Zanima me ima li ko semu ispravljaca sa linearnim transformatorom koji ima regulaciju napona i struje U KOLU PRIMARA TRANSFORMATORA!!!
Vidjao sam ranije slične šeme ali nikada kompletnu. Naravno svaka slična šema može da pomogne, tako da bih zamolio sve koji imaju neke informacije na ovu temu da poslaju.
Autotransformator(prilicno nalik, da iskoristim poznat izraz) sa izolovanim sekundarom. Struja je limitirana sa presekom zice, i srazmerno padu napona, pada i snaga.
Ekstremno specifican uredjaj, sa veoma malim stepenom korisnosti, srazmerno tome pravelikih gabarita za isporucenu snagu.
Prakticno, skalamerija nastala iz perioda "lampaske" tehnike, i zbog nekih "prednosti", za po kuci neupotrebljivih, zadrzana koncepcija u jako retkim konstrukcijama, uglavnom pored nekih specificnih "lampi"...
Opsezi napona od 1V do par kilovolti, po zelji...
Hteo sam da pitam dok je bilo " 0 " odgovora,,,,
Al me " neko " podrzao----sta znaci Linearni Transformator ???--!!!!!
da me neko podseti na to,,u vezi linearnih transformatora---da vidimo i to cudo ???
Samo nemoj da bude 50-60 Herza i od 0-80 % opterecenja.
Za takve trafoe znamo i sami.
ELFI i Darko_zed su razumeli na šta mislim. Medjutim, ni jedna sema nema povratnu spregu, ili ja ne vidim? Fora je napraviti stabilisani ispravljac sa mogućnošću zadavanja struje i napona, a da regulacija bude u primaru transformatora jer je tada mnogo lakša i jeftinija realizacija. Hvala na šemama, samo nastavite, ako neko ima sa povratnom spregom to bi bio pravi pogodak.
ADRENALIN: Fora je napraviti stabilisani ispravljac sa mogućnošću zadavanja struje i napona, a da regulacija bude u primaru transformatora jer je tada mnogo lakša i jeftinija realizacija.
apsolutno pogrešno. uradi matematiku za regulaciju u primaru i sekundaru pa ćeš se uveriti
ADRENALIN: Fora je napraviti stabilisani ispravljac sa mogućnošću zadavanja struje i napona, a da regulacija bude u primaru transformatora jer je tada mnogo lakša i jeftinija realizacija.
Mnogo je skuplja i komplikovanija regulacija u primaru nego u sekundaru.
Ako nisu neki preterano specificni zahtevi u pitanju sve moze da se odradi sa kombinacijom standardan ispravljac + razni switching regulatori kojih sada ima kao pleve.
Matematika nije toliko bitna, jer za regulaciju u primaru koristim trijak ili tiristor koji se prave ya mnogo vece struje. To je bolje resenje jer necu da pravim prekidacki regulator u sekundaru !!!
ADRENALIN: Matematika nije toliko bitna, jer za regulaciju u primaru koristim trijak ili tiristor koji se prave ya mnogo vece struje. To je bolje resenje jer necu da pravim prekidacki regulator u sekundaru !!!
matematika se odnosi na C-L-C u sekundaru, potreban da u celom opsegu obezbedi kvalitet filtracije i stabilizacije sobzirom da se radi o samo 100 Hz.
to jeste bolje rešenje al samo za tebe.
ADRENALIN: Matematika nije toliko bitna, jer za regulaciju u primaru koristim trijak ili tiristor koji se prave ya mnogo vece struje. To je bolje resenje jer necu da pravim prekidacki regulator u sekundaru !!!
Predlazem da uputimo cirkularno protestno pismo svim proizvodjacima switching regulatora zato sto nece da naprave jednostavniju a jeftiniju i bolju regulaciju u primaru klasicnih transfomatora vec nam zagorcavaju zivot sa raznim dc-dc konvertorima i regulatorima. ;>
ma znam šta filozofiram. imam ja u firmi par komada SORENSEN ispravljača, serija DCR i sve je to lepo, ima i regulaciju grubo/fino i za napon i za struju ali je prigušnica duplo veća od mrežnjaka a i sprava ima oko 40 kilograma. kome je to bolje od sekundarne preregulacije i dvopola za finjaka nek pravi, slobodan izbor, jel.
Radojevicu, MATEMATIKA je jedino bitna u elektronici, a ne mozgodrcenje, ako ti funkcija ima dva resenja, znaces sta se desava, a na osciloskopu ne mozes ni da vidis "drugi slucaj".
Neke pojave ne mozes ni da meris, nikako..
Filozofija je druga oblast, zgodna za kalkulacije i varijacije, na prazno. Mada se neki trude da naprave i matematicki model, radi lakseg razumevanja..ali za "po kuci" nije neophodna matematika.
Tako da je tema valjda razjasnjena, kao i drveni tocak..ostaviti ga za karuce i istoriju, a koristiti sta se koristi, ovih decenija
Ja sam samo pitao da li neko ima takve šeme, nisam ulazio u to da li je to bolje ili lošije od drugih rešenja. Kada se povela ta rasprava rekao sam moje trenutno mišljenje koje možda i nije tačno ali je moje, ja nemam drugo. Ako možete pomozite, ako ne ne morate da se ljutite.
@guja011 imaš li šemu tog SORENSEN ispravljača, ili da me uputiš gde bih mogao da pročitam o takvom tipu ispravljača?
Ne treba ti sema tog Sorensena, kao sto ti ne treba ni sema spejs satla. Izvan je amaterskih mogucnosti, pride postoje savremeniji i bolji, takodej "nedostupni", za po kuci. Kostaju par hiljada dolara, i to opravdano, krajnje nepotrebno da bi se "imalo" ili "bilo vlasnik", bez poslovne potrebe.
ADRENALIN: Matematika nije toliko bitna, jer za regulaciju u primaru koristim trijak ili tiristor koji se prave ya mnogo vece struje. To je bolje resenje jer necu da pravim prekidacki regulator u sekundaru !!!
@Adrealin: dobro razmisljas i pusti ove "zle jezike" da pricaju sta hoce - ja koristim laboratorijski ispravljac na tom principu i radi besprekorno 10-tak godina...lepa osobina jeste da mozes da bez nekog "narocitog" znanja dobijes pouzdanu spravicu (bez smps-a) koristi EI trafo 200W i bez problema da 1V-5A (kao i 35V/5A) sto sa klasicnom stabilizacijom u sekundaru nije moguce jer bi disipacija bila ogromna...e sad shema? Mislim da je imam na papiru ali gde?
Treba naci, skenirati i okaciti..huuh! Trebace mi vremena...