Pozdravljam sve sa foruma i hvala puno onima koji su okacili svoje skripte, naveli knjige po kojima treba da se uci, kao i svima onima koji javljaju kako su na ispitima prosli. Da nije foruma, nemam pojma sta bih radila. Polazem psihologiju 23. januara, bachila sam se na ucenje pre nekih dve nedelje, nadam se da cu "osvojiti", sto bi moja rahmetli baka rekla. :) Ako nekome treba skripta iz psihologije koju sam prikupila uz pomoc ovog foruma, foruma http://prosvetalicenca.serbianforum.info/ i jos nekih izvora, neka mi posalje privatnu poruku. Vidimo se 23., folks!:)
Ispit za licencu
Zaključano
Zakačeno
Sara Kej, mogla si makar biti opsirnija ili konkretnija. Kakva su iskustva? Sve sto procitah je ok.
Dangie i ja polazem 23.Odakle si ucila Rad sa obdarenom decom i decom ometenom u razvoju?
Potpis
/
MIKI ti si muskog pola pa ne moras da brines....!
hahahaha ..Ups, nisam!
..ali moram da dodam da dodam da iskustva svih kolega i kolegenica su pozitivna. Pita sustinu i ne obara ako se to zna. Ne treba stvarati paniku bez potrebe.
Ne znam tacno ko je autor, dobila sam samo taj deo. Evo ga, mozda ti bude od pomoci.
RAD SA OBDARENOM DECOM
Među učenicima razredne nastave postoje bitne razlike. U prvom razredu mogu da se razlikuju i do 6 mentalnih doba, a do četvrtog razreda čak i do 8. Ogromne razlike nastaju i usled predznanja. Takve učenike NE treba tretirati kao obdarene, ali treba o njima voditi pažnju. Za napredne učenike treba pripremiti dodatne zadatke, jer će im nastava biti dosadna, i uzrok njihove stagnacije. Nema ujednačavanja znanja među učenicima.
Nadarena deca se obicno prepoznaju po znatno vecoj uspesnosti u skolskom postignucu uopste ili po uspehu u nekoj nastavnoj oblasti. Mogu se prepoznati po bogatom recniku, intelektualnoj superiornosti, upornosti, razdoznalosti, , bogatstvu pojmova, produktivnosti I originalnosti, sposobnosti rukovodjenja, kreativnosti I po kooperativnim odnosima sa vrsnjacima I nastavnicima.….Medju zakljuccima psihologa Termana koji se dvadestetih godina proslog veka bavio ispitivanje nadarene dece ( IQ 130-200), nasli su se I ovi: ispitanici su u telesnom I zdravstvenom pogledu iznadprosecni, razvijeniji su u socijalnom pogledu, omiljeniji su imaju vaznije uloge, uloge vodje, cesto postizu najbolje rezultate u ucenju, dobro su motivisani, radoznali, kreativni, samoinicijativni, samostalni….
Navedene osobine ukazuju na to da obdarenost ne obuhvata samo visoku inteligenciju, vec I da je bitna karakteristika kreativnost. Inteligencija I kreativnost ne moraju uvek biti visoko povezana obelezja jedne licnosti, ali su inteligentni ljudi mnogo cesce I kreativni. Kod kreativnh dominira divergentno misljenje I otvorenost za nove ideje, sposobnost apstraktnog misljenja, trezvenost promisljanja, imaginativnost, resavanje problema na neuobicajen nacin…
Nadarenost nije samo posledica nasledja vec I socijalnih cinilaca sto ukazuje na izvesnu mogucnost uticaja na njen razvoj. U socijalne cinioce se ubrajaju: stimulacija I povoljna interakcija dete I njegove okoline, posebno deteta I roditelja; razvijanje kreativnosti posebninm programima u skoli, itd. Nadarenim ucenicima odgovaraju oni oblici nastave koji su individualizovani, odnosno prrilagodjeni sposobnostima I nivou opsteg razvoja ucenika, koji im omogucuju slobodu I stvaralastvo, koja stimulisu aktivnost I divergnentno misljenje I koji zadovoljavaju specificna interesovanja I potrebe svih ucenika.
