Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

fizika i programiranje

[es] :: Art of Programming :: fizika i programiranje

[ Pregleda: 4506 | Odgovora: 15 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

ismarm
fogtown

Član broj: 32525
Poruke: 4
*.6.11.univie.teleweb.at.



Profil

icon fizika i programiranje20.12.2007. u 00:51 - pre 198 meseci
pri kraju sam studija fizike na beckom univerzitetu. interesuje me da li svoje znanje nekako mogu iskoristiti u programiranju.
ako moze, onda molim za par savjeta, sta, kako, koji smjer isl.
hvala
 
Odgovor na temu

tosa
上海, 中国

Član broj: 1811
Poruke: 1342
..w.sh.dynamic.163data.com.cn.

ICQ: 14293955
Sajt: https://github.com/milost..


+48 Profil

icon Re: fizika i programiranje20.12.2007. u 01:07 - pre 198 meseci
Ako ti ovaj odgovor već nije bio očigledan: fizičke simulacije.
 
Odgovor na temu

bkaradzic
Branimir Karadžić
ArenaNet
Seattle, WA

Član broj: 14953
Poruke: 1630
67.151.201.*

Sajt: https://github.com/bkarad..


+11 Profil

icon Re: fizika i programiranje20.12.2007. u 01:15 - pre 198 meseci
http://www.havok.com/
http://www.ageia.com/
http://www.bulletphysics.com/Bullet/
http://www.ode.org/
http://www.google.com/ ;)
 
Odgovor na temu

tomkeus

Član broj: 40478
Poruke: 503
*.eunet.yu.



+6 Profil

icon Re: fizika i programiranje24.12.2007. u 23:18 - pre 197 meseci
Citat:
ismarm: pri kraju sam studija fizike na beckom univerzitetu. interesuje me da li svoje znanje nekako mogu iskoristiti u programiranju.
ako moze, onda molim za par savjeta, sta, kako, koji smjer isl.
hvala


Endžini za igrice su relativno jednostavni (sa stanovišta fizike koju simuliraju) i ne moraš biti fizičar da bi radio na njima. Svaki inženjer ima dovoljno znanja fizike da napiše tako nešto. Možda još uvek ima mesta za fizičare u optimizaciji algoritama koji se ovde koriste, ali mislim da su oni po pitanju efikasnosti u opštem slučaju blizu svog teorijskog maksimuma.

Oblasti gde je sinergija fizike i programiranja važna za industriju je nauka o materijalima. Poslednjih 20-30 godina algoritmi za simuliranje svojstava materijala bazirani na DFT-u (Density functional theory - približni metod računanja u kvantnoj mehanici) su doživeli veliku primenu zbog ogromnog rasta industrije poluprovodnika i buma u sintezi novih materijala.

Poslednjih godina počelo je interesovanje i za granularni transport (tj. simulaciju kretanja "fluida" sastavljenog od čvrstih grudvi) pa se pišu razni algoritmi za simulaciju kretanja ovakvog sistema. Rezulati su pomalo neočekivani, a algoritmi, dosta netrivijalni pošto je direktna upotreba klasično-mehaničkih jednačina neefikasna pa su potrebni posebni "fizičarski uvidi" u celu stvar. Ova tema veoma dotiče farmaceutsku industriju koja je prilično zainteresovana za ova istraživanja (a znamo koliko su oni moćni :) )

Svoje mesto takođe možeš naći u CGI industriji zato što su moderni rendereri veoma kompleksni i zahtevi za realizmom veliki tako da razni optički efekti i efekti interakcije elektromagnetnog zračenja sa materijom moraju biti predstavljeni na adekvatan način. Mislim da ne moram da obrazlažem zašto su fizičari ovde potrebni.

Još jedna oblast koja je izronila poslednjih godina su kompleksne mreže koje se koriste za istraživanje širokog spektra pojava, od socijalne dinamike preko ekonomije, saobraćaja, genetike do nauke o materijalima. Čak je u najskorije vreme ostvaren prodor u oblast ortodoksne kvantne mehanike.


Kao fizičar se ne moraš baviti neposrednom primenom fizike, ali imaš prednost u odnosu na ostale što ti tvoje obrazovanje omogućava da bilo šta što je moguće opisati brojevima (tj. izvršiti merenje) modeluješ i predvidiš evoluciju (to je u suštini fizika, nauka koja opisuje svet brojevima). Takođe barataš matematikom potrebnom za usvajanje modernih metoda optimizacije, a takođe to poznavanje matematike ti je dobra ulaznica za neke specifične matematičke oblasti koje te opet vode naprednim metodama optimizacije algoritama, nevezano za oblast njihove primene.

