Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - BackRub

[es] :: Pretraživači i SEO :: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - BackRub

Strane: 1 2

[ Pregleda: 25256 | Odgovora: 36 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.verat.net

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - BackRub10.05.2003. u 13:45 - pre 254 meseci
Svetska mreža:
Google i Googol

Svaka kompanija koja drži do sebe nastoji da se njen web sajt visoko kotira na relevantnim Guglovim pretragama. Možda "Britanika" zna mnogo, ali ako nekog ni Guglom ne možete da nađete, taj definitivno ne postoji. Kako je nastao ovaj internet pretraživač i kako radi

Radeći na problemu pronalaženja relevantnih informacija iz ogromne količine podataka, dva stenfordska poslediplomca, Sergej Brin i Lari Pejdž, razvila su 1996. godine originalan metod za analizu linkova na web stranicama. Umesto da relevantnost svake web stranice u odnosu na traženi pojam utvrđuju isključivo na osnovu sadržaja, Sergej i Lari su posebnu težinu dali linkovima. Ako imate link na stranici A koji vodi do stranice B, onda je to jedan glas stranice A za stranicu B. Što više glasova stranica prikupi, to je njena relevantnost veća a njen glas teži. Algoritam koji su razvili, poznat kao PageRank, vremenom je usavršavan tako da se danas relevantnost svake stranice određuje na osnovu 500 miliona različitih parametara. Njihova prva verzija internet pretraživača, BackRub, ocenjena je vrlo pohvalno od kolega sa univerziteta i pozitivne kritike počele su da cirkulišu internetom. S obzirom na to da su kuburili sa novcem, Lari je potreban hardver sklapao od jeftinih komponenti (prvi štampač imao je kućište od Lego kockica). S obzirom na sve veći broj web stranica koje su smeštali u svoju bazu podataka i sve širi krug korisnika, Sergej i Lari nikad nisu imali dovoljno računara i prateće opreme.

Prvi prodor napravili su 1998. godine kada su na kreditne kartice kupili oko hiljadu gigabajta računarske memorije po bagatelnim cenama i smestili sav hardver u Larijevu spavaću sobu. Sergejeva soba postala je njihova prva kancelarija. Neprekidno polirajući svoju tehnologiju, istovremeno su se bacili i na traženje sponozora, s obzirom na to da im je vrlo brzo postalo jasno da sami ne mogu da drže korak sa troškovima.


POČETAK U GARAŽI:

Prvo su se obratili jednom od osnivača Jahua, Dejvidu Fajlou, bez naročitog uspeha. Međutim, Endi Behtolshajm, jedan od osnivača Sun Microsystemsa, glatko im je napisao ček na 100.000 dolara i naslovio ga na Google Inc. Firma pod ovim imenom nije postojala, tako da je ček u trenutku izdavanja bio nenaplativ. Pošto su od rođaka i prijatelja pribavili osnivački kapital od oko milion dolara, Gugl je zvanično krenuo sa radom 7. oktobra 1998. u jednoj garaži u Menlo Parku (Kalifornija). Krajem iste godine stiže im prvo veliko priznanje: "PC magazin" ih uvršćuje u listu 100 najboljih sajtova i mašina za pretraživanje.

U februaru 1999. Gugl se sa svojih desetak zaposlenih seli u u Palo Alto. Veb sajt www.google.com već beleži 500.000 korisničkih pretraga dnevno. Redhat, največi svetski distributer Linuxa postaje prva komercijalna mušterija, delimično zato što Gugl koristi isključivo Linux na svojim serverima. Veliki igrači im se pridružuju, velika imena dobijaju posao u Guglu a par giganata iz Silicijumske doline ulaže 25 miliona dolara za pravo glasa u upravnom odboru. Firma se seli u Mauntin Vju (Kalifornija), u svoje današnje prostorije, tzv. Googleplex. Nakon još dve značajne nagrade, Webby i People's Voice Award, Gugl u junu 2000. godine objavljuje da u svojoj bazi ima podatke za preko milijardu web stranica i tako postaje najveća mašina za pretraživanje interneta.

