Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Mikrokontroleri naspram FPGA

[es] :: Elektronika :: Mikrokontroleri :: Mikrokontroleri naspram FPGA

[ Pregleda: 4556 | Odgovora: 6 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

MixMaster

Član broj: 10076
Poruke: 323
77.222.14.*



+32 Profil

icon Mikrokontroleri naspram FPGA16.08.2008. u 11:52 - pre 190 meseci
Zamolio bih administratora da "top"-uje ovu temu.

Mislim da je sve jasno. Dakle, ovdje može da se vodi rasprava o sličnostima i razlikama MC (http://en.wikipedia.org/wiki/Microcontroller) i FPGA (http://en.wikipedia.org/wiki/Fpga), njihovim dobrim i lošim osobinama, jednih u odnosu na druge itd.

Ima li ko da radi sa FPGA prije svega?

Pozdrav.
Vidi bako, DžEDAJ!
 
Odgovor na temu

MixMaster

Član broj: 10076
Poruke: 323
77.222.14.*



+32 Profil

icon Re: Mikrokontroleri naspram FPGA17.08.2008. u 18:30 - pre 190 meseci
Zar se baš niko ne bavi programiranjem FPGA?


Pozdrav.
Vidi bako, DžEDAJ!
 
Odgovor na temu

MixMaster

Član broj: 10076
Poruke: 323
77.222.14.*



+32 Profil

icon Re: Mikrokontroleri naspram FPGA19.08.2008. u 13:34 - pre 190 meseci
Evo da počnem sebi da odgovaram pa mi možda neko i pridruži.

Naravno prva stvar koju svako treba da pročita o FPGA je http://en.wikipedia.org/wiki/Fpga . Pri dnu postoji dosta linkova, od kojih sam primijetio ''List of FPGA Boards and Systems'' tj. http://www.fpga-faq.org/FPGA_Boards.shtml . Tu sam već vidio koliko se kreću cijene razvojnih sistema za FPGA (od 99-15.000 dolara), a najjeftinije što sam mogao da pronađem na Altera-inom sajtu je Cyclone II Starter Development Kit od 150 dolara i MAX II Development Kit, takođe od 150 dolara. Neke ''bolje'' stvari su užasno skupe za naš standard i što se tiče isplativosti izgleda da je ipak ovo za neke malo veće firme.

Što se tiče programiranja, razumio sam da je dosta lakše od programiranja mikrokontrolera, ali o tome tek trebam da vidim (čisto informativno).

Ako još neko želi nesto da kaže o ovoj temi, slobodno...

Pozdrav.
Vidi bako, DžEDAJ!
 
Odgovor na temu

johnny_hush
Belgrade, Serbia

Član broj: 112918
Poruke: 528
89.216.66.*

Sajt: johnnyhush.com


+1 Profil

icon Re: Mikrokontroleri naspram FPGA19.08.2008. u 22:14 - pre 189 meseci
samo jedan predlog: posto odgovaras sam sebi cini to prema pravilima foruma, tj. nemoj pisati vise poruka nego sve stavi u jednu koju edituj kada pozelis da dodas nesto... pozz
http://johnnyhush.com - Electronics
 
Odgovor na temu

MixMaster

Član broj: 10076
Poruke: 323
77.222.14.*



+32 Profil

icon Re: Mikrokontroleri naspram FPGA19.08.2008. u 22:49 - pre 189 meseci
Pravilnik je pravilnik . Primljeno k' znanju.

Pozdrav.
Vidi bako, DžEDAJ!
 
Odgovor na temu

obranko
severna amerika

Član broj: 36599
Poruke: 152
*.dsl.sndg02.sbcglobal.net.



+1 Profil

icon Re: Mikrokontroleri naspram FPGA16.09.2008. u 03:20 - pre 189 meseci
Pozdrav,

Nedavno sam poceo da radim sa FPGA. Firma me poslala na dva jednodnevna kursa "Uvod u VHDL" i "Napredni VHDL". Taman pocenm da nesto radim koristeci VHDL, kada mi dodje kolega i kaze mnogo je bolje i lakse sa Verilogom. Tako da predjoh na Verilog. Uz to, kolega mi dade gomilu knjiga na tu temu u pdf-u. Pa ako si zainteresovan za te knjige i ako ti engleski nije mnogo problematican, javi.

Sto se tice 'development kit'-a ja narucih jedan za 50usd (plus odrase me za postarinu 35usd, ali je stiglo za dva dana negde sa vrlo dalekog istoka). Okruzenje koje koristim je Quartus II (alterin softver i web izdanje je besplatno). Glavna mana je simulacija, jer ne mozes da vidis sve interne cvorove. Cak mi je instruktor koji je drzao kurseve (inace tip je iz altere) preporucio da koristim neke druge softvere za simulaciju.
Moje iskustvo je da su pisanje softvera za mikrokontrolere i pisanje vhdl za fpga dve vrlo razicine stvari. Nacin razmisljanja i resavanja probelma se vrlo razlikuju. Posto vec godinama pisem razni softver, imam problema da se naviknem da razmisljam hardverski.

Nastavicu kasnije...
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
*.hsd1.ca.comcast.net.



+1001 Profil

icon Re: Mikrokontroleri naspram FPGA17.09.2008. u 18:26 - pre 189 meseci
Iako ima vec nekih 15 godina od kako se uopste ne bavim FPGA dizajnom, pokusacu da prenesem
neke rezone i iskustva koje sigurno vreme nije pregazilo.

Mikrokontroler ili FPGA ?

