Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Uputstvo za izradu stampanih plocica

[es] :: Elektronika :: Uputstvo za izradu stampanih plocica
(TOP topic)
Strane: 1 2 3 4 5 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 564634 | Odgovora: 1183 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

drdrksa

Član broj: 1077
Poruke: 3650



+6 Profil

icon Uputstvo za izradu stampanih plocica06.06.2003. u 00:09 - pre 253 meseci
1. UVOD

Štampana plocica (PCB - printed circuit board) može da se uradi rucno ili mašinski. Ovde ce biti opisane verzije rucne izrade za amaterske potrebe. Prvo je potrebno izabrati odgovarajuci materijal za izradu, pa pristupiti izradi PCB-a, koja se sastoji iz nekoliko faza. Faze u izradi su sledece: isecanje plocice, cišcenje bakarne površine, zaštita površina koje želimo da imamo na PCB-u, nagrizanje nepotrebnih bakarnih površina (ecovanje), skidanje zaštite sa bakra, bušenje, zaštita gotove plocice, kalajisanje, finalna obrada. U zavisnosti od nacina izrade i potreba, redosled može da bude i drugaciji, a neke faze da se izostave.

2. MATERIJAL ZA IZRADU

Za izradu PCB-a koriste se pertinaks i vitroplast koji mogu da budu jednostrani i dvostrani, tj. da imaju bakar nanet sa jedne ili obe strane. Pertinaks se uglavnom koristi za prototipove i hobi potrebe, dok se za izradu visokokvalitetnih plocica koristi iskljucivo vitroplast, mada može da se koristi i za hobi potrebe, ali je nešto skuplji od pertinaksa. Jednostrani pertinaks cete vrlo lako prepoznati "na oko" po boji koja je se krece od svetlo do tamno braon i nije providan. Doduše, ni vitroplast nije providan dok se ne ukloni bakar, ali se vrlo lako razlikuje od pertinaksa. Dvostrani pertinaks je malo teže razlikovati "na oko" od vitroplasta jer su obe površine prekrivene bakrom, pa je potrebno malo iskustva.

3. ISECANJE

S obzirom da je pertinaks vrlo krt materijal, treba biti pažljiv pri isecanju da plocica ne pukne tamo gde ne treba. Jedan od sigurnijih nacina je korišcenje skalpera; zasecite sa obe strane skalperom nekoliko puta i jednostavno odlomite po liniji. Moguce ga je iseci i necim drugim, npr. makazama za lim, ali se u tom slucaju ivice iskrzaju pa je potrebna dodatna obrada. Da napomenemo i secenje malim modelarskim cirkularom, ali u tom slucaju treba uzeti u obzir da rez ima odredjenu debljinu, pa treba voditi o tome racuna pri obeležavanju linije za secenje. Vitroplast se ne može iseci skalperom jer je vrlo tvrd, ali se zato on odlicno sece makazama za lim, kako rucnim tako i stolnim, a takodje se može seci modelarskim cirkularom, ali ce se nekvalitetna testera brzo istupiti zbog njegove velike tvrdoce . Ako je potrebno, nakon isecanja treba "oboriti" ivice šmirglom ili turpijom.

4. CIŠCENJE BAKARNE POVRŠINE

Ako je bakar oksidirao ili je zamašcen zbog pipanja prstima, treba ga ocistiti kako bi se materijal za zaštitu dobro prihvatio za bakar. Za skidanje oksidacije može da se upotrebi fina šmirgla ili neki drugi abrazivni materijal, a za odmašcivanje je najbolje upotrebiti neki deterdžent za sudove ili slicno sredstvo.

5. ZAŠTITA POVRŠINA KOJE SU NAM POTREBNE

Za zaštitu bakarnih površina koje su nam potrebne i koje predstavljaju vodove, lemne tacke i ostale površine koje želimo da imamo na PCB-u, postoji puno metoda, a ovde ce biti opisan veci deo.

FLOMASTER - ovo je jedan od najbržih nacina kada Vam nije bitan izgled, jer linije i lemne tacke ne izgledaju estetski. Ako hocete, možete da upotrebite lenjir za povlacenje linija, kako bi plocica izgledala nešto lepše. Potrebno je koristiti neki flomaster koji je otporan na nagrizanje; najcešce su to tzv. alkoholni flomasteri, ali nisu svi podjednako otporni na hemikaliju. Ako je to jedina tehnika kojom radite plocice, preporucujem da nabavite flomastere iz serije "EDDING" (postoje i drugi kvalitetni flomasteri) koje možete naci u CONRAD-u; jeste da su nešto skuplji, ali je kvalitet vrhunski, a ima ih sa nekoliko debljina vrha.

LAK ZA NOKTE - pretpostavljam da se poneko i nasmeje pri samom pomenu ove tehnike, ali se ta tehnika vrlo uspešno koristila jer nije bilo moguce naci kvalitetan flomaster, a koristi se i danas u manjoj meri. Iako daje rezultate lošije od flomastera (gledano sa estetske strane), lak je otporniji na hemikalije, pa ako ste ostali bez flomastera ili nemate kvalitetan flomaster, ovo može da bude odlicna zamena. Ako se razredi, moguce ga je sipati u rapidograf sa debljim vrhom.

