Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Racunarski fakultet

[es] :: Vodič za učenje :: Obrazovne institucije :: Racunarski fakultet

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 155497 | Odgovora: 484 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

vladr85

Član broj: 178887
Poruke: 42
*.telenor.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Racunarski fakultet13.06.2009. u 20:58 - pre 181 meseci
Opet naglashavam da specijalisticki strukovni i master studiji ne treba gledati crno belo, iz prostog razloga shto i jedni i drugi treba da obuche choveka za obavljanje slozhenih inzhenjerskih problema.

Kako igor_cz i JCDenton rekoshe sushtinska razlika je u samom pristupu. Ali ne bi karikirao. Strukovni studiji takodje podrazumevaju teoriju, ali je ona manje zastupljena, sa druge strane i master studiji podrazumevaju neki vid prakse, ali je opet sada praksa manje zastupljena.

Akademski ili strukovni za buduce brucose pitanje koje ce muciti izgleda josh par generacija.

Pretrazivajuci net dosao sam do interesnatinh tema, jedna od njih je potencijalni studiji za strukovnog Filozofa specijalistu.
Naravno, takvi studiji nemaju bash nekog smisla, kao shto nema smisla imati strukovnog glumca i sl.

Sa druge strane imamo fakultete gde se vec godinama vecina predmeta polazhe kroz seminarske i druge vidove prakticnih radova. Na primer fakulteti vezani za dizajniranje. Te samim tim takvi studiji logicno, trebalo bi da su organizovani kao strukovni. Medjutim opet dolazimo do toga da u samim zvanjima posotji diskriminacija, jer stereotip je da neko ko ima u tituli rec "diplomirani", e samo je on zavrsio fax.

Elem, vratimo se na IT sektor. Sustina je da zivimo u vreme kada se promene desavaju vrlo chesto, a pogotovo je to sluchaj sa IT sektorom, i samim tim ono shto znamo danas, sutra vec ne mora da vazhi. Zato se zagovara koncept Ucenje tokom celog zhivota, samim tim namece se pitanje da li je pametno imati teoretska znanja, koja mogu da zastere brzhe nego u bilo kom drugom sektoru.

Mislim da ce vreme pokazati shta je bolje, ali chinjenica je da su strukovni studiji malo gurnuti pod tepih, i to je jako zabrinjavajuce za mnoge studente koji su upisani na strukovne studije bukvalno ne znajuci sta ih ceka i bez informacija da kasnije nece moci da dodju do zvanja "diplomirani".

A uzmimo i primer nekog ko je dobio VI stepen pre 10 god, a sada zheli da nastavi studije, znachi da on bukvalno nece moci da nastavi na akademske ako to zheli. Tj. moci ce ali tek od prve godine i uz par priznatih ispita i uz placanje skolarine koja je od 120 000 pa navise...

Izvinjavam se za ovu malu digresiju na kraju.
 
Odgovor na temu

igor_cz
Menadžer Računarskog fakulteta
BGD

Član broj: 178221
Poruke: 74
*.adsl.eunet.rs.

Sajt: www.raf.edu.rs


Profil

icon Re: Racunarski fakultet14.06.2009. u 18:43 - pre 181 meseci
Da probam da odgovorim. U nacelu se slazem sa prethodna dva posta, ali mislim da je totalnu zbrku napravila drzava sa svojim zakonom o visokom skolovanju. Fakultet i visoko skola strukovnih studija (ex vise skole) nisu isto, nije isti uslov za predavace na visokoj skoli i na fakultetu... Ali ja licno tvrdim, a i iz iskustva znam, da su uvek bolji profesori sa puno prakticnog iskustva (kakve RAF poseduje) od onih sa teoretskim iskustvom.

Sada da probam da odgovorim i dopunim pricu o razlici izmedju teoretskog (akademske studije) i prakticnog znanja (strukovne studije). Nije tacno da zbog napretka tehnologije i ubrzanog razvoja nije potrebno imati teoretska znanja. Recimo da se samo držimo šenona (informacija po bitu). Šenoni se koriste već više od 50 godina, samo je broj šenona sve veći i veći, formule su iste, itd... Drugo, lakše je razumeti same bežične mreže ako znamo njihov početak, ali i dalje sve radi preko klastera, samo su signali jači i potrebno je manje antena, interferencija je smanjena, itd... Ako znamo šta je 2G mreža, lakše ćemo razumeti 4G, ali nemože da krenemo da učimo od 3G pa da pređemo na 4G, sličan primer je i sa UWBom, treba da poznajemo osnove bežičnih mreža, npr. standarde 802.11, pa ćemo lakše da razumemo 802.15, itd...