Sergej, današnji predsednik kopmanije, kaže da je Gugl uspeo zato što je od početka imao dobar koncept i orijentaciju. Pretraživanje web stranica je, po učestanosti, druga aktivnost na internetu, odmah iza razmene elektronske pošte. Za razliku od sličnih kompanija koje su nastale 1996. i 1997. godine sa idejom da postanu "Jahu umesto Jahua", Gugl je od početka smatrao da će, sa rastom interneta, efikasna mašina za pretraživanje sa relevantnim rezultatima postati korisnija od beskrajno razgranatih kataloga u Jahu stilu.

Gugl dnevno odgovori na preko 200 miliona upita, pri čemu tokom najvećeg opterećenja obradi nekoliko hiljada korisničkih zahteva u sekundi. Zahtev se tipično izvršava za oko 0,3 sekunde i podrazumeva pretragu baze podataka u kojoj se nalazi preko tri milijarde indeksiranih web stranica u najrazličitijim formatima, nešto manje od milijardu konferencijskih (Usenet) poruka i 250 miliona slika. Guglovi "robotići", "spajderi" ili "botovi", potpuno autonomni programi koji permanentno "špartaju" internetom, beležeći nove stranice i ažurirajući informacije o već postojećim, iznova "preriljaju" čitav internet za oko mesec dana. Četiri od pet internet pretraga obavlja se pomoću Gugla.

Zaposliti se u Guglu, tj. postati "gugler", teže je nego dobiti posao u Majkrosoftu. Dnevno u firmu stigne 1500 biografija, godišnje se primi oko 300 novajlija, a proces analize, intervjuisanja i finalnog ocenjivanja uzme oko deset radnih dana po svakom od njih. Da biste prošli makar eliminacije neophodno je da vaš rezime bude natprosečan, da imate mrvu genijalnosti u sebi i da iza sebe imate originalne reference iz oblasti koje su interesantne za Gugl. To je teorija. U praksi, neophodno je da budete "pametnjaković", ne samo po tatinom i maminom mišljenju, da imate doktorat nekog univerziteta mnogo jačeg od "narodnog", da ono što radite zasnivate na naučnim dostignućima i da ste potpuno posvećeni svojoj struci. Gugl svake godine pokupi 90 odsto najboljih doktora nauka iz oblasti pretraživanja informacija. Gugl danas ima oko 800 guglera koji veruju da je njihova jedina misija da kreiraju nešto što je najbolje na svetu. Iako im pare sigurno ne manjkaju (godišnji prihodi Gugla procenjuju se na oko 300 miliona dolara), gugleri i dalje veruju da je dobar kompjuter važniji od kuće na morskoj obali ili sportskog automobila. Gugl do sada nije osetio informatičku recesiju koja je tokom poslednje dve-tri godine razorila na hiljade dot-komova (firmi čija je jedina prava imovina – web sajt). Ljudi jednostavno vole Gugl.


OD ČEGA ŽIVE "GUGLERI":

Interna organizacija kompanije je vrlo specifična. Umesto klasične piramide na čijem se vrhu nalazi neprikosnoveni gazda a na dnu armija anonimnih mrava udarnika, sa višeslojnim rukovodećim aparatom čija kompetentnost opada od podnožja ka vrhu, Gugl se vremenom opredelio za rad u malim timovima od po dva-tri ravnopravna člana eliminišući menadžerski sloj. Svaki tim ima skoro neograničenu slobodu da realizuje svoje ideje bez velikog uplitanja sa vrha i motivisan je da probleme rešava samostalno. Umesto jednog ili dva opsežna referata mesečno, mala ekipa menadžera na vrhu sada dobija oko 160 kratkih izveštaja. Zaposleni su stimulisani da eksperimentišu i da rezultate svojih istraživanja stavljaju na uvid korisnicima u relativno ranoj fazi: tipičan primer za ovo je Google News, novi servis koji nije proizvod strateških planova menadžmenta, već originalna ideja Krišne Barat, jednog od guglera. Ovakvih eksperimentalnih projekata ima još desetak, a da li će ijedan od njih izaći iz svoje beta-faze ili će propasti, zavisi samo od broja korisnika i njihovog konačnog suda. Neuspešan projekat sam po sebi ne donosi negativne poene onima koji su u njegovoj realizaciji učestvovali: loši rezultati biće konvertovani u pozitivno iskustvo za naredne projekte. Bitno je jedino da projekat osuđen na propast propadne što pre. Nijedan započeti projekat nema neposrednu komercijalnu osnovu: osnovna deviza Gugla još od privh dana osnivanja bila je – ako bude interesa, novac će doći sam po sebi (u prvih 18 meseci postojanja, Gugl nije zaradio ni cent). Dok traje razvoj, o novcu se ne razmišlja. Kada se okupi dovoljan broj korisnika, novac će već početi da kaplje.