RAPIDOGRAF - ako imate rapidograf, možete u njega da sipate tecnost otpornu na nagrizanje (npr. lak za nokte, mastilo za alkoholne flomastere) i njime da crtate PCB. Ako smatrate da jedan prolaz nije dovoljan, uradite i drugi, ali tada nemojte da vucete po vec postojecoj liniji, nego "tackajte" po njoj, kako ne bi ste izgulili prethodni sloj. Ovom tehnikom mogu da se dobiju vrlo tanke linije (ako imate rapidograf sa tankim vrhom) koje su potrebne ako provlacite linije izmedju nožica nekog IC-a. PAZITE da Vam se tecnost u rapidografu ne osuši jer može da se desi da rapidograf postane trajno neupotrebljiv.

SELOTEJP - još jedna "smešna" tehnika, ali je ona odigrala veliku ulogu u "kamenom dobu" izrade PCB-a. Sastoji se u lepljenju selotejp trake na bakar i isecanju skalperom i uklanjanju nepotrebnih parcica. Važno je da se zalepljeni selotejp dobro pritisne, kako se hemikalija ne bi podvukla pod neku ivicu i odlepila ga. Danas ta tehnika može da se koristi ako na PCB-u imate debele linije i velike kvadratne površine.

LETRASET - to je, u stvari, set preslikaca prilogodjenih za izradu PCB-a. Postoje linije raznih debljina kao i lemne tacke raznih velicina i oblika. Nanosi se kao i svaki preslikac, postavljanjem na bakar i prelaskom tupim vrhom preko njega (npr. standardnom grafitnom olovkom). Iako izrada ovim nacinom zahteva malo više vremena, rezultati mogu da budu odlicni.

Sve do sada navedene tehnike zahtevaju da se prvo obeleže tacke koje predstavljaju lemna mesta, kako bi se znalo kuda treba vuci linije. Jedna od tehnika kojom to možete da uradite sastoji se u sledecem: odštampajte na papir izgled PCB-a i to gledano sa strane bakra, zatim taj papir pricvrstite za pertinaks ili vitroplast i tackašem (kirnerom) obeležite lemna mesta, skinite papir i crtajte. Ako Vam tako odgovara, pre crtanja možete da izbušite rupice. Opisanim tehnikama podjedanko se rade jednostrane i dvostrane plocice, s tim što je za izradu dvostranih neophodno izbušiti rupice pre crtanja vodova. Sledi opis tehnika kod kojih ne samo da ne treba obeležiti lemna mesta tackašem, vec to nije preporucljivo, jer može doci do nepoklapanja izmedju obeleženih i stvarnih lemnih mesta. Jedino je kod izrade dvostranih PCB-a potrebno izbušiti nekoliko referentnih rupica radi poklapanja gornje i donje strane.

TRANSFER FOLIJA - ova tehnika se sastoji u štampanju izgleda PCB-a laserom na specijalnoj foliji (mada mogu da se koriste i standardne, ali tada treba uzeti kvalitetnije) i termickom prenosu tonera na bakar. Za prenos je najbolje postaviti plocicu na blago zagrejanu ringlu tako da se bakar nalazi sa gornje strane, staviti foliju preko bakra i gumenim valjkom pritiskati preko sve dok toner ne predje na bakar. Iako ova tehnika deluje kao savršena, može da donese mnogo nerviranja jer je potrebno ostvariti idelane uslove za dobar kvalitet; potrebna je dobra folija, kvalitetan otisak na laseru, ravna bakarna površina na plocici, dobro podešena temperatura. Sve u svemu, tehnika je pogodna samo za prototipove.

FOTO POSTUPAK - ova tehnika je pogodna kako za izradu jednog komada, tako i za manje serije, a dobijeni rezultati mogu da budu ravni profesionalnim. Iako mogu da se kupe plocice vec oslojene foto lakom, ako cesto radite plocice, jeftinije je da kupite foto lak, POZITIV 20, koji može da se nadje u bocicama spreja zapremine 100 i 200 ml (cuvanjem spreja pod odgovarajucim uslovima, vek trajanja može da bude i dve godine). Kompletan opis postupka procitajte ovde.

SITO ŠTAMPA - tehnika izrade PCB-a sito štampom ista je kao i za standradno štampanje sitom. Ova tehnika se koristi za izradu vece kolicine PCB-a, jer je prilicno skupa za izradu jednog komada; rezultati dobijeni ovom tehnikom su odlicni, pa se koristi kako za amaterske, tako i za profesionalne potrebe. Pre stavljanja plocice pod sito OBAVEZNO proverite da nema oštrih ivica na njoj, jer u protivnom može da dodje do trajnog oštecenja, tj. cepanja sita.

Ako je nekom od poslednje tri opisane tehnike potrebno uraditi dvostrani PCB, potrebno je prvo izbušiti nekoliko referentnih rupica, kako bi mogle da se poklope gornja i donja strana. Vrlo je važno da se pri bušenju tih rupica bušilica drži pod uglom od 90 stepeni u odnosu na PCB, jer u suprotnom nece biti moguce dobro poklopiti obe strane.