RAD SA OBDARENOM DECOM
Među učenicima razredne nastave postoje bitne razlike. U prvom razredu mogu da se razlikuju i do 6 mentalnih doba, a do četvrtog razreda čak i do 8. Ogromne razlike nastaju i usled predznanja. Takve učenike NE treba tretirati kao obdarene, ali treba o njima voditi pažnju. Za napredne učenike treba pripremiti dodatne zadatke, jer će im nastava biti dosadna, i uzrok njihove stagnacije. Nema ujednačavanja znanja među učenicima.
Nadarena deca se obicno prepoznaju po znatno vecoj uspesnosti u skolskom postignucu uopste ili po uspehu u nekoj nastavnoj oblasti. Mogu se prepoznati po bogatom recniku, intelektualnoj superiornosti, upornosti, razdoznalosti, , bogatstvu pojmova, produktivnosti I originalnosti, sposobnosti rukovodjenja, kreativnosti I po kooperativnim odnosima sa vrsnjacima I nastavnicima.….Medju zakljuccima psihologa Termana koji se dvadestetih godina proslog veka bavio ispitivanje nadarene dece ( IQ 130-200), nasli su se I ovi: ispitanici su u telesnom I zdravstvenom pogledu iznadprosecni, razvijeniji su u socijalnom pogledu, omiljeniji su imaju vaznije uloge, uloge vodje, cesto postizu najbolje rezultate u ucenju, dobro su motivisani, radoznali, kreativni, samoinicijativni, samostalni….
Navedene osobine ukazuju na to da obdarenost ne obuhvata samo visoku inteligenciju, vec I da je bitna karakteristika kreativnost. Inteligencija I kreativnost ne moraju uvek biti visoko povezana obelezja jedne licnosti, ali su inteligentni ljudi mnogo cesce I kreativni. Kod kreativnh dominira divergentno misljenje I otvorenost za nove ideje, sposobnost apstraktnog misljenja, trezvenost promisljanja, imaginativnost, resavanje problema na neuobicajen nacin…
Nadarenost nije samo posledica nasledja vec I socijalnih cinilaca sto ukazuje na izvesnu mogucnost uticaja na njen razvoj. U socijalne cinioce se ubrajaju: stimulacija I povoljna interakcija dete I njegove okoline, posebno deteta I roditelja; razvijanje kreativnosti posebninm programima u skoli, itd. Nadarenim ucenicima odgovaraju oni oblici nastave koji su individualizovani, odnosno prrilagodjeni sposobnostima I nivou opsteg razvoja ucenika, koji im omogucuju slobodu I stvaralastvo, koja stimulisu aktivnost I divergnentno misljenje I koji zadovoljavaju specificna interesovanja I potrebe svih ucenika.
(35) ŠKOLOVANJE DECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU
SPECIJALNE ŠKOLE
Prednosti obrazovanja u specijalnim školama:
• Prilagođavanje planova i programa vrsti i stepenu ometenosti
• Mali broj učenika u odeljenju
• Priprema posebnih nastavnika
Teškoće i nedostaci obrazovanja u specijalnim školama:
• Negativna socijalna selekcija učenika – do 80%učenika romske nacionalnosti, deca siromašnih pripadnika većinskog naroda, deca iz socijalno i kulturno depriviranih sredina
• Pritisak asocijacija roditelja dece ometene u razvoju, da se njihova deca školuju u redovnim školama
• Za decu sa problemima u socijalnom ponašanju, sa emocionalnim smetnjama, telesno invalidnu decu, sa težim govornim smetnjama nema specijalnih škola
Problemi INTEGRACIJE
• Nepripremljeni nastavnici
• Nema metodičkih inovacija
• Arhitektonske prepreke
• Otpori i negativne stavovsko vrednosne orijentacije nastavnika
INKLUZIJA
DECA OMETENA U RAZVOJU
Ko su deca ometena u razvoju?
