Dok Srbija još čeka veliki Akademijin rečnik, rečnici na kompakt-diskovima su u ostatku sveta sasvim normalna stvar. U Srbiji pak, upravo u oblasti informatike, od koje i lingvisti mnogo očekuju, vlada potpuni haos, bar što se terminologije tiče...
Žargon
Odlika aktuelnog žargona gradske omladine, pored engleskih reči koje se ležerno mogu deklinirati po obrascima srpskog jezika (kuliram, kuliraš...) jeste i informatička terminologija. Ako je suditi po slengu tinejdžera, kao i po diskursu onih koji nisu mladi ali bi to želeli da budu, Srbija je već debelo zagazila u posttranzicijski period u kome su računari sasvim normalna stvar.
Premda je žargon s lingvističkog gledišta inventivan jezički fenomen, toliko da ga čak nazivaju "poezijom priprostih", informatički anglicizmi koji poslednjih godina zahvataju i sleng nailazili su na osude jezičkih stručnjaka, prvenstveno zbog rogobatnog stapanja engleske osnove i nastavaka srpskog jezika (na primer: od attachment - atačmentu, atačmentom, atačovati...), ali i zato što se izvorno englesko značenje retko prenese kako treba.
Države EU su pre mnogo, mnogo godina prevele informatičke termine na svoje jezike. Na domaćem terenu, ovaj, kao i mnogi drugi problemi, zadire u dobro poznatu priču o mentalitetu:
- U Vukovoj zadužbini je 1989. objavljen apel Saveta Evrope za potrebu očuvanja evropske jezičke raznolikosti u okruženju informatičkih tehnologija. Postojala je opasnost da će "mali jezici" izgubiti svoju funkciju. Tada PC-ja nije bilo na svakom koraku i ovdašnje reakcije su bile da ih neće ni biti više od 1.000. Bilo je komentara da "Amerikanci nemaju nameru da izvrše kulturnu invaziju" - 70-ih godina bilo nade da se ekspanzija informatičkih anglicizama zaustavi, ali da tada, kao ni danas, nije bilo sluha za ono što dolazi.
Personalnih računara danas, ipak, ima više od hiljadu. U Srbiji i Crnoj Gori ih je 470.000, od čega bar 170.000 u domaćinstvima. Tim povodom neizbežno je setiti se početaka "informatičke revolucije" u Jugoslaviji, kada je jedan deo stručne javnosti zajednički radio na rešavanju navedenih problema.
- Sredinom 70-ih oformljavao se sistem za preuzimanje termina iz engleskog. Bile su potrebne decenije da bi se smislio adekvatan termin. Dugo smo se, na primer, mučili s terminom lookahead (procedura tokom koje procesor priprema jednu instrukciju računarskog programa za vreme dok izvršava prethodnu) i onda je Slobodan Đorđević, urednik Nolita, osmislio pogodan prevod: "preduvidni".
Najveće tegobe u preuzimanju informatičkih termina iz engleskog jezika predstavlja neprepoznavanje latinskog ili grčkog korena, kao u terminima file, folder te je zato te termine najteže prevesti. U engleskom je situacija potpuno drugačija jer su u specijalizovanim terminologijama ovog jezika česte igre rečima.
Od hardware (gvožđurija) dobijen je termin software. Ovaj problem bi bio lako rešiv da sufiks -ware nije postao isuviše plodan, pa smo dobili shareware i mnoge druge reči, koje je teško prevesti na srpski. Tu je i "butovanje" (nastalo od eng. bootstrap = petlja za obuvanje čizama). Banke su davno imale računarske sisteme koje su "butovali" kada padnu. Sam termin "butovanje" u srpskom nema nikakvu semantičku motivaciju. Imate, zatim, grešku u programu - bug (eng. "buba"), termin koji je, po anegdoti, nastao tako što je u neki od prvih računara ušla buba i napravila kratak spoj".
O standardima u "informatičkom jeziku" govori i odnos termina "računar" i "kompjuter". Većina vodećih lingvista ove države smatra da kompjuter nije samo računar i da stoga ovaj drugi termin ima usko semantičko polje. Njihov je stav da reč "kompjuter" ne može da se prevede na srpski, a za jednu od glavnih negativnih odlika termina "računar" navode teškoće u njegovim izvedenicama.
Vlado Đukanović, profesor na Filološkom fakultetu, samo je jedan od lingvista koji tako misle. U jednom tekstu naveo je primere: "Kako reći: "Institut se računarizovao"? Onda su došli desktop, leptop i palmtop računari. U bukvalnom prevodu to bi bio: nastolnik, nakrilnik i nadlanik računar. Hoćete li i u prodavnici tražiti tu vrstu aparata?" "Računar" je, ipak, rezervisan samo za uže stručno jezgro čiji se mlađi pripadnici neretko odlučuju i za žargonski termin "mašina".
- Zanimljivo je da se 80-ih u medijima od autora iz zemlje moglo čuti za računare samo kada se govorilo o rezultatima domaće industrije, na primer o proizvodima "Mihajla Pupina", dok su strani dopisnici govorili o kompjuterima, pri čemu je taj pojam imao izrazito negativno značenje, pa se, u svetlu tadašnje ideologije, govorilo o "kompjuterskom kriminalu", "kompjuterskim zločinima"... Termin "računarstvo" nastao je od engleskog computer science, a prvi prevod glasio je "računarske nauke". On je nije bio pozitivno prihvaćen kod purista te je skovan termin "računarstvo". S njim je nevolja u tome što ne može da se izvede profesija, "računardžija" je, na primer, duhovito, ali ne i podesno, dok je zato "informatičar" (od latinskog korena) sasvim podesno rešenje - svedoči profesor Vitas.