RAF uopšte ne gura pod tepih strukovne studije, svako može da vidi da se RAF akreditovao (ili će uskoro) da primi 55 studenata na akademske i 55 na strukovne studije, plus 10 stipendista na akademskim studijama. Dakle mi smo važnost strukovnih i akademskih studija izjednačili, a na studentima je da sami izaberu čime će se baviti i šta žele da nauče i koliko. Ali razlika postoji i postojaće između strukovnih i akademskih, kao što postoji između specijalističkih strukovnih i master studija. Što se tiče zvanja diplomirani, mislim da zvanja nisu toliko bitna, a kao što sam spomenuo zvanje dipl. mogu da imaju samo one akademske studije koje traju 4. godine i sve master (ukupno 5. godina školovanja).

Što se tiče prelaza sa drugih fakulteta, bez obzira da li su studije završene ili ne, pravila su ista i za bolonjce i za stare studente, s tim što svi koji pređu na fakultet moraju da studiraju po novoom zakonu, koji često zbog nedostatka informacija ovde nazivaju i "bolonjom" i hvala Bogu što nismo uveli pravu Bolonjsku deklaraciju. Dakle, mi na RAFu gledamo ispite koje možemo da priznamo, bez obzira kada su studije završene i da li su završene. Sve što može da se prizna mi priznajemo, nadam se da je takav slučaj i na drugim fakultetima, a da li se plan i program poklapa sa RAFovim i koliko toga može da se prizna to već nije naš problem.

Cena studija na RAFu nije mala, 2700Eur za akademske i 1800Eur za strukovne, moram da naglasim da je u cenu sve uračunato. Recimo da kada sam ja upisivao fakultet, RAF je bio 2700 evra, a FON 1100, uporedite te cene sada !?! Najveci problem je da neko ima te pare pri upisu, a lako ce se snaci u 3. i 4. godini, a kada završi fakultet novac može da vrati za godinu dana, drugim rečima isplati se uložiti u školovanje. Zašto naša država ne daje povoljne kredite za školovanje, zašto neke firme ne stipendiraju najbolje... Na ova pitanja ipak neželim da odgovorim, ali mislim da svi već znaju odgovor.

Toliko od mene. Još jedan poduži post, ali mislim da je rasprava konačno dobila pravi akademski profil.

Pozdrav
 
Odgovor na temu

rjankovic
docent, Računarski fakultet
Univerziteta Union
Beograd

Član broj: 222392
Poruke: 4
91.148.80.*



Profil

icon Re: Racunarski fakultet14.06.2009. u 21:39 - pre 181 meseci
Zabluda je da se ljudi sa akademskih studija neće baviti rešavanjem praktičnih inženjerskih problema, kao što je i zabluda da se u našoj zemlju niko nije bavio, niti će se baviti poslovima u oblasti R&D, pa šta će nam onda "teorija".
Uzgred, "teorija" i "teoretisanje" je kod mnogih u ovoj zemlji, valjda još od Tileta, imalo izuzetno pežorativno značenje. Razmislite zašto...
Strukovne studije mnogim, pogotovu mladim ljudima liče na (njima omiljenu) prečicu kojom se odmah može doći do poslova i plate, a bez nepotrebnog natezanja sa matematikom, fizikom itd. Problem je u tome što su strukovne studije ipak vremenski ograničenog dometa i obuhvataju trenutno važeće tehnologije, koje se stalno i brzo menjaju.
Da bi takav kadar opstao u poslovima, mora stalno da se obrazuje uz rad, što nije nimalo lako (dodju godine, porodica, svakodnevni problemi ...).
E, u tom grmu leži zec: onaj ko je na vreme savladao opšte principe (onu dosadnu i nepotrebnu matematiku, fiziku i ostale "u našim uslovima nepotrebne teorije") daleko lakše može da se uhvati u koštac sa nepoznatim problemima i da dugo u životu bude svež sa idejama i lako se prilagodjava novim tehnologijama (pa čak i sam da izmisli i realizuje poneku).
 
Odgovor na temu

JCDenton
JCDenton
Senior SysAdmin
Beograd

Član broj: 125789
Poruke: 49
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Racunarski fakultet14.06.2009. u 21:54 - pre 181 meseci
Ja nikada nisam ni rekao da je teorija nepotrebna stvar, baš naprotiv. Ja poštujem onu čuvenu "teorija bez prakse je slepa, a praksa bez teorije je glupa".