Jednom rečju, ako si kreativan, za tebe nema granica.
 
Odgovor na temu

bkaradzic
Branimir Karadžić
ArenaNet
Seattle, WA

Član broj: 14953
Poruke: 1630
*.san.res.rr.com.

Sajt: https://github.com/bkarad..


+11 Profil

icon Re: fizika i programiranje24.12.2007. u 23:49 - pre 197 meseci
Citat:
Endžini za igrice su relativno jednostavni (sa stanovišta fizike koju simuliraju) i ne moraš biti fizičar da bi radio na njima.

Zavisi od igre... Neke firme shvataju fiziku za igre prilično ozbiljno. Npr:
http://channel9.msdn.com/Showpost.aspx?postid=314874

 
Odgovor na temu

tomkeus

Član broj: 40478
Poruke: 503
*.eunet.yu.



+6 Profil

icon Re: fizika i programiranje25.12.2007. u 03:07 - pre 197 meseci
Što se endžina za igrice tiče od fizike je dovoljno



ili eventualno, ako imamo veze u sistemu



Ne treba ti diploma iz fizike za rešavanje takvih problema.


Prosto ne vidim šta je tu zanimljivo za fizičara.
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.xdsl.xnet.co.nz.



+3 Profil

icon Re: fizika i programiranje25.12.2007. u 06:24 - pre 197 meseci
Nije bas tako, ako bi sve svodio na te dve jednacine onda bi to bilo mnogo sporo. Recimo ako radis neku igru tipa Grand Turismotreba da uracunas viskoznost vazduha, da primenis bernulijevu jednacinu da bi izracunao sile koje deluju na auto, pritisak i trenje na svakom tocku, da vidis koliki su moduli elasticnosti materijala da bi sto brze simulirao sta se desi prilikom sudara (jer to nije elasticni ili apsoluctno neelasticni sudar pa da bude lako za izracunavanje), da izracunas kako razlicite gume deluju na razlicitoj podlozi (suvoj, mokroj...) pa mozda cak i da racunas kako se toplota iz motora pretvara u mehanicku energiju za neku ultra realnu igricu. Vecina tih efekata se aproksimira drugim jednacinama a ne ovim sto si ti naveo jer bi koriscenje tih osnovnih jednacina bilo previse sporo.
 
Odgovor na temu

tomkeus

Član broj: 40478
Poruke: 503
*.eunet.yu.



+6 Profil

icon Re: fizika i programiranje25.12.2007. u 16:23 - pre 197 meseci
Nisam rekao da se te jednačine direktno primenjuju, ali one oličuju svu fiziku potrebnu za programiranje igrica.
 
Odgovor na temu

tomkeus

Član broj: 40478
Poruke: 503
*.eunet.yu.



+6 Profil

icon Re: fizika i programiranje25.12.2007. u 17:49 - pre 197 meseci
Citat:
srki: Vecina tih efekata se aproksimira drugim jednacinama a ne ovim sto si ti naveo jer bi koriscenje tih osnovnih jednacina bilo previse sporo.


BTW, da napomenem da se te jednačine koje se koriste kao aproksimacija dobijaju iz gornjih kao prvi stepeni razvoja oko neke tačke u prostoru parametara, relevantne za fiziku u igrici.
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.xdsl.xnet.co.nz.



+3 Profil

icon Re: fizika i programiranje25.12.2007. u 23:43 - pre 197 meseci
Citat:
tomkeus: Nisam rekao da se te jednačine direktno primenjuju, ali one oličuju svu fiziku potrebnu za programiranje igrica.

To je tacno ali ti si rekao da je poznavanje te dve jednacine dovoljno da bi programirao endzin za fiziku za igrice sa cim se ja ne slazem.

Citat:
BTW, da napomenem da se te jednačine koje se koriste kao aproksimacija dobijaju iz gornjih kao prvi stepeni razvoja oko neke tačke u prostoru parametara, relevantne za fiziku u igrici.

Naravno. Neke jednacine cak i ne moraju da budu aproksimacija ali je opet lakse koristiti njih nego te dve osnovne jednacine. Npr. ako pravis neki bilijar, sigurno neces krenuti od one prve jednacine vec ces odmah iskoristiti zakon odrzanja impulsa, energije i momenta impulsa.
 
Odgovor na temu

bkaradzic
Branimir Karadžić
ArenaNet
Seattle, WA

Član broj: 14953
Poruke: 1630
*.socal.res.rr.com.

Sajt: https://github.com/bkarad..


+11 Profil

icon Re: fizika i programiranje26.12.2007. u 08:30 - pre 197 meseci
Citat:
tomkeus: Prosto ne vidim šta je tu zanimljivo za fizičara.