Informaticizmi
back-up (eng.)
potpomoći; rezervne kopije podataka (rač.); rezerva, pokriće (srp.) (Na primer: "Imaš li "bekap" za mene za taj sastanak?")
reset (eng.)
ponovo naoštriti (nož), namestiti (slomljenu kost); dovesti računar u prvobitno stanje (rač.); doći sebi, izgubiti se na trenutak (srp.)
default (eng.)
prekršaj, nemar; po pravilu, unapred definisan (rač.); po definiciji, automatski, predvidljivo... (srp.) (Na primer: "Ne ponašaj se po "difoltu"")
update (eng.)
modernizovati; 1. ažurirati, modifikovati instrukciju tako da se adresni brojevi koje sadrži uvećavaju za određeni iznos svaki put kada se instrukcija izvršava; 2. promeniti zapis unošenjem tekuće informacije (rač.); dobiti najnovije informacije (srp.)
Gde smo mi
A gde se školuju "računardžije" u Srbiji i šta im nakon školovanja piše na diplomi? Verovali ili ne, i ovde je zbrka. Na ETF-u diplomirani inženjeri elektronike uče na Odseku za računarsku tehniku i informatiku, na FON-u na Odseku za informacione sisteme, na PMF-u na Računarstvu i informatici, a tu je i jedan društveni fakultet koji ima smer s odrednicom "informatika" - na Filološkom fakultetu postoji Katedra za bibliotekarstvo i informatiku. Profesor Vitas kroz šalu kaže da u navedenim primerima "informatika dođe kao neki prilepak", i prepričava šta se dešava kada njegovi studenti treba da nostrifikuju diplomu u inostranstvu: "Pošto se računarstvo i informatika svode na jedno te isto, oni su u inostranstvu inženjeri za "computer science and computer science"".
- Vrlo je važno da se sagleda šta će biti za 10 godina. Danas je evropska tema semantički veb (eng. web = world wide web, poznatije kao www), koji omogućava da se na pretraživaču brzo, bez lutanja, dobije prava informacija, i to na više jezika. Problem je, što se jezika tiče, i u tome što imamo promenljiv Pravopis, što još nemamo završen Akademijin rečnik. U Matičinom rečniku je, na primer, značenje reči "računar" prepotopsko, a "matematičar" je definisan kao "onaj ko dobro zna matematiku". Ispostavlja se da je nekom u Americi, gde su u elektronskom obliku objavljene naše narodne pesme, naša kultura važnija nego nama ovde - o tome gde smo mi a gde je svet, navodi se primer Francuske, u kojoj postoji profesija jezički inženjer. On osmišljava najlakše načine da se premoste problemi između jezika i računara, olakšava pretraživanje na Internetu, koji je i osmišljen da bude sredstvo kojim se lako dolazi do željenog cilja.
Međutim, oni koji žele da im računar olakša život moraće istovremeno sebi život da otežaju učeći jedan nov jezik koji je, svidelo se to nekome ili ne, očigledno zavladao javnom scenom.
Uostalom, nedavno je i premijer Živković pomenuo "link". Nije, pri tom, govorio o Internetu.
Ćirilizacija Microsofta
Čini se da se poslednjih godina o jezičkim problemima u informatici nije raspravljalo u institucijama zaduženim za jezička pitanja ili bar šira javnost o tome ništa nije čula. Ono o čemu se, međutim, polemisalo na sva zvona jeste "ćirilizacija Windowsa". Sve je počelo kada je u oktobru 2002. godine "Microsoft" najavio lokalizaciju svojih programskih paketa na srpskom jeziku. Rečeno je tada da će to biti učinjeno na jednom od dvaju srpskih pisama, na latinici. Ćirilica i latinica su, premda je prvo pismo službeno, u svim ostalim domenima života ravnopravne. Vest da će Windows biti na latinici na nož su dočekala udruženja za zaštitu ćirilice - i istog su trenutka, akcijom "Važno je", apelovala na javnost da se spase ćirilica. Njihovi argumenti bili su da ćemo, mireći se s odlukom kompanije "Microsoft", zauvek izgubiti svoje najstarije pismo te da će đaci, budući da će im uskoro od prvog dana škole biti dostupni računari, ćirilicu učiti tek u trećem ili četvrtom razredu. Ti zahtevi otvorili su brojne polemike. Podiglo se mnogo prašine, a razmatrano je i da li su neki od čelnih ljudi beogradskog "Microsofta" srpskog porekla...
Elem, "Microsoft" je očigledno podlegao pritiscima i nedavno je na sajtu ove kompanije objavljeno da je, "shodno zahtevima tržišta da se lokalizovana verzija Windows XP Professional izvede i u ćiriličnom pismu, Microsoft Software d.o.o. Beograd obavio sve neophodne pripreme za realizaciju i ove verzije".
Dušan Vitas, doktor računarskih nauka, smatra da je u "slučaju Microsoft" reč o politizaciji ozbiljne teme i da se i tu jasno očitava neznanje, tvrdeći da je u većini takvih rasprava bitno samo ono što se dešava na ekranu, ne i ono što se dešava iza. Sudeći po onome što se može čuti, nakon akcije kompanije "Microsoft" favorites će postati "omiljene lokacije", a browser "pretraživač".
Jelena Veković