Umesto dijagnoze, daje se funkcionalna procena telesnog i mentalnog statusa deteta. Treba otkriti i očuvane i oštećene sposobnosti deteta, porodičnu situaciju i šire okruženje u kome živi
Neophodno je pronaći posebne puteve da dete zadovolji potrebe koje ima kao ljudsko biće, a koje teže zadovoljava zbog organskih i socijalnih barijera
ometeno dete ima sva bitna obeležja deteta kao ljudskog bića, a ometenost ne sme biti osnov za bilo koji vid diskriminacije
1. Deca sa intelektualnim teškoćama
• Deca sa graničnim sposobnostima (IQ 70-90)
• Deca sa lakom mentalnom zaostalošću (IQ 50-69)
Posledice:
• Školski neuspeh
• Teškoće u razumevanju značenja opaženog
• Sklonost ka perseverativnim aktivnostima (ponavljanje istih radnji)
• Otežano apstraktno mišljenje
• Teškoće u iskazivanju misli govorom i razumevanju
• Pojačane ili usporene psihomotorne aktivnosti (stalno u pokretu, neopažanje opasnosti, ometanje druge dece)
• Izbegavanje organizovnih aktivnosti
• Kratkotrajna pažnja, skučena i površna interesovanja
• Teško uključivanje u grupu vršnjaka
2. Deca sa telesnim oštećenjima i hronično bolesna deca
Stanja koja bitno remete telesni integritet, ugrožavaju motorno funkcionisanje ili smanjuju fizičku snagu
• Uklanjanje arhitektonskih barijera
• Uputstva o davnju lekova
• Dopunska nastava
• Postupci psihosocijalne podrške-motivisanje
• Posebno je teško kada je telesni invaliditet nastao kao posledica oštećenja centralnog nervnog sistema i izazvao oštećenja senzornih funkcija ili intelektualno funksionanje.Za njih nema spec. škola
• Nužna motivacija roditelja koji svo vreme utroše na traženje lekova
3. Deca sa specifičnim teškoćama u učenju
Imaju prosečan ili nadprosečan inelektualni potencijal, ali sa teškoćama u čitanju, u pisanju, matematici
4. Deca sa socio-emocionalnim problemima
Simptomi emocionalnog i socijalno neprilagođenog ponašanja:
• Strah, uznemirenost, povlačenje
• Poremećaj navika: mokrenje, grickanje noktiju, poremećaji apetita
• Impulsivno ponašanje, agresija, krađa
• Hiperkativnost, nedostatak pažnje, nefunkcionalni pokreti
• Poremećaji izazvani teškom porodičnom situacijom (alkoholizam i narkonmanija rodirelja)
5. Hipoaktivno dete
• Praćeno deficitom pažnje
• Otežano usvajanje novih znanja zbog mentalne odsutnosti deteta
• Manja motivacija
6. Agresivno ponašanje
SPECIJALNE ŠKOLE
Prednosti obrazovanja u specijalnim školama:
• Prilagođavanje planova i programa vrsti i stepenu ometenosti
• Mali broj učenika u odeljenju
• Priprema posebnih nastavnika
Teškoće i nedostaci obrazovanja u specijalnim školama:
• Negativna socijalna selekcija učenika – do 80%učenika romske nacionalnosti, deca siromašnih pripadnika većinskog naroda, deca iz socijalno i kulturno depriviranih sredina
• Pritisak asocijacija roditelja dece ometene u razvoju, da se njihova deca školuju u redovnim školama
• Za decu sa problemima u socijalnom ponašanju, sa emocionalnim smetnjama, telesno invalidnu decu, sa težim govornim smetnjama nema specijalnih škola
Problemi INTEGRACIJE
• Nepripremljeni nastavnici
• Nema metodičkih inovacija
• Arhitektonske prepreke
• Otpori i negativne stavovsko vrednosne orijentacije nastavnika
INKLUZIJA
DECA OMETENA U RAZVOJU
Ko su deca ometena u razvoju?
