U celoj prici ima jedna FASCINANTNA pojava !!!
A to je slucaj " K 1 " kada se koristi sema scan0051.jpg
Znaci totalno je NE-MOGUCE da se tranzistor okida onda kada se spulna aktivira-deaktivira sa kontaktom relea !!!
Ako se to ipak desava----onda sema nije dobra,,
A ako je sema dobra onda je uzrok pogresnog rada sigurno ovo :
Masa spulne i masa tranzistora (Emiter) NISU potpuno iste tacke sa nula Oma izmedju njih.
Razlika potenciala izmedju te dve tacke (dve mase) mora biti ispod 100 mV !
To je na "hladno" dok uredjaj ne radi mozda i povezano,al kad okine spulna onda se njena masa " odigne " za preko ~~0,5V
i to okine tranzistor koji naravno okine i PIC.
Ako se u slucaju K1 zamisli jedan otpornik sa gornjeg izvoda spulne na masu ( to je otpor loseg spoja),onda pri prolasku struje
kroz spulnu "taj otpornik ponasa kao izvor ~0,8--1,2V,,,,,,sa minusem na masi a sa plusem na diodi.
Prepravka koja ce verovatno pomoci:
--Umesto 27K staviti 3K3--sa baze na masu,
--Redni otpornik od 5K6 podeliti na dva od 4K7+4K7,,,,a sa sredine ova dva otpora vezati na masu zenerku od 6,8---8,2V,tako da gleda na gore.
Zapamti,,Nije sve jedno gde i na koju masu kacis emiter tranzistora
To je uzrok pogresnog aktiviranja tranzistora.
Potrebna pomoc oko okidanja mikrokontrolera
Zakačeno
izmenjeno 1 put, poslednji put stojakovicv 05.02.2008. u 08:02
Izmene poruke
- stojakovicv05.02.2008. u 08:02zapis iz teksta poruke
Citat:
branko_g:
Jednostavno imam utisak da ne znaš da čitaš podatke iz Datasheet-a i da ih pravilno interpretiraš.
Odlicno Branko, hvala na odgovoru, to sam i trazio. Nisam nikada radio analogne stvari sa PICom (12f675 je u pitanju), tako da nisam bio siguran u preciznost te njegove A/D konverzije. A nisam ni detaljno citao datasheet,jer sam imao malih problema oko plocice koja je imala neki "hladan lem" pa sam se dosta zezao oko slucajnih impulsa i digitalnoh dela. Tek kad sam to resio, palo mi je na pamet da ubacim i taj "osigurac" koji ce meriti struju i biti zastita!
Citat:
branko_g:
Uostalom ne treba ti za to ADC nego možeš koristiti i ugrađeni komparator koji pri prekoračenju struje
izazove jedan Interrupt. To radi trenutno ako je to od važnosti.
E pa mozda bi komparator bio bolje resenje. Komparator sam iskljucio, jer sam mislio da koristim A/D. Da li za komparator treba externi ref. napon ili se moze podesiti interno? Da li mislis da bi on mogao da detektuje 18mV. U normalnom rezimu rada taj pad napona je 13 mV, a pri preopteecenju 18mV. Znaci on mora biti sposoban da razlikuje tih 5 mV.
Zaboravio sam reci: na 12f675 od 6 portova, 4 su zauzeta digitalnim operacijama, tako da ostaju dva za moguce analogne komparacije i merenje...
Citat:
robert63 U celoj prici ima jedna FASCINANTNA pojava !!!
A to je slucaj " K 1 " kada se koristi sema scan0051.jpg
Znaci totalno je NE-MOGUCE da se tranzistor okida onda kada se spulna aktivira-deaktivira sa kontaktom relea !!!
Ako se to ipak desava----onda sema nije dobra,,
A ako je sema dobra onda je uzrok pogresnog rada sigurno ovo :
Masa spulne i masa tranzistora (Emiter) NISU potpuno iste tacke sa nula Oma izmedju njih.
Razlika potenciala izmedju te dve tacke (dve mase) mora biti ispod 100 mV !
