Citat:
srki:
Ali je ipak bolje da mi ukazes zasto a ne samo da mi kazes da sam neobavesten ili jos gore da izmisljas da se nisam ni potrudio da pricitam nesto o tome.
Pa to sam i uradio — ukazao sam ti zašto nisi u pravu. Čak sam se toliko potrudio da sam pogledao šta piše na kernel.org, i citirao ti šta piše u README fajlu koji se nalazi u arhivi iz Linux-a 2.4.20.
Ipak, moraš priznati da kada neko ne zna da se jezgro zove Linux, to zaista izgleda kao da je prilično neobavešten, i da se zaista nije potrudio. Ipak, tada ne bih očekivao da na moju bezazlenu poruku ta osoba odgovori onako kako si ti odgovorio.
Citat:
Citat:
Citat:
Kada ovi iz Gnu-a izbacuju operativni sistem onda mogu da ga nazivaju Gnu ili Gnu/Hurd ili kako god hoce sto pocinje na Gnu.
GNU/FreeBSD, GNU/Hurd, GNU/NetBSD, GNU/Darwin, GNU/Linux,...
Koji operativni sistem bi ti jos zeleo da
oni "izbace"? Toliko o obavestenosti.
Je l' mozes malo da objasnis sta si ovim hteo da kazes?
Naravno. Postoje ljudi koji već koriste za svakodnevni rad GNU/FreeBSD (GNU operativni sistem uz FreeBSD jezgro), GNU/Hurd („čist“ GNU operativni sistem, mada je prilično nestabilan, i retko ko ga koristi kao jedini operativni sistem), GNU/Darwin (ovaj je već i prilično raširen, mada najviše na PowerPC arhitekturi, pošto je podrška za Intelove arhitekture prilično ograničena), GNU/NetBSD (ovaj je u razvoju i ne znam koliko je zaista upotrebljiv).
Kada ti koristiš bilo koji od ovih operativnih sistema, u njima se razlikuje jedino jezgro, i način podešavanja hardvera i slične stvari. To znači da je na svakom od njih prisutan program „less“, koji predstavlja sastavni deo GNU operativnog sistema, ali ne i Unix sistema („more“). Isti slučaj je i sa Bash-om — koliko puta su ljudi pisali sh skripte koje rade jedino sa ovom Gnuovom ljuskom, zato što nisu znali da običan sh ne podržava sve što i Bash, i nisu isprobali na odgovarajući način. Znam da ja to jesam uradio u nekoliko navrata, pa su se žalili korisnici FreeBSD-a i drugih sistema kojima sam napravio zbrku. I ne brini, ta ista skripta će sasvim lepo raditi i na drugim GNU sistemima, jednako kako dobro radi i na GNU/Linuksu.
Citat:
Citat:
Citat:
Pa tvorci raznih linuksa su RedHat, Slackware, Suse itd...
itd? Mislis valjda i na Debian? Zasto njih ne priupitas? Zasto si iskljuciv? Ako nisi, zasto se ravnas prema Redhetu, a ne prema Debianu?
Ponovo procitaj pazljivo moju poruku pa ces videti zasto nisam ukljucio i Debian. Debian je svoju distribuciju nazvao Debian Gnu/Linux a ne Debian Linux. Eto zasto nisam ukljucio Debian. Zato sto nisam ni mislio na Debian.
Ti ovde uvodiš potpuno novu dimenziju: ti ne smatraš „Debian GNU/Linux“ sistem za isti sistem kao i „Red Hat Linux“. Međutim, tada ne vidim osnov po kojem ti „Slackware Linux“ smatraš za isti sistem kao i „Red Hat Linux“, tj. po kom osnovu ti smatraš da su to „linuksi“ (zajedničko ime)? Tvrdim da je razlika između Slekvera i RedHeta ista, ako ne i veća, nego između RedHeta i Debiana. Ako želiš, mogu to i da potkrepim nekim dodatnim podacima, no nadam se da to nije neophodno.
Znači, ja govorim o sistemu, onakav kakav jeste, a ne kako je neko odlučio da ga zove iz jednog ili drugog razloga.
Citat:
A kako ja mogu da instaliram i koristim taj GNU operativni sistem bez jezgra? Operativni sistem je nesto sto mi omogucuje da koristim neke programe, zar ne? Kako mi to Gnu operativni sistem omogucuje? Ili je taj operativni sistem na koji mislis kombinacija gnu alatki i linux (ili nekog drugog) jezgra?