Od čega, zapravo, žive gugleri? Osnovni izvor prihoda su oglasi koji se plasiraju na stranicama rezultata pretrage, isključivo u tekstualnom obliku (kako brzina učitavanja stranica ne bi trpela), i to na prilično "demokratski način". Ako, na primer, tražite informaciju o automobilima, Gugl će vam priložiti i par reklamnih linkova do sajtova velikih proizvođača. Kompanije koje su Guglu platile više, pojavljivaće se češće u oglasima, ali samo inicijalno. U kasnijem periodu, reklamni linkovi na koje klikne veći broj korisnika pojavljivaće se češće od onih na koje ne klikne niko. Štaviše, "mrtvi" linkovi bivaju brzo eleminisani iz oglasne ponude, bez obzira na uložena sredstva oglašivača. Gugl jednostavno neće da zatrpava svoje izuzetno lojalne korisnike sadržajem koji nikom ne treba, makar on bio i marektinškog karaktera.

Drugi važan izvor prihoda je prodaja Gugl tehnologije. Velike kompanije poput CNN-a ili IBM-a imaju ogromne web prezentacije, što za javnost (internet), što za potrebe svojih partnera i zaposlenih (intranet). Jedino Gugl ima tehnologiju pomoću koje se do relevantne informacije dolazi na najbrži mogući način. U pitanju je takozvani Google in a Box, žuto ofarbani server koji je sam sebi dovoljan i koji odmah po priključenju na kompanijsku mrežu počinje da traga za informacijama, vrši njihovu obradu, rangiranje i klasifikaciju. Kad god na nekom velikom kompanijskom sajtu uočite mali Gugl logo, znajte da kompanija plaća Guglu najmanje 25.000 dolara godišnje.

Za razliku od Jahua i mnogih drugih koji uz katalogizaciju i pretraživanje interneta nude e-mail, kupi–prodaj i druge servise obilato zatrpane reklamama, Gugl je i dalje ostao veran svojoj prvobitnoj orijentaciji. Naslovna stranica Gugla je i dalje spartanska, kao što je to bila i pre pet godina, bez reklama i suvišne grafike. Štaviše, veličina naslovne stranice Gugla limitirana je na par stotina bajtova i tačno 37 reči – kada imate milione korisnika, svaki dodatni bajt predstavlja rizik da pretraga postane sporija a internet link zagušeniji. Gugl i dalje ima samo jedan bazičan servis, pretraživanje interneta, i ne želi da na svoju naslovnu stranu dodaje sadržaje koji će sputavati korisnike sa skromnijim hardverom. I dok će novopečeni internet surfer imati problema da zaključi čemu sve današnji Jahu služi, za Gugl je i dalje očigledno da ima samo jednu osnovnu svrhu: da bude najbolja, najpametnija i najjača mašina za pretraživanje.

Vlasnici Gugla nemaju nameru da prodaju svoju kompaniju, iako bi im to danas donelo negde između jedne i tri milijarde dolara. I dalje su opsednuti starom idejom: napraviti mašinu koja će umeti da pronađe, obradi i klasifikuje i poslednji delić informacije. Oficijelno zaposleni gugleri nisu jedini koji rade na razvoju. Gugl je odnedavno omogućio programerima širom sveta da razvijaju sopstvene aplikacije na bazi Gugl tehnologije i sa njom rade šta god žele, računajući da će talas novih ideja doneti korist kompaniji na duge staze.