To je na "hladno" dok uredjaj ne radi mozda i povezano,al kad okine spulna onda se njena masa " odigne " za preko ~~0,5V
i to okine tranzistor koji naravno okine i PIC.
A to je slucaj " K 1 " kada se koristi sema scan0051.jpg
Znaci totalno je NE-MOGUCE da se tranzistor okida onda kada se spulna aktivira-deaktivira sa kontaktom relea !!!
Ako se to ipak desava----onda sema nije dobra,,
A ako je sema dobra onda je uzrok pogresnog rada sigurno ovo :
Masa spulne i masa tranzistora (Emiter) NISU potpuno iste tacke sa nula Oma izmedju njih.
Razlika potenciala izmedju te dve tacke (dve mase) mora biti ispod 100 mV !
To je na "hladno" dok uredjaj ne radi mozda i povezano,al kad okine spulna onda se njena masa " odigne " za preko ~~0,5V
i to okine tranzistor koji naravno okine i PIC.
Moguce da se to desava zbog losih mirnih kontakata na relejima koji vezuju zavojnicu na masu:

Ako su oni nagoreli (a to se ne vidi klasicnim grubim ommetrom) moze biti problema ...
Probacu danas jos neke detalje pa cu javiti rezultate...
Citat:
U normalnom rezimu rada taj pad napona je 13 mV, a pri preopteecenju 18mV. Znaci on mora biti sposoban da razlikuje tih 5 mV.
Pa to je jako mala naponska promena. Uobičajni operacioni pojačavači ili komparatori kao LM358 ili LM393
imaju Offset napon od nekih 5-10mV. U tvom PIC-u nije drugačije, pogledaj tabelu 12-6 na strani 102:
Input Offset Voltage +-5mV Typ; +-10mV Max. Taj PIC je jedan masovan proizvod i te vrednosti su sasvim
uobičajne za tu klasu proizvoda. Da ponovim: Taj napon je jako mali. Moraćeš da pojačaš signal ako
hoćeš da to pouzdano funkcioniše. Kad smo već kod pojačanja signala od Shunt-otpornika.
Da li znaš kako i čime se to radi?
Citat:
branko_g:
Pa to je jako mala naponska promena.
Taj napon je jako mali. Moraćeš da pojačaš signal ako
hoćeš da to pouzdano funkcioniše. Kad smo već kod pojačanja signala od Shunt-otpornika.
Da li znaš kako i čime se to radi?
Pa to je jako mala naponska promena.
Taj napon je jako mali. Moraćeš da pojačaš signal ako
hoćeš da to pouzdano funkcioniše. Kad smo već kod pojačanja signala od Shunt-otpornika.
Da li znaš kako i čime se to radi?

Na shemi gore je prikazana fabricka verzija ovog uredjaja koji sluzi za zastitu motora. Osim ovoga sto sam nacrtao, postoji jos ulaza i izlaza koji su digitalni i sluze za ostale funkcije citaog sklopa.
Tasterom okines mcu. On ukljuci relej i motor vozi dok ne oseti preopterecenje, a onda stane. Preopterecenje se bukvalno meri na nacin koji sam nacrtao. Pad napona na tom otporniku je kao sto rekoh 13 mV u normalnom radu, a oko 18 mV u preopterecenju.
Kako to radi i da li je to kolo mozda neko specijalno, pa u sebi ima i digitalnu logiku i analogno precizno merenje, uz neki OPAMP ??
Ali ako ne moze tako, onda bih te zamolio da predlozis najjednostavnije resenje uz neki OPAMP koji bi u saradnji sa mojim 12f675 odradjivao posao.
U principu se struja reda nekoliko ampera i više ili otpornost reda milioma meri metodom sa 4 žice.
U tim slučajevima se meri pad napona SAMO na otporniku.
Ovako kako si ti nacrtao to ne bi radilo jer bi merio i napone na odvodnom otporniku od Shunt-a do mase.
Pogledaj uostalom šemu koju sam na brzina nacrtao.
Kod tako velikih struja je BITNO da SVE mase budu spojene u jednoj tački,kao na šemi.