Sa druge strane, ako progres i promena tehnologija, kao što Vi kažete, kači samo strukovne studije, ja bih postavio sledeće pitanje:

Ljudi koji su diplomirali, magistrirali i doktorirali 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog veka na nekoj temi iz domena računarskih nauka, a pritom su se služili računarima velikim kao soba, gde je "umrežavanje" bila mislena imenica, kada se programiralo mahom u asembleru i programskim jezicima kojima danas gotovo da nije moguće kreirati aplikaciju koja može doneti zaradu običnom čoveku (ipak je mnogo više .net developera, nego li programera kompleksnih simulacija svega i svačega...), i to sve još preko bušenja kartica.......

Kakve veze ima taj računar, na kojima su ti isti ljudi gradili svoje teorijsko i praktično znanje, sa današnjim računarima (osim sa nekog istorijskog aspekta gledano)? Da li sada ti ljudi više ne rade, ili možda rade isključivo na osnovu tada stečenih znanja? Ili su možda i oni bili prinuđeni da konstantno prate trendove i uče nešto novo da bi ostali konkurentni?

Ja razumem da je osnova svega matematika i fizika (ipak celokupna tehnologija počiva na tim pravilima), ali smatram da je malo tendenciozno implicirati da na strukovne studije idu lenji ljudi koji bi da beže od matematike i fizike.

Da sada ne ispadne da ja pokušavam da dokažem besmislicu zvanu "teorija nam ne treba", želeo bih da naglasim da, makar teoretski gledano, akademske i strukovne studije nisu uporedive. Jednostavno, ljudi se spremaju za različite stvari. Ja verujem da Vi kao docent verovatno ne zamišljate vaše buduće radno mesto kao sistem/mrežni administrator/projektant, već kao neko ko se nalazi "na izvoru" svega, odnosno razvija tehnologije, ili neke njene delove, koje će kasnije "strukovnici" implementirati na najbolji mogući način.

[Ovu poruku je menjao JCDenton dana 14.06.2009. u 23:16 GMT+1]
 
Odgovor na temu

rjankovic
docent, Računarski fakultet
Univerziteta Union
Beograd

Član broj: 222392
Poruke: 4
91.148.80.*



Profil

icon Re: Racunarski fakultet14.06.2009. u 23:44 - pre 181 meseci
Ko je rekao da progres i promena tehnologija kači samo strukovne studije?
Naravno da kači i akademske. Ali, tvrdim, da će čovek koji je u mladosti stekao takvo obrazovanje, lakše da izlazi na kraj sa permanentnim obrazovanjem i pormenama u životu.
Kakve veze ima računar iz 80-ih (uzgred, nisu bili kao soba, obuzdajte maštu!) sa temama tadašnjih magistratura i doktorata? Pa, vrlo tanke, bili su naime ALAT, kao i većina današnjih računara.
Ne svodite sve na matematiku i fiziku, to je samo radi primera (koji važi za bilo koju tehničku struku), ali u računarskim naukama postoje i mnoge druge discipline koje su u domenu onoga što se kolokvijalno naziva "teorijom".
Na osnovu dugogodišnje prakse (uzgred, u R&D) želim samo da kažem da su mnoge kolege iz tih generacija itekako "žive" u struci, kako u zemlji tako i u inostranstvu. A njihovi drugari, sa viših škola, danas uglavnom (uz retke izuzetke, koje izuzetno poštujem), ne rade više u struci, ako uopšte i rade.
E, sad, da se ne shvati da sam protiv strukovnih studija, upravo suprotno: to je dobra i korisna stvar. Želim samo da kažem da nisu nikakva prečica, odnosno, ako želite da opstanete, sleduje vam teže permanentno obrazovanje uz rad, nego onima sa akademskih studija (naravno da će i oni da propadnu u ovom surovom svetu ako se suviše opuste). Na početku jeste lakše školovanje, ali je kasnije mnogo naporniji život u struci. To je verovatno i razlog zašto se najbolji odmah, ili samo malo posle, doškoluju i nastave sa akademskim studijama svih nivoa. I to je pravi razlog, a ne ono "dipl", koje je kao vozačka dozvola: dobili ste pravo da se bavite složenim poslovima, a kako ćete "voziti" kroz stručni život, od vas zavisi. Nema zauvek stečenih prava!
 
Odgovor na temu

JCDenton
JCDenton
Senior SysAdmin
Beograd

Član broj: 125789
Poruke: 49
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 00:32 - pre 181 meseci
Opet se nismo razumeli. Da krenem redom:

1) Ono "računari kao soba" je bilo čisto figurativno.

2) Naravno da ne svodim sve na matematiku i fiziku, već samo uopštavam stvari.