Za fizičara je interesantna komercijalizacija njegovog znanja. Npr. Havok je skoro prodat Intel-u za $110M, licenca za Havok je $70K po naslovu po platformi za koju izlazi. Znači neko kome "ne treba diploma iz fizike za rešavanje takvih problema" može da zaradi dosta radeći u firmi koja proizvodi rešenja za fiziku za igre. ;)

 
Odgovor na temu

tomkeus

Član broj: 40478
Poruke: 503
*.eunet.yu.



+6 Profil

icon Re: fizika i programiranje26.12.2007. u 12:19 - pre 197 meseci
Citat:
srki: To je tacno ali ti si rekao da je poznavanje te dve jednacine dovoljno da bi programirao endzin za fiziku za igrice sa cim se ja ne slazem.


Mislim da pod "poznavanjem jednačina" ne mislimo na isto. Za mene znanje jednačina ne znači da samo umeš da ih ispišeš, već i da znaš teoriju koja leži ispod njih i da umeš da ih rešavaš.
 
Odgovor na temu

tomkeus

Član broj: 40478
Poruke: 503
*.eunet.yu.



+6 Profil

icon Re: fizika i programiranje26.12.2007. u 12:32 - pre 197 meseci
Citat:
bkaradzic: Za fizičara je interesantna komercijalizacija njegovog znanja. Npr. Havok je skoro prodat Intel-u za $110M, licenca za Havok je $70K po naslovu po platformi za koju izlazi. Znači neko kome "ne treba diploma iz fizike za rešavanje takvih problema" može da zaradi dosta radeći u firmi koja proizvodi rešenja za fiziku za igre. ;)


Ne znam šta si po obrazovanju, ali ja sam fizičar (i to onaj najgore vrste: teoretičar :D ) pa otprilike znam šta motiviše i zanima ljude poput mene. Jednostavno, "našoj" (mislim na kolege teoretičare koje sam upoznao i sa kojima komuniciram) psihi ne prija da se bavi nečim zašta je potrebno znanje samo prve, eventualno druge godine naših studija. Zato sam čoveku pomenuo neke oblasti koje će mu možda biti zabavnije da radi.


Doduše, ako se industrija igara dohvati nekih zanimljivijih ideja (npr. da fudbalska lopta u sledećoj FIFI bude kvantna čestica), fizika igara možda postane i izazovnija (po teoretičarsko-fizičarskim standardima).
 
Odgovor na temu

Reljam
Relja Markovic
San Francisco

Član broj: 531
Poruke: 1793
89.216.208.*



+18 Profil

icon Re: fizika i programiranje26.12.2007. u 13:58 - pre 197 meseci
Citat:
tomkeus: Endžini za igrice su relativno jednostavni (sa stanovišta fizike koju simuliraju) i ne moraš biti fizičar da bi radio na njima. Svaki inženjer ima dovoljno znanja fizike da napiše tako nešto.
Pa, ne bih bas rekao da svaki inzenjer, ili cak vecina inzenjera mogu da pisu fiziku za igru, ali da, mislim da si generalno u pravu. Vecina igara ce koristiti jedan od gotovih middlewarea za fiziku, a te middleware biblioteke zaposljavaju vise programera nego fizicara.
 
Odgovor na temu

tomkeus

Član broj: 40478
Poruke: 503
*.eunet.yu.



+6 Profil

icon Re: fizika i programiranje26.12.2007. u 15:21 - pre 197 meseci
Citat:
Reljam: Pa, ne bih bas rekao da svaki inzenjer, ili cak vecina inzenjera mogu da pisu fiziku za igru


Ne vidim zašto je fizičar u prednosti nad npr. mašinskim inženjerom. I jedan i drugi znaju klasičnu mehaniku i termodinamiku. Prvi ih poznaje kroz apstraktnije formulacije dok ih drugi poznaje kroz veliki broj primena na konkretne mašinske sisteme.

Doduše, moram da se ogradim, kada sam rekao inženjeri, nisam mislio na softverske inženjere niti na inženjere telekomunikacija. Mislio sam na staru dobru klasu inženjera koja proizvodi objekte koji funkcionišu na makroskopskom nivou.
 
Odgovor na temu

Reljam
Relja Markovic
San Francisco

Član broj: 531
Poruke: 1793
89.216.208.*



+18 Profil

icon Re: fizika i programiranje27.12.2007. u 08:58 - pre 197 meseci
Haha, onda se samo radi o nesporazumu. Po defaultu ja sam pomislio na softverske (i slicne) inzinjere, a ne na one 'prave'. :p
 
Odgovor na temu

[es] :: Art of Programming :: fizika i programiranje

[ Pregleda: 4506 | Odgovora: 15 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.