6. NAGRIZANJE (ECOVANJE)

Nakon zaštite bakarnih površina koje želimo da ostanu na PCB-u, potrebno je ukloniti bakar koji nam nije potreban. Taj postupak se naziva nagrizanje ili ecovanje i najcesce se radi pomocu jedne od dve hemikalije. Prva se zove ferihlorid (FeCl3 - gvoždje III hlorid) i može da se kupi u specijalizovanim prodavnicama i to u dva oblika, tecnom i kristalnom. Ako kupite tecnost, odmah u nju možete da ubacite plocicu, a ako kupite kristale, potrebno ih je prema priloženom uputstvu rastvoriti u vodi. Isti rastvor može da se koristi više puta, sve dok nagriza bakar. Bolje je da sipate u posudu samo onoliko rastvora koliko Vam je potrebno, i da taj upotrebljeni rastvor cuvate u posebnoj posudi; kada taj rastvor prestane da nagriza, uzmite neupotrebljeni i to opet onoliko koliko Vam je potrebno. Vreme potrebno da se ukloni suvišan bakar zavisi od koncentracije i temeprature rastvora, kao i od zasicenosti vec korišcenog rastvora.
Druga hemikalija koja se koristi za nagrizanje pravi se od vode, sone kiseline (HCl) i hidrogena (H2O2); sonu kiselinu možete naci u svakoj samousluzi, a hidrogen u apoteci ili frizerskom salonu. Jedan od recepata za pravljenje rastvora za nagrizanje, koji se nalazi u uputstvu koje stiže uz foto lak, glasi ovako: za 1 litar rastvora potrebno Vam je 770 ml vode, 200 ml 35% sone kiseline i 30 ml 30% hidrogena. Pošto je malo teže naci 35% kiselinu, možete da smanjite kolicinu vode, a povecate kolicinu kiseline. Licno ne koristim taj recept, pošto koristim kiselinu 18% i hidrogen 30%, i to bez vode. Kolicinu hidrogena odredjujem prema reakciji; ako posle desetak sekundi rastvor ne pocne da menja boju u zelenu, dodam još hidrogena, a ako je rekacija previše burna, tj. razvija se velika kolicina mehurica, dodam malo kiseline. Obratite pažnju da je ovaj rastvor jako isparljiv i OTROVAN, pa se ne preporucuje njegovo korišcenje u zatvorenim prostorijama. Vreme potrebno za nagrizanje zavisi najviše od odnosa kiseline i hidrogena, ali i od temperature. Ne preporucuje se ponovno korišcenje jednom upotrebljnog rastvora, pa sipajte u posudu samo onoliko rastvora koliko je potrebno. Nakon što je sav nepotreban bakar uklonjen, plocicu je potrebno dobro isprati vodom.

7. SKIDANJE ZAŠTITE SA BAKRA

Nakon što je sav nepotreban bakar uklonjen, treba skinuti sloj kojim smo zaštili bakarne površine koje su nam potrebne. Za skidanje flomastera, najbolje je upotrebiti medicinski alkohol; za skidanje laka za nokte, aceton; za skidanje selotejpa treba trljati pod mlazom vode ili premazati nitro razredjivacem i kada se sve skine, ponovo dobro ocistiti nitro razredjivacem kako bi se uklonio preostali lepak. Letraset se može ukloniti alkoholom ili nitro razredjivacem; foto lak i sloj tonera takodje nitro razredjivacem, a farba naneta sito štampom se uklanja sredstvom predvidjenim za tu farbu. Svaku od ovih zaštita (sem salotejpa) možete da uklonite i finom šmirglom, ali to treba izbegavati, jer je bakarni sloj ionako tanak, pa ga ne treba dodatno tanjiti.

8. BUŠENJE

Najlakše je izbušiti plocicu pomocu male modelarske bušilice. Najcešce ce Vam trebati burgije precnika od 0,7mm do 1,2 mm, mada je poželjno imati i burgije od 1,5 mm, 2 i 3 mm. Postoje standardne i specijalne burgije; standardne burgije ce Vam biti dovoljne za bušenje pertinaksa, dok ce Vam, ako cesto koristite vitroplast, biti neophodne specijalne burgije, jer se standardne istupe posle par desetina izbušenih rupica (ako ste vešti, možete da ih naoštrite). Iako su specijalne burgijice skupe, za veliki broj rupica u vitroplastu prakticno su neophodne, ali je potrebno pažljivo rukovati sa njima jer su krte i vrlo lako pucaju. Za one koji nemaju dovoljno iskustva, za njihovo korišcenje preporucuje se nabavka stalka za bušilicu. Ako je ne slomite, moci cete, verovali ili ne, sa jednom burgijicom da izbušite nekoliko desetina hiljada rupica !

9. ZAŠTITA GOTOVE PLOCICE

Zaštita se vrši da bi se bakar zaštitio od oksidacije i time se produžio vek plocici. Za amaterske potrebe najjednostavnije je plocicu premazati rastvorom alkohola i kalafonijuma, ili nitrorazredjivaca i kalafonijuma. Time se pored zaštite ostvaruje i lakše lemljenje, pa je to vrlo poularan metod. Za profesionalnu primenu, plocice se zašticuju posebnim tzv. lot-stop lakom koji se nanosi sito štampom, a "maska" je takva da se lakom pokriva sve sem lemnih tacaka, cime se omogucava nesmetano lemljenje.