U principu, i mikrokontroler i FPGA cip mogu da na svojim izlaznim pinovima proizvedu promene napona
po odredjenom algoritmu, bez obzira da li se radi o prostom logickom ili sekvencijalnom kolu. Medjutim,
postoji nekoliko bitnih razlika:

- za razliku od mikrokontrolera koji je pravljen za izvrsavanje softvera, koji za unutrasnje funkcionisanje
zahteva clock frekvenciju nekoliko puta vecu nego sto je najcesca promena napona na izlaznim pinovima,
FPGA cipovi su programabilne kombinacije hardvera (digitalnih logickih kola), koje u principu rade na
nominalnoj frekvenciji clock-a. Dakle, razresenje uobicajene dileme - sta implementirati u softveru a sta u
hardveru - utice na izbor mikrokontroler ili FGPA.

Dok mikrokontroler moze da sasvim kompetentno programira bilo ko sa dobrim softverskim background-om
talentom i interesovanjem (ljudi sa ETF-a, FON-a, PMF-a, masinci,...), FPGA dizajn zahteva ljude sa mnogo
uzim i specificnijim znanjem digitalnih elektronskih kola (Tesla, ETF,...). Ne znam sta od knjiga postoji sada
na srpskom, ali u moje vreme je udzbenik Spasoja Tesica (Integrisana digitalna elektronika) bio cesto koriscen.
Poznavanje kombinatornih (logicka kola) i sekvencijalnih (brojaci, registri, delitelji) i kombinovanih sklopova (PLL),
predstavlja pocetnu stepenicu za ovladavanjem dizajna na FPGA cipovima.

- gde god postoji algoritam sa prebrojivim kombinacijama ulaznih promenljivih (input vectors) i sa striktno
odredjenim izlazima za te ulaze, FPGA je ocit izbor.

- gde god postoje zahtevi za vecim brojem istih sklopova, FPGA je ocit izbor. Jedan UART ili timer, mozda i
programabilni PLL ima i svaki normalniji mikrokontroler, ali obicno nema vise njih. Ako projekat zahteva vise
njih (3,4,...8....) FPGA je ocit izbor.

Cela prica sa FPGA je uzela maha sredinom devedesetih, kada je bila jedan od faktora zamaha IT sektora.
Mogucnost rapidne promene dizajna digitalnih kola bez obavezne promene dizajna stampane ploce, znacio
je mnogostruko skracenje perioda razvoja hardverskog proizvoda. Mogucnost promene konfiguracije ploce
at run-time (prisutan kod RAM-based FPGA cipova) bio je dodatni plus. Na kraju (ili na pocetku), mogucnost
upotrebe FPGA za verifikaciju dizajna cipova visestruko je skratio broj pokusaja na silicijumu (sto znaci $$$$$$$)
i pozitivno doprineo celoj prici.

Od samih pocetaka istakli su se dva koncepta FPGA - RAM based (lansirao Xilinx) i ROM based (lansirala Altera).
Mislim da su od gomile firmi koje se bave pravljenjem FPGA cipova ove dve jos uvek najistaknutije (mada to
trziste ne pratim gotovo ni malo).

Sto se tice tehnike svakodnevnog rada:

Za Xilinx cipove je postojalo nekoliko podrzanih input metoda (schematic entry iz OrCAD-a, VHDL, Verilog, Abel,
state machine diagram), a u zavrsnim fazama je postojala i mogucnost rucnog rout-ovanja.

Iako su VHDL i Verilog de facto standardni nacini komunikacije u okviru dizajna, ne znam nikoga ko se njima sluzi a
da zapravo nema neko iskustvo u board-level digitalnom dizajnu, sto znaci da u svesti paralelno drzi sematske
dijagrame. Neki konkretni problemi (glitching, meta-stabilna stanja izlaza pri promenama ulaza, open drain izlazi,...itd)
se mnogo bolje shvate iz konkretnog iskustva sa board-level-a, a HDL jezici su samo dobra apstrakcija.

Osim VHDL/Verilog, obicno se u okruzenju chip dizajn kompanija cesto zahteva i poznavanje perl-a, jer je ogromna
gomila skripti za testiranje netliste cipova kreirana u tom jeziku, gde dominira lakocom manipulisanja tekstualnih rezultata.

U principu, gro logickih funkcija se ostvaruje programiranjem tzv CLB-ova ('combinatorial logical block' u Xilinx terminologiji),
a izbor konkretne fizicke pozicije CLB-a se na pocetku dizajna radi automatski. Izlazni pinovi se kontrolisu programiranjem
susednih IOB-ova ('input-output block') gde se moze izabrati smer (ulaz ili izlaz) pina, podesiti logicko invertovanje,
open drain, itd.

Tokom dizajna, u principu, se ne moze lako pristupiti nekoj od tacaka u kolu. Obicno se za to mora dizajn kompajlirati
da na odredjeni izlazni pin istera vezu tako da moze da se nakaci logic analyzer ili osciloskop. Sve drugo se resava
rezonovanjem. Kako iskoriscenost cipa raste, sve je teze i teze, i obicno se dizajn parcijalno testira, sto opet ne mora
da garantuje da ce sve biti kako treba. U nekim situacijama, kasnjenje signala na nekoj od veza u cipu koja nije optimalno
sprovedena moze da znaci 'jovo-nanovo' za ceo dizajn.

 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Mikrokontroleri :: Mikrokontroleri naspram FPGA

[ Pregleda: 4556 | Odgovora: 6 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.