Lako je razumljivo zašto svaka kompanija koja drži do sebe nastoji da se njen web sajt visoko kotira na relevantnim Guglovim pretragama. Možda "Britanika" zna mnogo, ali ako nekog ni Guglom ne možete da nađete, taj definitivno ne postoji. Kreatori web sajtova koriste čitav niz recepata, malih i velikih trikova, preporuka, vradžbina i dovijanja ne bi li ih Gugl rangirao bolje od konkurencije, naročito kada su u pitanju jednostavne pretrage po opštepoznatim pojmovima. Još veća umetnost je biti prvi.

O imenu

Google je dobio ime modifikovanjem reči googol koja u matematici označava jedinicu iza koje sledi stotinu nula. Ovaj matematički naziv je neformalan, verovatno zato što ga je skovao Milton Sirota, devetogodišnji nećak matematičara Edvarda Kasnera. Ovo je prilično veliki broj, i u kosmosu ne postoji ništa u googol primeraka. Čak i kad prebrojite sve zvezde na nebu, zrnca peska u Sahari i Dafinine štediše zajedno, opet ih je manje od jednog googola. Za one koji se spremaju za učešće u nekom kvizu, recimo da postoji i googolplex, broj koji ima jednu jedinicu i googol nula.

Gugl ispod haube

Svoj renome najbrže mašine za pretraživanje Gugl u velikoj meri duguje svojoj hardverskoj infrastrukturi. Gugleri su vrlo rano zaključili da ukoliko svoju računarsku mrežu budu zasnovali na skupim serverima najvećih svetskih proizvođača, postoji realna opasnost da bankrotiraju usled ogromnih troškova. Umesto toga, opredelili su se za kupovinu velikog broja jeftinih, identičnih servera, zasnovanih na Intel procesorima i pouzdanim tvrdim diskovima iz ekonomske klase. Na ovaj hardver dolazi operativni sistem Linux, Gugl softver koji povezuje servere u jednu inteligentnu celinu i gigabitni internet link. Gugl je razvio sopstveni sistem za balansiranje opterećenja mreže tako da se svaki novi zahtev za pretragu upućuje serveru čije je opterećenje najmanje. Sistem je visoko redundantan: ako otkaže jedan disk u serveru, njegovu ulogu transparentno će preuzeti drugi disk. Ako otkaže čitav server, njegovu ulogu preuzeće susedni server u istom klasteru (grupi). Gugl ima rešenje i za slučaj da otkaže čitav klaster, tako da je teško zamislitit situaciju u kojoj će vam sve njegovo blago odjednom postati nedostupno.

Guglova "farma" servera trenutno ima oko deset hiljada računara, a njihov broj se svakoga dana uveća za oko trideset. Svi serveri su identično konfigurisani tako da je servisiranje i proširenje mreže veoma pojednostavljeno. Ukupna količina arhiviranih informacija meri se terabajtima a glavna baza podataka raspodeljena je na nekih 10.000 diskova. Kada mreža raste tempom od 25 odsto mesečno, fizički smeštaj uređaja počinje da predstavlja problem: Gugl od svojih dobavljača hardvera insistira na kompaktnom dizajnu jer po kompanijskim standardima u prostor veličine jednog kubnog metra mora da stane bar 80 servera.