10. KALAJISANJE

Kalajisanje može da se vrši rucno ili mašinski. Najcešca rucna metoda se sastoji u prethodnom premazivanju plocice rastvorom kalafonijuma u alkoholu ili nitro razredjivacu, kako bi se olakšalo nanošenje kalaja na bakar. Zatim se lemilicom sa adekvatno oblikovanim vrhom nanosi kalaj u tankom sloju po vodovima i lemnim tackama. U tom slucaju, to je ujedno i zaštita plocice, pa se posle kalajisanja može (ali ne mora) skinuti sasušeni premaz rastvora sa plocice nitro razredjivacem. Ako je plocica zašticena lot-stop lakom, kalajišu se, logicno, samo lemne tacke.

11. FINALNA OBRADA

U finalnu obradu spada sve što je potrebno uraditi na plocici pre samog lemljenja, a to može da bude isravljanje uocenih nedostataka (npr. izbušiti preskocenu rupicu), obrada ivica plocice ili štampanje rasporeda i oznaka elemenata. Nakon toga, plocica je spremna za lemljenje.

Pošto poslednje tri faze nisu neophodne, možete ih preskociti sve ili samo neku od njih.
 
Odgovor na temu

Dejan Matijevic
Saturn

Član broj: 9136
Poruke: 1127
*.net.hinet.hr



Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica06.06.2003. u 10:02 - pre 253 meseci
Hvala na iscrpnom objašnjenju, molio bih te još odgovor na dva potpitanja:

1. Koja se vrsta boje koristi u sito štampi?
Ovo pitam jer sam kod prijatelja koji se bavi sa grafikom (reklame itd.) probao
napraviti veću seriju PCB-a ali je u procesu nagrizanja spala zaštita,
po njegovom objašnjenju nije bila dobra vrsta boje (površina je bila
očišćena i odmašćena).

2. Detaljniji opis foto tehnike (od nanošenja laka iz bočice, daljnji postupak).




***Shark***
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu



+25 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica06.06.2003. u 11:39 - pre 253 meseci
Ako dozvolite, nešto bih dodao + neka pitanja:

3. I pored velike tvrdoće i žilavosti, ne bojte se, vitroplast je takođe moguće zarezati (ako vam ne smeta taj zvuk), čak i skalperom, ali bolje je ako imate neku testeru za metal, sa obe strane pa slomiti savijanjem u jednu i drugu stranu. Ivica takvog loma je gruba i oštra, pa je treba turpijom ili šmirglom izgladiti. Pošto je taj materijal laminirano (zaliveno u plastiku) tkanje staklenih vlakana, treba imati u vidu da se pri mehaničkoj obradi vitroplasta stvara staklena prašina, pa se preporučuje da zaštitite disajne organe i posle dobro usisate sobu u kojoj ste to radili.

4. "Vim" i slične mešavine finog peska i deterdženta uz dodatak malo vode će i očistiti oksid i odmastiti bakar pločice u jednom koraku. Naravno, posle toga treba osušiti (npr. fenom, ili mahanjem pločicom) preostali tanki film vode koji ostane na pločici

5. LETRASET mora da bude "svež". Dešavalo mi se da spadne sa pločice tokom nagrizanja, jer je lepljivi sloj izgubio svoja svojstva stajanjem.

TRANSFER FOLIJA - pitanja:

1. Da li mogu da koristim paus kao transfer foliju?
2. Da li mogu da koristim običan papir za štampač kao transfer foliju?
3. Da li je moguće upotrebiti presu, a ne toplotu, za prenošenje tonera na pločicu?
Ko god je čuvao fotokopije ili printout iz lasera na gomili, pože posvedočiti da se toner pod pritiskom lepi na suprotnu stranu


6. Koristio sam još jednu hemikaliju za ecovanje - Amonijum Persulfat, ali ne znam gde bih danas mogao da je nabavim. Ona zahteva blago zagrevanje rastvora ("vodeno kupatilo" - posuda za vreme nagrizanja stoji na šerpici sa vodom koja je na ringli) i ostavlja na ivici posude za nagrizanje zelenkastu skramu (bakar sulfata-plavog kamena). Pošto je ovo dodatna komplikacija, glavni razlog za korišćenje ovog postupka je ekološki i očuvanje odvodnih cevi.

Kad smo već kod toga, posle nagrizanja pločice ferihloridom ili sonom kiselinom trebali bi zbog kućnih instalacija, a i zakonski ste obavezni na to, da neutrališete rastvor. To bi moglo da se učini sodom bikarbonom, krečom ili natrijum-hidroksidom (NaOH, kaustičnom sodom), koji se prodaje kao tečnost za odgušenje odvoda na sudoperama ("Cevotok" u SCG).

7. Nitro razređivač skida sve, ali koristite rukavice inače će vam požuteti nokti!
Toner i letraset se mogu skinuti peglanjem preko papira (obrnuti termo - transfer).

Uz to, letraset se lako sastruže noktom, ili ravnim parčetom plastike ili drveta, uglavnom nečim mekšim od bakra...