Pogledaj i Dejanovu primedbu o razgraničavanju hardvera i softvera. Pitanje ima smisla, ali ne postoji jednoznačan odgovor. Da bih te uputio na pravi trag, preporučiću ti da pogledaš kako to Linux radi na OSF Mach-u. Ili pogledaj kako to Linux radi na IBM-ovom zSeries-u (ili koji je već model). Ili pogledaj kako Linux radi na L4 mikrokernelu.
U svakom od tih slučajeva, imaš još jedan nivo ispod Linuks jezgra, koje ne pristupa direktno hardveru. Isti je slučaj i sa GNU-om: jezgro je jedan sloj koji obezbeđuje određenu spregu sa hardverom (isto kao što mikrokernel, VM radi u pomenutim primerima za samo jezgro Linux). Takva slojevitost u razvoju nije retkost u modernoj računarskoj industriji, a donekle time raspolaže čak i Windows (HAL — Hardware Abstraction Layer).
Citat:
Posto na gnu.org kazu kako linux radi u kombinaciji sa gnu operativnim sistemom da li ja mogu samo da izbacim linux i koristim taj operativni sistem bez linuxa?
Možeš, ako uzmeš neko drugo jezgro.
Citat:
Ne, ne vredja me jer naravno da ne mogu da imam sve znanje ovog sveta ali ipak i ti si neobavesten koliko sam se ja trudio da procitam nesto pa pricas kako se nisam uopste ni potrudio da vidim o cemu se radi. Kako ti to znas? Imas kristalnu kuglu? Pa da, ti si "onaj koji zna".
Ne, nemam kristalnu kuglu, ali sigurno ćeš se složiti da je to jedna prilično verovatna pretpostavka na osnovu izloženog: direktno si mi postavio pitanje „zašto misliš da se jezgro zove linux ako ga tvorci tako ne zovu“. Znači, želeo si da raspravljaš o imenu nečega, a da mu i sam ne znaš ime. U svakom slučaju, ako se i jesi potrudio da saznaš nešto više o tome, onda si to loše učinio. A kao što si možda primetio naknadno, vrlo je lako utvrditi da se jezgro zaista zove „Linux“ — ako se sa tim slažeš, onda bi odatle sledilo da se nisi dovoljno potrudio. Ako se ne slažeš, onda se izvinjavam što sam izveo pogrešnu pretpostavku.
Citat:
A za Denisa Ricija nisam u pravu i to nije dobar primer ali i dalje ne vidim zasto nije dobar primer sa drugim prozivodjacima hardvera koji samo upakuju tudje komponente i daju tom proizvodu ime? Ako je Slackware, Redhat ili neko drugi upakovao gnu alatke i linux kernel i tome dao ime linux to je njihovo pravo. Kao sto je i pravo Debiana da njihovoj distribuciji da naziv Gnu/Linux ili nekome da da naziv Knoppix ili Fedora.
Naravno, to uopšte nije sporno. Sa time se i FSF slaže, ali
želi da ipak i njihova zasluga bude jasna u svemu tome. Redhet je jedna od najuticajnijih distribucija, i zato je FSF i tražio od njih da koriste naziv GNU/Linuks, gde su se oni izvinili sa obrazloženjem da to nije marketinški privlačno.
A mene ne zanima to da li je to marketinški privlačno (ja ne zarađujem od toga, kao npr. IBM, koji na superračunar smešta VM koji može da pokrene 1000 Linux jezgara istovremeno, a šta misliš zašto? da bi privukli one kojima je „linux kul stvar“ — sigurno ne zato što je Linux toliko kvalitetno jezgro, jer da jeste, onda ga ne bi pokretali u VM-u, nego bi ga stavili umesto te virtuelne mašine direktno na hardver), već šta to zapravo jeste. A svaki od tih sistema
jeste GNU/Linuks.
Prednosti takvog nazivanja sam naveo već nebrojeno puta. Nauči GNU, znaćeš da koristiš GNU sa bilo kojim jezgrom. Nauči „Linuks“, znaćeš da koristiš GNU/Linuks (tj. naučićeš i GNU, a da to ne znaš — ja svakako volim da znam kada naučim i nešto pride :-).
A tu je uvek i poštovanje ideja zbog kojih i imaš priliku da te programe koristiš — ako ne poštuješ te ideje, onda ne budi licemer i nemoj ni da koristiš te programe (ovo se ne odnosi na tebe, već npr. na Gojka koji koristi gomilu Gnuovih programa a stalno se sprda sa njima).
Možda se moje mišljenje promenilo, ali ne i činjenica da sam u pravu.