sa
http://www.b92.net/biz/fokus/i...08&mm=11&nav_id=327770
Iseceni samo interesantni delovi:
Poskupljenje telefoniranja uslov za razvoj
Poskupljenje telefoniranja uslov za razvoj
8. novembar 2008. | Piše: Ivana Pešić | Izvor: B92
Poskupljenje pretplate u fiksnoj telefoniji neophodno kako bi se nastavilo ulagnje u infrastrukturu i kvalitet usluga. Za dve godine u Srbiji neće biti dvojnika, sve centrale će biti digitalizovane i neće biti ni jednog domaćinstva bez telefonske linije, kaže generalni direktor Telekom Srbija Branko Radujko u intrevjuu za B92.
"Od 1. novembra poskupela je mesečna pretplata i iznosi 195 dinara bez PDV-a. Ukoliko se u poredimo sa okruženjem, videćemo da je ta pretplata upola jeftinija nego u Crnoj Gori gde iznosi pet evra. To poskupljenje, prema našoj odluci ipak neće pogoditi sve korisnike, već smo izuzeti one koji imaju dvojnike i korisnike ASDN linija".
Kako obrazlažete ovo poskupljenje, s obzirom na to da iznosi čak 260 odsto?
Prvo treba istaći činjenicu da do poskupljenja u fiksnoj telefoniji nije došlo tri godine, dok su se cene u svim sektorima usklađivale sa inflacijom i uslovima poslovanja. Telekom, s druge strane ima obavezu ulaganja u fiksnu mrežu a mi planiramo da do kraja 2010. ne bude ni jednog dvojnika, a trenutno ih ima oko 180.000, da svih 150.000 domićanstava koji sada nemaju priključke dobiju fiksni telefon i da sve centrale budu digitalizovane. Za to je potrebno jako puno sredstava.
Fiksna telefonija sada učestvuje u strukturi Telekoma sa nešto više od 50 odsto, ali u strukturi profita ona je pala na pet odsto. Upravo zbog toga što cene nisu korigovane jako dugo došli smo do toga da fiksna telefonija praktično ne može sama sebe da izdržava, a kamoli da ulaže u ove jako bitne projekte za naše društvo. Napomenuću, na primer, da je samo za razdvajanje dvojnika potrebno više od 160 miliona evra.
Kada se povećavaju cene, građane uvek zanima šta se dobija za veću cenu. Dakle, šta ulazi u preplatu koju plaćamo?
Kada smo uputili zahtev za poskupljenje uradili smo poređenje sa tržištima u okruženju, na kojima u pretplatu ne ulazi ništa, kao npr. u Crnoj Gori gde mesečna pretplata iznosi 5 evra. Naravno potpuno drugačije vidimo naše usluge već tokom 2009. Jedan od suštinskih planova Telekoma je da modernizujemo poslovanje u ovoj kompaniji i da izađemo na tržište sa paketima usluga.
Kada budemo imali pakete u koje će biti uključeni impulsi za razgovor, internet i zabavni sadržaji poput IPTV-a onda ćemo se porediti sa cenama operetera koji imaju sličnu ponudu.
Telekom je zatražio od RATEL-a i povećanje cene impulsa. To poskupljenje je na insistiranje Vlade odloženo za sledeću godinu. Koliko će ono iznositi?
U dogovoru sa Vladom koja zapravo upravlja sa 80 odsto akcija Telekoma, odložili smo poskupljenje cene impulsa za sledeću godinu. U međuvremenu, definisaćmo dinamiku tih promena cena.
Inače, nije planirano povećanje cena za sve vrste poziva. Kod lokalnih poziva predloženo je izjednačavanje cena za sve korisnike. Kada su u pitanju pozivi ka mobilnim operatorima cena ostaje nepromenjena za domaćinstva, dok je za poslovne korisnike smanjena za čak 40 odsto. Isto se odnosi i na cene poziva prema inostranstvu.
Pravilnik o VIOP-u je usvojen, a na tržištu su se već pojavili operateri koji nude daleko jefitinije telefoniranje putem interneta. To je za Telekom direktna konkurencija kada su u pitanju međunarodni pozivi. Kako će te se sa tim suočiti?
Pojedini VOIP operateri su do sada i bez regulative na ovaj način preuzimali deo telefosnkog saobraćaja i prihoda Telekoma. Međutim, sada kada se ide ka stvaranju uslova da se taj biznis radi zakonito, Telekom će određenim kategorijama korisnika uskoro ponuditi povoljnije pakete za telefoniranje ka inostranstvu u okviru kojih će biti i određen broj besplatnih minuta.
Kako onda komentarišete činjenicu da je cena ADSL internet paketa dosta skuplja kod konkurentnih operatera, u odnosu na cene koje nudi Telekom Srbija. Zašto je to tako, kada znamo da je većina operetare kupuje internet upravo od Telekoma?
To više nije tako. Evo, upravo je u toku promotivna kampanja za ADSL internet pakete Telekoma. Svi korisnici koji se u toku te kampanje prijave za ADSL paket do kraja godine će plaćati mesečnu pretplatu samo jedan dinar. Po završetku ove promotivne kampanje Telekom će u okviru postojećih ADSL paketa ponuditi znatno veće brzine protoka, što će biti i najpovoljnija ponuda na tržištu.
Tako će od 1. novembra ove godine paket ADSL 1 umesto dosadašnjih 512/64 Kb/s donositi 768/64 Kb/s, zatim paket ADSL 2 1563/128Kb/s umesto 1024, dok paket ADSL 3 omogućava 2048/192 Kb/s umesto 1536/192 Kb/s. Sve ovo po starim cenama.
Bivša ministarka Aleksandra Smiljanić najavila je da će Elektroprivreda Srbije do kraja ove godine početi da iznajmljuje svoju optičku mrežu provajderima za internet usluge i da Telekom Srbija neće više biti jedini super provajder za prodaju interneta. Da li je takva konkurencija realna?
To je veoma ozbiljno pitanje za državu. Da li je Republika Srbija osnovala Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije da bi se ono bavilo telekomunikacijama ili strujom? Da li hiljade kilometara već izgrađene optičke mreže odavno prevazilaze interne potrebe EPS-a? Da li su opravdana tolika ulaganja u non-core biznis s obzirom na negativne finansijske rezultate koje EPS-a ostvaruje? Da li je moguće objasniti korisnicima koji plaćaju račune za struju zašto se ovolika sredstva ulažu u neke druge poslove?
U svakom slučaju, EPS bi prvenstveno morao da se pozabavi svojom osnovnom delatnošću, da se restruktuira i modernizuje i da konačno počne da posluje profitabilno. Ovako, niti će biti uspešni u svojoj osnovnoj delatnosti niti u telekomunikacionom biznisu.
Pomenuli ste smanjenje troškova. Na šta konkretno mislite?
U toku je izrada bisnis plana za 2009. i pokušavamo da napravimo takav plan da u njega uđu samo neophodne investicije kako bi smo održali nivo zadovljnsto korisnika i pojačali ga. Ali videli smo da su ove godine bili manji toškovi Telekoma kada je marketing u pitanju.
Kao i sve kompanije na svetu i Telekom se bavi smanjivanjem troškova kako bi ovu krizu što lakše pregurao, jer ono što se događa na tržištu preliva se i na naše poslovanje. Kada imate zajam od 700 miliona evra, a procenu vrednosti kompanije od dve ili dve i po milijarde onda morate jako dobro da radite da bi ste servisirali dug na valjan način.
Puna verzija na: http://www.b92.net/biz/fokus/i...08&mm=11&nav_id=327770