8. Profi burgijice se razlikuju i po tome što je deo koji ide u steznu glavu širi od reznog dela. Inače, čuo sam da neki koriste zubarske burgijice sa dijamantskim vrhom. To mi izgleda kao najbolji izbor, što se tiče trajnosti. Ne znam koliko koštaju, ali verovatno nisu baš jeftine...

9. Ako vas ne mrzi da se petljate, nemate lot-stop lak i sito, a hoćete profi izgled pločice, razredite lak za nokte u boji koja odgovara, pa premažite pločicu, ali prethodno zaštitite lemne tačke letrasetom (o ne! ne još jednom! :) ). Ako preskočite neku lemnu tačku, biće vam žao! U tom slučaju preostaje pažljivo skidanje laka sa tog mesta "štapićima za uši" umočenim u aceton, pa ponavljanje postupka na tom mestu. Kad se lak osuši, sastružite letraset sa lemnih tačaka kako je gore (pod 7.) objašnjeno i kalajišite ih.

12. (posle lemljenja) Ako radite jednoslojnu štampu (a u amaterskim uslovima gotovo uvek: da), može vam se dogoditi da komponente sa jačim izvodima koje su izložene mehaničkim opterećenjima, "odvale" bakar sa pločice na mestu gde su zalemljene. Zato je dobro, kad je sve gotovo, zaliti komponente rastopljenom plastikom iz pištolja za plastiku (nekad se koristio "vosak", tj. stearin od sveća). Ako kasnije budete skidali te komponente sa pločice, nema problema, toplota odlemljivanja će rastopiti plastiku. NE KORISTITE SILIKONSKI KIT, on sadrži kiselinu koja može nagristi izvode komponenti.
 
Odgovor na temu

tehlab

Član broj: 3367
Poruke: 35
*.ptt.yu



+1 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica11.06.2003. u 18:32 - pre 253 meseci
DrDrksa je tako lepo objasnio tehniku izrade stampanih plocica,
ali je zalosno sto ima malo ljudi zainteresovanih za to...

neko je postavio pitanje da li moze paus da se koristi kao transfer folija.
odgovor je da moze, samo transfer tonera na bakarnu plocicu zavisi i od
samog tonera odnosno od vrste i temperature koji se koristi pri stampanju.

pojedini toneri se jako lepo prenose i sa najobicnijeg belog papira...

puno srece u daljem radu...

tehlab
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu



+25 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica12.06.2003. u 12:01 - pre 253 meseci
Ja sam pitao... kad kazes vrsta tonera, da li mislis na, recimo, inkjet vs. laser toner ili u okviru grupe tonera za lasere ima onih koji se veoma razlikuju po "prenosivosti" od ostalih?

E, jos jedna stvar mi je pala na pamet. Ovo je opet iz druge ruke (nisam to radio), ali najjeftinije i najkvalitetnije je filmove za fotopostupak izraditi na Linotroniku u nekoj stampariji koja usluzno izradjuje filmove. Nacrt morate otstampati u PostScript formatu u fajl, pa odneti disketu u stampariju. Dobro je PS fajl editovati (u nekom programu za editovanje slika) i obrnuti plocice tako da sve stane na sto uzu traku filma, jer vam u stampariji naplacuju po tome koliko trake (sirine kao duza stranica A4) "odviju".
 
Odgovor na temu

veselinovic
Jovan Veselinovic
Ist. Sarajevo

Moderator
Član broj: 7761
Poruke: 3860
ppp-69-145.teol.net



+333 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica12.06.2003. u 23:44 - pre 253 meseci
Probao sam prenijeti stampu sa obicnog pelir papira (onaj za kucanje vrlo tanki), i sa obicnog papira, ali najbolji rezultati su bili na papiru od zidnih kalendara (onaj masni).Stampac je bio CANON, a prenosio sam peglom ciji je termostat bio na pola.Sto je veca temperatura pegle- bolji prenos, ali se i opasnost odlep[ljivanja bakra povecava, pa je najbolje malo probati.Nabavio sam i foliju za grafoskop, ali nisam probao, cim probam obavjesticu vas.
 
Odgovor na temu

Dejan Matijevic
Saturn

Član broj: 9136
Poruke: 1127
*.bt.net



Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica26.06.2003. u 22:49 - pre 252 meseci
Foto postupak