Otkuda ponovo to izjednačavanje "strukovnih studija" sa "višim školama"? Neko ko završi specijalističke strukovne studije (ukupno 4 godine) teško da može biti jednak onome ko je završio višu školu (2 godine). Potpuno je druga priča kako ovako nešto smestiti u kontekst starog zakona i direktno uporediti. A da li je uopšte potrebno pričati o tome koliko je sve individualna stvar, koliko si sposoban, vredan, inteligentan, i da tu obrazovna institucija igra najmanju ulogu (osim u slučaju jednog, recimo, Harvarda sa kojeg, što bi rekli "po defaultu" izlaze eksperti sa gotovo zagarantovanom visinom plate)?

3) Apsolutno se slažem sa delom Vašeg posta koji se tiče "life-long learning" problematike. Činjenica jeste da neko ko je završio fakultet (akademske studije, dakle) je pokazao da je u stanju da se nosi i sa problematikom koja nije u sferi njegovih/njenih najužih interesovanja i da je u stanju da ostvaruje analitički prilaz rešavanju problema. Međutim, idalje su akademske i strukovne studije, u principu, "babe i žabe" i ne mogu se direktno porediti, a tvrdnja da ljudi sa završenim akademskim studijama će se, u proseku, lakše snalaziti sa permanentnim obrazovanjem nije dokaziva, a i lično smatram da je netačna. Ipak je mnogo više do individualnih kvaliteta same ličnosti. Štaviše, ako bi se posmatrala sama suština akademskih, odnosno strukovnih studija, može se doći do zaključka da će pre ovi drugi biti efikasniji u "permanentnom obrazovanju" jer su jednostavno rečeno "navikli" da, kroz dugogodišnje praktično iskustvo, konstantno usvajaju nove stvari, dok se ljudi sa akademskim studijama daleko više fokusiraju na fundamente neke nauke koji se, priznaćete, daleko sporije menjaju.

Banalan primer: Suština projektovanja kuća i stanovanja je ista već vekovima, ali se korišćeni materijali, tehnike osvetljenja, izolacije, instalacije(...) konstantno menjaju (devojka mi je završila Master na Arhitektonskom, pa otuda i primer ).

Za kraj, želeo bih da citiram deo post-a jednog od administratora - gospodina Markom-a, koji je, prema referencama, u praksi dokazani (a ne samo papirni) ekspert iz oblasti projektovanja kompleksnih mrežnih okruženja i Cisco Internetwork Expert (koji se često popularno naziva "doktoratom mreža"). Smatram da se ovaj deo njegovog posta može najbolje upotrebiti da opiše razliku između strukovnih (više praktičnih) i akademskih (više teorijskih) studija:

"Vrlo dobro poređenje između CCIE-a i PhD-a je poređenje između pilota koji ima ATPL licencu (koja se nekad naziva „pilotskim doktoratom“) i transportnog inženjera koji ima PhD iz avio saobraćaja. Kome biste više verovali da vas vozi avionom na liniji Beograd-Frankfurt? "
 
Odgovor na temu

rjankovic
docent, Računarski fakultet
Univerziteta Union
Beograd

Član broj: 222392
Poruke: 4
91.148.88.*



Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 09:14 - pre 180 meseci
Kad kažem "viša škola", mislim uopšteno, dakle ovo današnje usmerenje (visoka, strukovnih studija, 3 godine + sve ostalo posle toga što nije akademski profil). I nekadašnje više škole (a najstariji se sećaju i akademskih 2-srepenih studija), pravljeni su više puta, u istoriji obrazovanja na ovim prostorima sa istim ciljem - da ljudi skrate postupak i što pre dodju do zaposlenja u tzv. praktičnim delatnostima.
Znate šta, vi ste svoje mišljenje formirali na osnovu pretpostavki i onoga čemu vas danas uče, a ja svoje na višedecenijskom aktivnom iskustvu i poznavanju bezbroj primera iz pravog života. Ja Vas veoma poštujem, ali bih, više nego išta, voleo da o ovim problemima sa Vama porazgovaram kada budete imali 50-ak godina. Samo što to, na moju žalost, najverovatnije neće biti moguće.
 
Odgovor na temu

JCDenton
JCDenton
Senior SysAdmin
Beograd

Član broj: 125789
Poruke: 49
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 10:17 - pre 180 meseci
Aman, gospodine Jankoviću, ja jedino što pokušavam da kažem je da se strukovne i akademske studije ne mogu direktno porediti, a nikako da su akademske studije besmislene i neupotrebljive. Pored toga, vremena su se toliko promenila (pogotovo što se tiče računarstva i informatike) da stara pravila gotovo da više ne važe. Zašto su danas toliko aktuelni i, nadasve, traženi, profesionalni sertifikati iz oblasti IT-a? Upravo zato što je kod njih akcenat na praktičnom upravljanju tehnologijom, bilo da je u pitanju projektovanje informacionih sistema zasnovanih na Windows Server platformi, ili kreiranje i implementiranje kompleksnog mrežnog okruženja koristeći Cisco tehnologije. A da ne govorimo o problemu kreiranja poslovnih aplikacija i/ili razvoju i upravljanju baza podataka (opet preko nekog aktuelnog SUBP-a)... Ukratko, potrebna je jedna nova vrsta stručnjaka, kod kojih su operativna znanja u prednosti nad teorijskim.