Otpornike nisam dimenzionirao ali ako nađeš Datasheets mislim da ti to neće biti problem.
Otpornici R2 i R3 su otpori dovodnih i odvodnih žica čiju vrednost nisi uzeo u obzir.
U tim slučajevima se meri pad napona SAMO na otporniku.
Ovako kako si ti nacrtao to ne bi radilo jer bi merio i napone na odvodnom otporniku od Shunt-a do mase.
Pogledaj uostalom šemu koju sam na brzina nacrtao.
Kod tako velikih struja je BITNO da SVE mase budu spojene u jednoj tački,kao na šemi.
Otpornike nisam dimenzionirao ali ako nađeš Datasheets mislim da ti to neće biti problem.
Otpornici R2 i R3 su otpori dovodnih i odvodnih žica čiju vrednost nisi uzeo u obzir.
Citat:
branko_g: U principu se struja reda nekoliko ampera i više ili otpornost reda milioma meri metodom sa 4 žice.
U tim slučajevima se meri pad napona SAMO na otporniku.
Ovako kako si ti nacrtao to ne bi radilo jer bi merio i napone na odvodnom otporniku od Shunt-a do mase.
U tim slučajevima se meri pad napona SAMO na otporniku.
Ovako kako si ti nacrtao to ne bi radilo jer bi merio i napone na odvodnom otporniku od Shunt-a do mase.
Znam da se merenje vrsi sa 4 zice i da se meri samo pad napona na shuntu. Na mojoj shemi R (~mohm) je u stvari shunt a ne neki odvodni otpornik prema masi (kako si ti naveo = mozda nisi razumeo shemu)
Dakle: ako je na mojoj shemi R = shunt na kome se meri pad napona, da li je moguce raditi to kako sam nacrtao? To u stvari i radi tako
Ja sam za shunt uzeo bakarnu lakiranu zicu dizine 4 cm, debljine 1 mm i dobio 18mV pad napona pri struji od 13 A kroz zicu. Naravno u realnoj primeni zastite ta struja je kratkotrajna, tako da zica ne gori
Pa probaj onda, dimenzioniši onda otpornike R4 i R5 tako da imaš napon od +18mV
na -ulazu komparatora, a sa "otpornika" idi preko RC-kola na +ulaz komparatora.
Pri tome pazi da "donja" strana tvog Shunt-a bude što bliže PIC-u, odnosno
njegovom VSS pinu.
U slučaju da PIC usler Offset-a okida na nekoj drugoj struji promeni vrednosti otpornika
tako da to paše.
na -ulazu komparatora, a sa "otpornika" idi preko RC-kola na +ulaz komparatora.
Pri tome pazi da "donja" strana tvog Shunt-a bude što bliže PIC-u, odnosno
njegovom VSS pinu.
U slučaju da PIC usler Offset-a okida na nekoj drugoj struji promeni vrednosti otpornika
tako da to paše.
Citat:
branko_g: Pa probaj onda, dimenzioniši onda otpornike R4 i R5 tako da imaš napon od +18mV
na -ulazu komparatora,
na -ulazu komparatora,
Tako sam i mislio: da pomocu trimera (umesto R4 i R5) pronadjem prag okidanja komparatora na GP1.
Citat:
a sa "otpornika" idi preko RC-kola na +ulaz komparatora..
Kakvog RC kola? Mislis C paralelno sa shuntom, pa onda redno R prema ulazu PIC-a na GP0 ?
Koliki R i C ?
Citat:
Tako sam i mislio: da pomocu trimera (umesto R4 i R5) pronadjem prag okidanja komparatora na GP1.
Pa to neće moći, ti treba da od 5V(5000mV) podesiš 18mV(manje od 0,2%). To ne možeš samo sa trimerom.
Ostavi gorni otpornik od recimo 100k a donji od 470 oma spoji kao promenljivi otpornik.
Citat:
Kakvog RC kola? Mislis C paralelno sa shuntom, pa onda redno R prema ulazu PIC-a na GP0 ?