Za sklapanje pokusnih elektroničkih uređaja mogu se koristiti univerzalne štampane pločice sa predefiniranim rasterom i izbušenim rupicama ili tzv "breadbord" ploče kod kojih se elementi "upikavaju" u ploču sa bezbroj rupica koje su međusobno električki povezane u raster ili slično.
Za gotove uređaje, medjutim, najčešće se koristi tehnika štampanih pločica.
Postoji više načina za izradu štampanih pločica, a ja bih preporučio izradu putem fotoosjetljivih kaširanih pločica budući da taj način omogućuje izradu kvalitetnih reproducibilnih pločica, bez velikog napora i po sasvim prihvatljivoj cijeni.
Danas, u doba minijaturuizacije, dobar dizajn štampane pločice podrazumijeva veliku gustinu elemenata. Ručno crtanje štampanih pločica sa gustim rasporedom elemenata iziskuje veliki napor, a naročito ako valja izraditi (nacrtati) veći broj pločica. Pojavom jeftinih pločica od kaširanog vitroplasta tvornički presvučenih jednolikim slojem foto-osjetljivog laka, crtanje i izradba kvalitetnih štampanih pločica bitno su pojednostavljeni.
Ukratko, postupak je slijedeći.
Najprije se u nekom programu (npr. XElectr) izradi nacrt štampanih vodova;
Taj se nacrt printerom prebaci na paus papir. Preporučujem laserski printer poput hp-ove LaserJet serije;
Paus papir sa crtežem vodova (tzv. "film") prisloni se na foto-osjetljivu štampanu pločicu tako da strana filma sa crtežom bude prislonjena uz foto-lak na pločici. To je bitno radi oštrine preslikavanja. Film se osvjetli UV svjetlošću u trajanju od pola do nekoliko minuta. Problem je ovdje nabavka UV lampe. Moje rješenje sastoji se u tome da se film osvjetli sa 2-3 štedne žarulje snage 15 W sa udaljenosti od 5-10 cm. Za zadanu geometriju svjetiljaka treba se malo poigrati sa vremenom ekspozicije, koje u tom slučaju može iznositi 5-10 minuta. Najbolje je svjetiljke fiksirati iznad scene koja se sastoji od foto-pločice na kojoj se nalazi paus na kojem se nalazi 3mm prozorsko staklo koje drži paus čvrsto priljubljen uz pločicu.
Osvjetljenu pločicu, tj foto-lak valja odmah razviti u razvijaču kojeg možete ili kupiti ili napraviti sami tako da u 1 litru destilirane vode umutite 10 g NaOH.
Ako je ekspozicija osvjetljenja bila u redu, vec u prvih desetak sekundi primjetiti ćete otapanje osvjetljenog filma. Razvijanje traje 30-90 sekundi, a ne smije preci 5 min. Razvija se uz potresanje posude. Najbolje je razvijanje zaustaviti na polovici, tj nakon oko 30-45 sek te dobro isprati pločicu pod tušem hladne vode i ponoviti postupak još jednom (tj. razvijati jos 30-45 sek pa prati pločicu tušem);
Nakon toga, valja odstraniti suvišni bakar sa pločice. Ja preporučujem razvijanje u smjesi vodikovog peroksida (H2O2) i solne kiseline (HCl). U tu svrhu treba u 20-22 postotnu HCl SVJEžE dodati 3 posto 30-33 postotnog H2O2. Za vrijeme razvijanja treba potresati posudu u kojoj se razvija, a razvijanje traje oko 5 minuta. OPREZ, jedna i druga kemikalija jako nagrizaju kožu, a kod razvijanja se može pojaviti klor koji je vrlo štetan za sluznicu nosa i pluća. Ovaj način razvijanja koristite samo ukoliko potresanje posude možete ostvariti automatski, a samo razvijanje NUžNO mora biti na otvorenom prostoru.
Razvijanje se može vršiti i u ugrijanom ferikloridu (35-50 stupnjeva C), a razvijanje traje 10-30 min ovisno o temperaturi. Taj način je sigurniji po zdravlje no valja i tu biti na oprezu jer feriklorid nagriza kožu i pravi rupe na odjeći i tkaninama. Rupe ne nastaju odmah, ali su sigurne kao smrt, čak i ako se feriklorid u međuvremenu osuši i kristalizira !



Na ovo sam negdje nabasao na netu, ali sad nemam pojma gdje, nadam se da autor neće zamjeriti
***Shark***
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu



+25 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica27.06.2003. u 14:13 - pre 252 meseci
Da li se za razvijanje moze upotrebiti neka druga, blaza baza od NaOH, na primer soda bikarbona?

Ferihloid ne mora da se greje, ali onda nagrizanje traje pola sata do sat. Posudu treba njihati povremeno da se koncentracije brze izjednace u svim delovima rastvora. Jednom kad sam ga grejao, odneo je i ono sto je bilo zasticeno (flomasterom)!
 
Odgovor na temu

tehlab

Član broj: 3367
Poruke: 35
*.ptt.yu



+1 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica28.06.2003. u 00:03 - pre 252 meseci
[quote]salec:
Ja sam pitao... kad kazes vrsta tonera, da li mislis na, recimo, inkjet vs. laser toner ili u okviru grupe tonera za lasere ima onih koji se veoma razlikuju po "prenosivosti" od ostalih?

odgovor:

Ja zaista ne znam po cemu se toneri razlikuju, ali pretpostavljam da
postoje toneri sa razlicitom granulacijom praha, kao i toneri sa
razlicitom temperaturom topljenja.

ukoliko se koristi toner za OKI stampace, potrebna je veca temperatura
za prenosenje, pa samim tim se javlja potreba za kvalitentijom folijom
(folija koja moze izdrzati vecu temperaturu) a postoji opasnost ostecenja
vitroplasta.

iz mog licnog iskustva, za sada su se najbolje pokazali toneri za HP
stampace. verovatno se mogu naci i drugaciji toneri, ali ja o tome
nemam iskustva.
 
