni cernobilom mogu da spavaju mirno.
Ono sto mene sad interesuje je zasto niko od nasih energetskih strucnjaka nije ovo pominjao kao alternativu nukleranoj energiji? Pretpostalvjam da ima neki razlog, ako sam se ja setio ovog oni sigurno to znaju i bolje jer im je struka. Dakle, sta sprecava Srbiju da napravi jednu giga geotermalnu elektranu? Ili vise slabijih posto je tehnologija skalabilna i moze se posaditi u lokalu za lokalne potrebe (manji trosak distribucije)?
Potpis
Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog
naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji
je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan,
sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv - Z.Đinđić
naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji
je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan,
sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv - Z.Đinđić