Na primer, jedan MCSE (Microsoft Certified Systems Engineer) kurs je zaista izuzetno veliki (ipak je to nekih 7 ispita/knjiga u proseku od po 1000 i kusur strana), odnosno predstavlja oblast za sebe koja je izuzetno kompleksna i zahteva jako puno rada da bi se uspešno savladala (a još više da bi u njoj čovek bio dobar). Smatram da ne bi nikako bilo fer (a ni razumno) sada reći "ma, to nije akademski profil" i paušalno okarakterisati jednog takvog inženjera/stručnjaka kao neozbiljnog. A tek Microsoft Certified Master program, koji vodi ka Microsoft Certified Architect (u ovom trenutku, najcenjeniji profesionalni sertifikat, pored Cisco Certified Internetwork Expert)...

Dakle, da i definitivno rezimiram: Moj stav JESTE da je teorija izuzetno bitan faktor, ali se isto tako teorija koju ne upotrebljavaš jako brzo zaboravlja (velika većina ljudi se posle 10-ak godina rada na različitim radnim mestima jedva seća i šta su konkretno sve učili na fakultetima, a kamo li pojedinosti vezanih za predmete koje su položili). Jedno je kada se neko bavi akademskim/istraživačkim radom, pa je potrebno da poseduje velika teorijska znanja iz različtih oblasti, a sasvim je drugo kada se od nekoga zahteva da bude uvek spreman da odgovori na bilo koji izazov koji se tiče praktičnog rešavanja problema "na terenu". E, to je ono što ja, sve vreme, pokušavam da kažem - i jedne, i druge studije imaju svoju "ciljnu grupu" i svoju namenu. Jedne studije su tu da daju fundamentalna znanja (koja ne moraju obavezno biti primenljiva u praksi) i udare temelj za stvaranje budućeg, uslovno rečeno, naučnika, a druge su tu da "isklešu", najgrublje rečeno, operativca.

Moj zaključak je da, kada se po strani ostavi pitanje da li se išta od "reklamiranih znanja" uopšte i stiče na nekoj obrazovnoj instituciji, nema "boljih" i "gorih" studija. Sve je stvar ličnih afiniteta i ambicija, i uskladu sa tim bi ljudi trebali i da biraju put kojim nameravaju da hode ka sticanju znanja i zvanja. Ja verujem da Vi ustvari želite da kažete da osoba sa akademskim studijama ima "šire poglede" u odnosu na osobu sa strukovnih studija, odnosno da neko sa strukovnim studijama automatski sužava dijapazon poslova kojima može da se bavi. Ja se tu sa Vama slažem, te sam zato i rekao da je sve stvar lične ambicije.

[Ovu poruku je menjao JCDenton dana 15.06.2009. u 11:35 GMT+1]
 
Odgovor na temu

vladr85

Član broj: 178887
Poruke: 42
*.telenor.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 11:20 - pre 180 meseci
Citat:
rjankovic: Kad kažem "viša škola", mislim uopšteno, dakle ovo današnje usmerenje (visoka, strukovnih studija, 3 godine + sve ostalo posle toga što nije akademski profil).


Ko Vam daje za pravo da omalovazhavate i degradirate strukovne studije na tako grub nachin, poistvecujuci ih sa vishim shkolama?! Zar nisam jasno naglasio da sve shkole koje nisu zaposlile nove kadrove (doktore nauka) i osavremenile svoje labaratorije kao i izvrsile modernizaciju programa, nisu ni dobile akreditaciju.

Sa druge strane Nacionalni Savet je jedino merodavno telo koje ne akredituje samo visokskolske ustanove vec i programe, te se tako desilo da nisu ni svi fakulteti dobili akreditaciju za pojedine programe.

Znaci te skole sada imaju vishi kvalitet nego ranije i predstavljaju novu instituciju. Uostalom strukovni studiji se obavljaju i na fakultetima (elektronski fakultet u nishu, npr.), te se samim tim pitam jel Vi stvarno mislite da tako jedna renomirana ustanova predstavlja "vishu shkolu"?