Odgovor na temu

McKracken
Vladimir Jovanovic
HuxleyDev

Član broj: 465
Poruke: 2941
*.verat.net

ICQ: 203079925


+7 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica28.06.2003. u 00:20 - pre 252 meseci
Soda bikarbona nije baza, tako da ti ta ideja otpada.

Pored toga H2O2 ne nagriza kozu (strogo gledano), ali treba paziti kada se radi sa njim iz drugih razloga (oslobadja se nascentni O2 koji moze dovesti do nekih neprijatnih i vrlo opasnih reakcija)

Koristenje amonium persulfata je isto toliko opasno i neekoloski kao i koristenje gvozdje(II)hlorida (ako ne ivise jer je nezgodan u dodiru sa H2O2 i jos nekim cudima)
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu



+25 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica30.06.2003. u 15:27 - pre 252 meseci
Citat:
McKracken:
Soda bikarbona nije baza, tako da ti ta ideja otpada.

Dobro 'ajde, priznajem da nije baza nego blago bazna (zbog onog jednog vodonikovog atoma viska) so (cepidlako!), pa cu preformulisati pitanje: moze li nesto drugo sa baznim pH da posluzi za razvijanje osvetljenog foto laka?

Citat:

Koristenje amonium persulfata je isto toliko opasno i neekoloski kao i koristenje gvozdje(II)hlorida (ako ne ivise jer je nezgodan u dodiru sa H2O2 i jos nekim cudima)


A sta ce mi uopste H2O2 kod amonijum persulfata? Koristio sam samo vodeni rastvor.

Drugo, sto se tice ekologije, zar se amonijum persulfat ne razgradjuje u prirodi? Ferihlorid je bio mnogo agresivniji, koliko se secam...

BTW, da nisu persulfati mozda eksplozivni? Nisam probao, ali...ako mi je jos toga ostalo, u nekom budzaku, da ga se ratosiljam (ne mislim na budzak)?
 
Odgovor na temu

McKracken
Vladimir Jovanovic
HuxleyDev

Član broj: 465
Poruke: 2941
*.verat.net

ICQ: 203079925


+7 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica30.06.2003. u 20:31 - pre 252 meseci
Stvar je sto soda bikarbona amfoterna a ne blago bazna. Zasto se i koristi za formiranje puferskih rastvora (buffer).

Koliko bazni rastvor ti treba? U principu NaOH u 0.5 molarnom rastvoru je dovoljno blago, a mozes veoma jednostavno da podesis pH koji ti treba.

Ako je cilj da neutralises kiselinu, onda mozes da koristis NaHCO3, ali ces imati visak karbonata po povrsini i ne verujem da ce ti odgovarati za plocicu...



Persulfati se koriste sa pravljenje eksploziva (narocito amonijacni persulfati)

http://physchem.ox.ac.uk/MSDS/AM/ammonium_persulfate.html

http://ptcl.chem.ox.ac.uk/MSDS/IR/iron_II_chloride_hydrate.html
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu



+25 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica01.07.2003. u 10:16 - pre 252 meseci
McKracken, pa ti si profi hemicar! Respect...

Ustvari, samo me zanima razvijanje osvetljenog foto laka. Znaci, da li moram da se zezam sa "Cevotokom" (vec sam osetio kako zari ruke!) dok ga ne razblazim na potrebnu koncentraciju ili mogu da upotrebim nesto manje agresivno.

Persulfati...prodadose mi jednom neki gvozdje-persulfat umesto amonijum persulfata, jos uvek imam punu teglicu, jer mi nije posluzio za jetkanje plocica (nece da jede ?). Da pravim vatromet ("...i onda je bilo ono na vestima i od tada se salec vise nikad nije pojavio na ESu..."), ili postoji neki civilizovani nacin da se covek ratosilja opasnih materija (kao neki hemijski otpad i sl.)?
 
Odgovor na temu

wintesla
wintesla
SAE
Cuprija

Član broj: 9763
Poruke: 1013
194.106.186.*



+1 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica02.07.2003. u 09:25 - pre 252 meseci
Jel ima negde plocice po narudzbini ono posaljes semu i ti za dan dva dobijes plocicu
Dzabe vi sve ovo pisete kad pola stvari ja nemogu da nadjem a druga polovina je spansko selo(barem za mene)
Ja samo znam da radim sa gotovim plocicama ili na univerzalnim
Ako ima neko ko to radi kod nas (normalno da ne narucis plocicu a ona stigne posle 10 15 dana) i ako znate ko dajte adresu.
 
Odgovor na temu

Vladimir Ilic
Vladimir Ilić
Beograd

Član broj: 10837
Poruke: 64
*.beograd-3.tehnicom.net



Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica02.07.2003. u 13:56 - pre 252 meseci
Ima
http://www.sobel.co.yu/ploce.htm
 
Odgovor na temu

McKracken
Vladimir Jovanovic
HuxleyDev

Član broj: 465
Poruke: 2941
*.verat.net

ICQ: 203079925


+7 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica02.07.2003. u 14:37 - pre 252 meseci
Citat:
salec:

Ustvari, samo me zanima razvijanje osvetljenog foto laka. Znaci, da li moram da se zezam sa "Cevotokom" (vec sam osetio kako zari ruke!) dok ga ne razblazim na potrebnu koncentraciju ili mogu da upotrebim nesto manje agresivno.