Neeee, Low-Pass filter, Integrator:
Shunt-R-GPO-C-GND
S time ćeš filtrirati eventualne visokofrekventne smetnje. Za R uzmi 10k a za C 100nF(recimo).
Onda imaš jednu vremensku konstantu od 1mS. Znači kraći impulsi od ovog vremena će biti oslabljeni,
što kraci impuls to veće slabljenje.
P.S. Uzmi neku knjigu u šake i počni da učiš osnove elektronike. Jeste mukotrpno i traži vremena ali
tako je to u današnje vreme, čovek mora da uči dok je živ ako misli dalje da napreduje.
Pogotovu što radiš takve stvari gde ne postoji jasna granica između Hardware-a i Software-a.
Moraš obe stvari dooobrooo da razumeš.
Citat:
branko_g:
Pa to neće moći, ti treba da od 5V(5000mV) podesiš 18mV(manje od 0,2%). To ne možeš samo sa trimerom.
Ostavi gorni otpornik od recimo 100k a donji od 470 oma spoji kao promenljivi otpornik.
Pa to neće moći, ti treba da od 5V(5000mV) podesiš 18mV(manje od 0,2%). To ne možeš samo sa trimerom.
Ostavi gorni otpornik od recimo 100k a donji od 470 oma spoji kao promenljivi otpornik.
ma znam , to sam i mislio , nego me mrzilo da pisem (imam ovde u firmi posla...)
Pronasao sam neko parce otporne zice za grejace, sa njom dobijem neki 100-150mV napona, pa cu probati prvo sa A/D konvertorom na GP0, a ako ne bude islo onda.... videcemo
Citat:
P.S. Uzmi neku knjigu u šake i počni da učiš osnove elektronike. Jeste mukotrpno i traži vremena ali
tako je to u današnje vreme, čovek mora da uči dok je živ ako misli dalje da napreduje.
Pogotovu što radiš takve stvari gde ne postoji jasna granica između Hardware-a i Software-a.
Moraš obe stvari dooobrooo da razumeš.
tako je to u današnje vreme, čovek mora da uči dok je živ ako misli dalje da napreduje.
Pogotovu što radiš takve stvari gde ne postoji jasna granica između Hardware-a i Software-a.
Moraš obe stvari dooobrooo da razumeš.
ps: sve te knjige sam davno prostudirao i diplomirao, a onda od kako sam usao u firmu poceli su PLC-ovi , industrijska automatika za sva moguca merenja i upravljanja - mnogo prostije nego PIC :) ,... nema ni trunke sitne, knjishke elektronike, tako da to sam ostavio po strani. Ovaj projekat sam uzeo posle pune 4 godine apstinencije da uradim! Cisto da se malo podsetim ...
Moraces i jednu diodu, najbolje sotki, da stavis prema procesoru, induktivno je opterecenje, da odseces negativnu granu. Snaber, RC clan obavezno, posto ce da se preslikavaju cuda i spajkovi na ulaz procesora.
Moze i da radi, ali nekako nepouzdano, Kada krenu problemi neces znati odakle da pocnes.
Meni jako nestabilno sve deluje, da se u induktivnom, snaznom (energetskom vise nego elektronskom) zanimas za 10-15 mV.
Cak i sa pojacavacem, sta ti garantuje da nece da skuplje suske i da ih pojacava. Ceo procesor moze da se zaludi, ako mu ostane neka nozica da visi, u takvom okruzenju.
Sve to izdigni na HTL, logiku (ne cipove nego princip). Skloni se od suma.
Poz.
Moze i da radi, ali nekako nepouzdano, Kada krenu problemi neces znati odakle da pocnes.
Meni jako nestabilno sve deluje, da se u induktivnom, snaznom (energetskom vise nego elektronskom) zanimas za 10-15 mV.
Cak i sa pojacavacem, sta ti garantuje da nece da skuplje suske i da ih pojacava. Ceo procesor moze da se zaludi, ako mu ostane neka nozica da visi, u takvom okruzenju.
Sve to izdigni na HTL, logiku (ne cipove nego princip). Skloni se od suma.
Poz.