Ja vas molim da ne stvaramo stereotipe jer niko nije lud (bez obzira koliko je lenj) da baca pare i zavrshava strukovne studije ako ih niko ne ceni. U tom sluchaju ja sam za to da se visoke shkole ukinu jer nemaju svrhu, a da se strukovni programi sa fakulteta izbace i da svi idemo kao ranije na akademske studije i milina.

Evo uzmimo primer mog prijatelja, inzhenjer elektrotehnike, chovek nije imao novca da placa stanarinu da bi studirao u vecem gradu (otac mu invalid), vredno uchio (ne samo zbog stipendije vec zato shto zna da mu je to jedini nachin da sutra dan ima dobar posao), imao vecinom desetke, prosek mu je 9.00 i sada... Shta on sada da radi?! U trenutku upisa niko mu nije rekao da nece moci na fakultet, da je znao, kako kazhe, radio bi proste fizicke radove i zaradio za stanarinu, ali nije... Bukvalno je prevaren, kao i mnogi drugi.

Sad ima izbor da ide na spec. strukovne koje su opet preskupe, a stipendiju nema gde da nadje, te mora prvo da radi par godina, a posla nema.

Da zakljucim, akademski studiji + strukovni studiji u realnom svetu treba da budu dve strane jedne te iste medalje, da chine celinu, da omoguce efikasinije poslovanje u jednom poslovnom sistemu, ali niposhto ne treba reci da su jedni po difoltu jachi od drugih i shodno tome imaju veca prava. A na zhalost pokushava se provuci upravo ta teza.
 
Odgovor na temu

JCDenton
JCDenton
Senior SysAdmin
Beograd

Član broj: 125789
Poruke: 49
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 12:35 - pre 180 meseci
@vladr85:

Ja lično ne smatram da gospodin Janković želi da omalovaži strukovne studije, već samo da naglasi da smatra da akademske sudije proširuju spektar znanja i vidike u većoj meri od strukovnih studija, i ja se sa njim tu slažem. A šta mu daje za pravo da tako misli je titula docenta na akademskoj instituciji, što je izuzetno visoko zvanje (samo na korak od zvanja Profesora), te ga ja smatram apsolutno relevantnim za ovakve diskusije.

Drugo, bilo bi dobro kada bi moderatori celokupnu ovu diskusiju prebacili u adekvatnu (već postojeću) temu (ako se ne varam, tema se zove "Strukovni ili akademski")...
 
Odgovor na temu

vladr85

Član broj: 178887
Poruke: 42
*.telenor.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 12:57 - pre 180 meseci
JCDenton ja sam lepo objasnio da time nanosite shtetu studentima, i ne sporim pri tome da su akademski studiji kocipirani da daju sveobuhvatnije znanje, ali ne mozhete poistovecivati nekadasnje trogodisnje studije na visim skolama i nove studije jer kao shto rekoh akreditacijom ti studiji su ispunili neke uslove samim tim ne mogu se poistovecivati sa ranijim.

Ali ako vec zhelite da podcenite nekog ko zavrsava strukovne studije onda niste ni trebali da formirate takve programe. A ovi koji su upisali te studije imaju dovoljno razloga da izadju na proteste i da pokrenu i odredjene pravne postupke, jer su ocigledno prevareni.

Mislim da sam bio jasan.
 
Odgovor na temu

JCDenton
JCDenton
Senior SysAdmin
Beograd

Član broj: 125789
Poruke: 49
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 13:20 - pre 180 meseci
@vladr85:

Ja sam i sam završio osnovne strukovne studije, te bi bilo malo neracionalno sa moje strane da pokušavam da ih unizim (što, na kraju krajeva, i ne radim). Ja sam i napisao u jednom od prethodnih post-ova da dvogodišnje studije na višim školama ne mogu biti isto što i trogodišnje (odnosno, sa specijalističkim studijama, četvorogodišnje) studije na visokim strukovnim školama, kada se u ovom drugom slučaju jednostavno uči više. Istom tom logikom se može doći i do toga da je put "do vrha" akademskih studija duži i da se samim tim uči više, s toga se nikako ne može reći da su strukovne u istom rangu sa akademskim studijama.

Međutim, kao što sve vreme i govorim, suština i nije da studije budu isto koncipirane, već da budu, kao što ste i rekli, "dve strane iste medalje". Kada se pogleda "sastav" strukovnih studija (sa sve specijalističkim, dakle 4 godine) i uporedi sa četvorogodišnjim akademskim studijama (i po starom, i po novom zakonu), može se videti da je broj stručnih predmeta, manje-više, isti u slučaju oba tipa studija, s tim da na akademskim studijama postoje predmeti koji daju fundamentalna znanja, i mnogo više govore o tome "zašto nešto tako radi", dok strukovne studije imaju akcenat na tome "kako nešto radi".