Persulfati...prodadose mi jednom neki gvozdje-persulfat umesto amonijum persulfata, jos uvek imam punu teglicu, jer mi nije posluzio za jetkanje plocica (nece da jede ?). Da pravim vatromet ("...i onda je bilo ono na vestima i od tada se salec vise nikad nije pojavio na ESu..."), ili postoji neki civilizovani nacin da se covek ratosilja opasnih materija (kao neki hemijski otpad i sl.)?



NaOH je relativno jednostavan za manipulaciju, u odnosu na neke druge supstance. Treba samo da pazis da ti ne prsne u oci, i da imas uvek lak pristup tekucoj vodi u blizini. NaOH je stabilan, tako da kad jednom napravis rastvor koji ti odgovara, mozes da ga drzis neograniceno u nekom pogodnom sudu (nikako, ali nikako u nekoj flasi od soka... kad tad se neko zezne)

Koristi samo destilovanu vodu za ispiranje i razblazivanje (cesmovaca moze da se koristi, ali su rezultati mogu da variraju zbog tvrdoce vode)

U bilo kojoj prodavnici lab. opreme kupi plasticnu spric bocu (mislim da nije skuplja od 100 din) jer ce ti biti sto puta lakse za manipulaciju.
 
Odgovor na temu

Dejan Matijevic
Saturn

Član broj: 9136
Poruke: 1127
*.net.hinet.hr



Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica05.07.2003. u 00:59 - pre 252 meseci
Ajde McKracken u ime svih nas fino na jednom mjestu šta je sve potrebno od tih rastvora itd itd za postupak izrade pločice, dakle razvijač... (tvoje preporuke)
***Shark***
 
Odgovor na temu

McKracken
Vladimir Jovanovic
HuxleyDev

Član broj: 465
Poruke: 2941
*.verat.net

ICQ: 203079925


+7 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica15.07.2003. u 02:49 - pre 252 meseci
Moja prica je bila iz ugla nekoga ko je proveo dugo vremena u laboratoriji

Napisacu ujutru malu skolicu nagrizanja sa malo (ali samo malo teorije)

Za sada jedan savet (i najvazniji) nikada, ali nikada ne sipajte vodu u kiselinu vec samo obratno jer moze da prsne u oko i da napravi 3.14zdariju nevidjenu


BTw. Tek sad sam video da ima zainteresovanih za "chem babble"
 
Odgovor na temu

mac
global village

Član broj: 12731
Poruke: 21
*.mobtel.co.yu



Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica05.08.2003. u 18:37 - pre 251 meseci
Sto se tice laserskih stampaca stvar je u tome da toner na ostampanom pausu treba dodatno zacrniti naparavanjem u sitostamparkom PVC razredjivacu ili obicnom nitro.Postupak traje od nekoliko minuta do pola sata ovicno o temperaturi a radi se tako sto se recimo poklopac kutije od cipela natopi razredjivacem i time poklopis paus.Kad se naparavanje zavrsi kontast ce biti apsolutan crnilo ce biti neprovidno kao na linotroniku.
Sto se tice sitostampe na plocicama stvar je u boji. Obican PVC ne drzi nesto je bolja situacija sa epoksidnim bojama koje mogu da se kupe na sto grama ali resenje postoji u obliku kiselo otporne boje za plocice jedini problem je 40e/kg ali nisam siguran da moze da se nabavi mada je bilo u Sitotehnici na Banovom brdu.
A za plocice po porudzbini e-mail me!
 
Odgovor na temu

Nikola M
Češka

Član broj: 11660
Poruke: 360
62.108.125.*



+25 Profil

icon Re: Uputstvo za izradu stampanih plocica25.08.2003. u 16:39 - pre 250 meseci
Evo mog iskustva:


- Kada je potrebno uraditi malu kolicinu plocica za kratko vreme (neko rece prototip i sl.), predlazem tzv "pegla-metod": Nacrt plocice (negativ) fotokopiras u striktnoj razmeri 1:1, ukljucis peglu i sacekas da se dobro ugreje. Ono sto si fotokopirao prislonis na stranu sa bakrom. Sad to poklopis peglom, drzis 2 sekunde i sada pazljivo i UJEDNACENO pomices peglu sa plocice dok papir povlacis na gore (kao kad odlepljujes zalepljenu slicicu). Pri tome toner ostaje na bakru, a tebi u ruci prazan papir. Nakon toga nagrizas plocicu proizvoljnom metodom. Za ovaj nacin je jedino bitno da kopija bude dobra tj."jaka".

- Za srednju kolicinu plocica najbrze i najisplatljivije je uraditi kod neke firme koja se time bavi

- Za veliku kolicinu plocica, vise se isplati praviti ih odjednom serijski foto postupkom ili sitostampom. Ovo se radi kad imas kome da prodas veliku kolicinu uredjaja koje profesionalno radis.
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Uputstvo za izradu stampanih plocica
(TOP topic)
Strane: 1 2 3 4 5 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 564634 | Odgovora: 1183 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.