Umesto dijagnoze, daje se funkcionalna procena telesnog i mentalnog statusa deteta. Treba otkriti i očuvane i oštećene sposobnosti deteta, porodičnu situaciju i šire okruženje u kome živi
Neophodno je pronaći posebne puteve da dete zadovolji potrebe koje ima kao ljudsko biće, a koje teže zadovoljava zbog organskih i socijalnih barijera
ometeno dete ima sva bitna obeležja deteta kao ljudskog bića, a ometenost ne sme biti osnov za bilo koji vid diskriminacije
1. Deca sa intelektualnim teškoćama
• Deca sa graničnim sposobnostima (IQ 70-90)
• Deca sa lakom mentalnom zaostalošću (IQ 50-69)
Posledice:
• Školski neuspeh
• Teškoće u razumevanju značenja opaženog
• Sklonost ka perseverativnim aktivnostima (ponavljanje istih radnji)
• Otežano apstraktno mišljenje
• Teškoće u iskazivanju misli govorom i razumevanju
• Pojačane ili usporene psihomotorne aktivnosti (stalno u pokretu, neopažanje opasnosti, ometanje druge dece)
• Izbegavanje organizovnih aktivnosti
• Kratkotrajna pažnja, skučena i površna interesovanja
• Teško uključivanje u grupu vršnjaka
2. Deca sa telesnim oštećenjima i hronično bolesna deca
Stanja koja bitno remete telesni integritet, ugrožavaju motorno funkcionisanje ili smanjuju fizičku snagu
• Uklanjanje arhitektonskih barijera
• Uputstva o davnju lekova
• Dopunska nastava
• Postupci psihosocijalne podrške-motivisanje
• Posebno je teško kada je telesni invaliditet nastao kao posledica oštećenja centralnog nervnog sistema i izazvao oštećenja senzornih funkcija ili intelektualno funksionanje.Za njih nema spec. škola
• Nužna motivacija roditelja koji svo vreme utroše na traženje lekova
3. Deca sa specifičnim teškoćama u učenju
Imaju prosečan ili nadprosečan inelektualni potencijal, ali sa teškoćama u čitanju, u pisanju, matematici
4. Deca sa socio-emocionalnim problemima
Simptomi emocionalnog i socijalno neprilagođenog ponašanja:
• Strah, uznemirenost, povlačenje
• Poremećaj navika: mokrenje, grickanje noktiju, poremećaji apetita
• Impulsivno ponašanje, agresija, krađa
• Hiperkativnost, nedostatak pažnje, nefunkcionalni pokreti
• Poremećaji izazvani teškom porodičnom situacijom (alkoholizam i narkonmanija rodirelja)
5. Hipoaktivno dete
• Praćeno deficitom pažnje
• Otežano usvajanje novih znanja zbog mentalne odsutnosti deteta
• Manja motivacija
6. Agresivno ponašanje
Hvala na odgovoru.Da li si ucila i Linost?Pitanja iz te oblasti nema na forumu?
Potpis
/
Nema, to je iz Rotove "Opste psihologije" (cela jedna oblast), ne znam da li ima i u onoj za II raz. gimnazije. Nisam ucila, planiram samo da procitam, a i nema tog pitanja na onom cuvenom spisku od CAK 43. :)
Da li se polaganje ocenjuje od 1 - 5 ili samo "polozio/nije polozio"?
Ja mislim da nema ocena,samo polozio ili nije polozio.
Potpis
/
Da li psihologiju ucite samo iz Rota ili koristite jos neku literaturu?
Hvala, Bibo. Ja iz Rota i jos dve - tri knjige, ali imam samo skenirane potrebne delove. Posalji mi i-mejl adresu na PM ako hoces, poslacu ti celu skriptu.
Kattarina, napisi mi i-mejl adresu i saljem ti.
Ili ko mi je to vec poslao na PP.
Pozdrav svim clanovima foruma. Ne znam kako bih i ovaj mali deo psihologije spremila da vas nema.
Polazem 23. samo psihologiju. Nisam mogla da nadjem odgovore na pitanja o nastavi!!!!!!!!!
Ako mozes, DANGIE, da mi posaljes skriptu na mejl bila bih ti do neba zahvalna. U svakom slucaju vidimo se u subotu.
Polazem 23. samo psihologiju. Nisam mogla da nadjem odgovore na pitanja o nastavi!!!!!!!!!
Ako mozes, DANGIE, da mi posaljes skriptu na mejl bila bih ti do neba zahvalna. U svakom slucaju vidimo se u subotu.
Marina, posalji mi adresu.
izmenjeno 1 put, poslednji put marina011 18.01.2010. u 13:55
Izmene poruke
- marina01118.01.2010. u 13:55zapis iz teksta poruke
Hvala.............
Dangie ako nije problem,mozes li i meni poslati tvoju skriptu iz psihologije?
Moj mail je [email protected]
Unapred zahvalan!!!
Moj mail je [email protected]
Unapred zahvalan!!!