Ono što gospodin Janković govori je da neko ko zna "zašto nešto tako radi" će lakše shvatiti "kako". Kao što sam i ranije napisao, sa ovakvom konstatacijom se ne mogu u potpunosti složiti iako je, u proseku, tako nešto tačno, odnosno profil ljudi koji završavaju studije "šireg obrazovanja" (akademske) se razlikuje od ljudi koji bi da se usko specijalizuju (strukovne).
 
Odgovor na temu

igor_cz
Menadžer Računarskog fakulteta
BGD

Član broj: 178221
Poruke: 74
217.24.24.*

Sajt: www.raf.edu.rs


Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 13:57 - pre 180 meseci
Gospodo,

Mislim da nije pravo mesto da se raspravlja sta je bolje upisati ili sta je izjednaceno sa cime !?! Po novom zakonu fakultet moze da traje 3 ili 4 godine (akademske studije), a strukovne studije mogu da se izucavaju na fakultetima ili visokim skolama strukovnih studija (ex vise skole). Dakle i same akademske studije mogu da traju 3 godine, a kada se spominju specijalisticke studije onda treba spominjati i master studije. Sta je izjednaceno, a sta nije, mislim da ne zna ni ministarstvo prosvete R. Srbije.

Recimo ovako, bivsi diplomirani studenti (recimo moj slucaj dipl. ing) su izjednaceni sa novim masterima, ali nemaju njihovo zvanje, pa sam ja ipak upisao master !?! Da li sam trebao. Neke studente sa RAFa su odmah posle zavrsenih akademskih studija primili na doktorske studije na ETFu i PMFu !?! Da li sve ovo ima logike, slazem se da nema, pa onda mi vi recite sta je sa cime izjednaceno...

Dakle imamo stare inžinjere i diplomirane inžinjere, a po novom imamo i inžinjere i diplomirane inžinjere i diplomirane master inžinjere i strukovne inžinjere.

Zvanja po bivšem zakonu:

završene akademske studije: dipl. ing
više škole: ing


Po novom zakonu:
akademske trogodisnje: ing
akademske četvorogodišnje: dipl. ing
akademske master - petogodišnje: dipl. ing - master

strukovne trogodisnje: strukovni ing
specijalističke strukovne: spec. str. ing

Dakle i sami vidite da je tesko da 5 zvanja izjednačimo sa 2 ili na bilo koji način da ih upoređujemo. A kao što rekoh i ljudi iz ministarstva tumače zakon na različite zakone.


 
Odgovor na temu

Paxy
Bojović Petar
Računarski fakultet - Asistent -
Administrator mreže
Rusanj, Beograd

Član broj: 7003
Poruke: 355
*.adsl.eunet.rs.

Sajt: a.paxy.in.rs


+8 Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 14:11 - pre 180 meseci
Pozdrav,
Citat:
primili na doktorske studije na ETFu i PMFu !?!

ETF ne prima nikoga na doktroske studije ko nema 300 bodova, kako je Zakonom predvidjeno.

Pozdrav od Petra
Fight with the best, fall like a rest.
 
Odgovor na temu

vladr85

Član broj: 178887
Poruke: 42
*.telenor.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 14:51 - pre 180 meseci
Individualno je kako ce neko savladati neko gradivo, te samim tim snaci se u sutra dan u relanim problemima, bilo da je rec o strukovnim bilo da je rec o akademskim.

Takodje, nema smisla imati strukovnog filozofa, strukovnog glumca i sl.

Ali je cinjenica da je proces poslovanaj kopleksan i da odredjene probleme mozhe (treba) efikasnije da odradi strukovni inzenjer, dok akademski treba vishe kako ste i sami rekli da se fokusira na strateshko sagledavanje problema. To dakle znachi da i akademski i strukovni imaju podjednako teske probleme, s jednom razlikom strukovni mozhe da reshi u shirem kontekstu struke problem koji je delimichno nov i nepoznat, dok akademski treba da bude u sposoban da se snadje u nepoznatom okruzhenju. Pri tome i jedan i drugi tip studija je bitan i ne treba sutra dan praviti diskriminaciju izmedju mba studija npr koji traju pet god i master studija.

Citat:
Dakle i sami vidite da je tesko da 5 zvanja izjednačimo sa 2 ili na bilo koji način da ih upoređujemo. A kao što rekoh i ljudi iz ministarstva tumače zakon na različite zakone.


Sve to bi razjasnio Nacionalni Okvir Kvalifikacija, koji se kako saznajem iz medija treba doneti do kraja 2009.

Ali donose ga oni vec godinama, i svake godine jednom bar cujemo kako ce biti donetu u toku tekuce i sve tako... A u medjuvremenu studenti upisuju, placaju skolarine koje nije moguce odplatiti od prosechne plate, a mi koji polako zavrsavamo, ili smo pri kraju mozhemo samo da gledamo u kristalnu kuglu kada nas na birou pitaju koju smo skolu zavrsili i koji je to stepen strucne spreme. Sramota i nesposobnost!


[Ovu poruku je menjao vladr85 dana 15.06.2009. u 16:33 GMT+1]
 
Odgovor na temu

goky2002

Član broj: 3848
Poruke: 191
*.teol.net.



Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 16:24 - pre 180 meseci
Poredjenje strukovnih i akademskih studija nije jednostavno nekad i ja bi licno uvek dao prednost akademskim studijima.
Onaj koje njih zavrsio ce uvek biti fleksibilnji i brzo ce moci da uradi ono sto moze onaj koje zavrsio strukovne studije dok obrnuto mi se cini bas nece moci.
Licno bih kao poslodavac za odgovornije poslove uvek pre izabrao osobu koja je zavrsila akademske studije.

E sad ko i kad sta bolje radi....
Prost primer iz IT, ko ce bolje napisati neku f-ju onaj ko je projekovao kompajler ili onaj koji je samo naucio da koristi jezik?
Da malo karikiram elektro inzenjer ce ako treba moci da se popne na banderu, dok "elektricar" nece moci da isprojektuje sta treba.
E sad potrebne su u svakom slucaju i strukovne studije jer ce se ljudi brze edukovati za neke specificne posleove i biti usko specijalizovani.

Inace najbolji nacin da se ovo regulise je trziste, tj vreme ce pokazati sta je i gde bolje, tj. koji su ljudi optimalniji za razne svrhe.
 
Odgovor na temu

vladr85

Član broj: 178887
Poruke: 42
*.telenor.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Racunarski fakultet15.06.2009. u 19:56 - pre 180 meseci
Znate mozhete Vi da napravite od sebe i doktora nauka ali ako sedite kuci i nishta ne radite dzaba sve. Specijalista strukovni ili master, slazhem se, trzhishte je "bojno polje"... videcemo....

I molim vas bez diskriminacije, i nadam se da ce Nacionalni Okvir Kvalifikacija biti precizniji. Sve drugo su samo subjektivna misljenja.
 
Odgovor na temu

maliradojca

Član broj: 55393
Poruke: 242
79.101.44.*



+132 Profil

icon Re: Racunarski fakultet16.06.2009. u 10:44 - pre 180 meseci
Ajde da i ja kazem koju... Studiram strukovne studije. Da ne postoje strukovne studije, ja ne bih ni studirao.
Jednostavno ne zanimaju me fizika, raznorazni suvisni predmeti na ETF-u(ovo nisam sam iskusio,ali tako mi kazu svrseni studenti). Ne zanimaju me toliko racunovodstvo i marketing na Fon-u. A i veliku vecinu to ne zanima, ali se to cesto studira radi prestiza.
I da, lenj sam pomalo, priznajem. Nisam u stanju da ucim nesto sto mi ne deluje opipljivo ili jasno primenjivo.
Ali ono sto volim, e to ne moze da mi bude tesko.
 
Odgovor na temu

goky2002

Član broj: 3848
Poruke: 191
*.teol.net.



Profil

icon Re: Racunarski fakultet16.06.2009. u 12:51 - pre 180 meseci
Citat:
e zanimaju me toliko racunovodstvo i marketing na Fon-u. A i veliku vecinu to ne zanima, ali se to cesto studira radi prestiza.


Nije samo radi prestiza. Sve zavisi cime ce covek da se bavi. Eto npr. na strukovnim studijama ucite samo programiranje prakticno ali bez dodira sa ostalim svetom.

E sad dodjete u firmu da radite, sta mislite kolice vam trebati da upoznate poslovne procese, racunovodstvo i ostalo, a osoba koja je zavrsila FON to vec zna.

Nije sve bas to crno belo inace bi ljudi seli naucili BASIC za par meseci i radili.
 
Odgovor na temu

maliradojca

Član broj: 55393
Poruke: 242
79.101.44.*



+132 Profil

icon Re: Racunarski fakultet16.06.2009. u 14:03 - pre 180 meseci
Da da goky u pravu si potpuno,znam da je Fon-ovo usmerenje poslovna informatika, dobro je to. Nego mene konkretno taj pravac ne zanima previse, nego bas sljakerski deo recimo. web programiranja, sa sto manje suvisne teorije.
 
Odgovor na temu

[es] :: Vodič za učenje :: Obrazovne institucije :: Racunarski fakultet

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 155497 | Odgovora: 484 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.