Svi traže Šakiru

Gugl na kraju svake godine objavljuje svoj Zeitgeist, ili "Duh vremena" – vrlo detaljan pregled onoga što korisnici Gugla najčešće traže. Završni izveštaj za 2002. godinu napravljen je na osnovu statističke obrade 55 milijardi korisničkih zahteva. Evo nekoliko najinteresantnijih rezultata:

Najveći porast interesovanja

1. Spajdermen 2. Šakira 3. Zimska olimpijada 4. Svetski kup u fudbalu 5. Avril Lavinj

Najveći pad interesovanja

1. Nostradamus 2. Napster 3. Svetski trgovački centar 4. Antraks 5. Osama bin Laden

Najtraženije žene

1. Dženifer Lopez 2. Britni Spirs 3. Šakira 4. Hale Beri 5. Dženifer Lav Hjuit

Najtraženiji muškarci

1. Eminem 2. Bred Pit 3. Neli 4. 2pac 5. Vin Dizel

Najtraženije robne marke

1. Ferari 2. Soni 3. Nokija 4. Dizni 5. Ikea

Najtraženiji sportisti

1. Dejvid Bekam 2. Ana Kurnjikova 3. Ronaldo 4. Kobi Brajant 5. Zidan

Najtraženiji muzičari

1. Eminem 2. Šakira 3. Madona 4. Neli 5. 2pac

Najtraženije destinacije

1. Pariz 2. Kanada 3. Njujork 4. Indija 5. Las Vegas

Najtraženije slike žena

1. Britni Spirs 2. Pamela Anderson 3. Dženifer Lopez 4. Šakira 5. Ana Kurnjikova

Najtraženije slike muškaraca

1. Eminem 2. Bred Pit 3. Neli 4. 2pac 5. Vin Dizel


Dr Saša Marković

http://www.akcenat.info

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 15.10.2006. u 18:16 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworks.co.yu

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google ...06.11.2003. u 15:33 - pre 248 meseci
Google For Hackers : Link

The technology behind Google's great results : Link
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.verat.net

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google ... http://www.soople.com/20.02.2004. u 20:20 - pre 244 meseci
Pojavio se daleko elegantniji nacin pretrage Googla tkz. Soople koji na jednostavan nacin objedinjuje sve napredne mogucnosti pretrazivanja na jednoj stranici, simpaticnog dizajna.

To je u stvari alternativni mehanizam za pretragu svih tipova podataka koje Google obradjuje.

http://www.soople.com/
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google ... o Sergeju i Lariju - extended version13.10.2004. u 13:49 - pre 236 meseci


U leto 1998, kada je seme Internet-manije već bilo posejano i počelo da se širi, pojavile su se i priče o mladim ljudima koji prave sajtove drugim firmama iz iznajmljenih garaža i tako preko noći postaju milioneri.

Među tim momcima su bili Lari Pejdž i Sergej Brin, dva diplomirana informatičara, koji su upisali doktorske studije i bili ubeđeni da znaju kako da promene ceo sistem na kome je Internet zasnovan. Nekoliko godina kasnije Lari i Sergej su izašli iz garaže i uselili se u zdanje nazvano „Guglpleks” gde danas radi oko hiljadu zaposlenih (među njima i šezdeset doktora nauka) i čiji je jedini zadatak da ljudima učine lako dostupnim informacije koje su im je potrebne. Svaki dan prime preko dvesta miliona zahteva za neki podatak sa tri milijarde stranica na Internetu. Taj moćni pretraživač podataka radi na 88 jezika (pet ih je samo sa Indijskog potkontinenta) i nudi sve: od adresa golf klubova, reči omiljenih pesama, preko poruka lične prirode i recepata do tračeva, informacija o slobodnim radnim mestima i - gotovo svako nađe ono što mu treba.

U početku se nisu voleli

„Gugl" je izmenio način na koji se traže podaci - pronalazi se i ono što je nekada bilo nemoguće naći. Sergej i Lari su postali uzor mladima, ali i sinonim za uspeh i novac: upravo su ušli na „Forbsovu" listu najbogatijih. Vrednost kompanije „Google Inc“ se procenjuje na trideset milijardi dolara, a Sergej i Lari poseduju po petnaest odsto te vrednosti što znači da su „teški“ po četiri milijarde dolara. Svaki.

O ovim tehnološkim revolucionarima se malo zna van njihovog posla. Razumljivo na Internetu ćete naći samo ono što oni smatraju da tamo treba da stoji. Za Sergeja (31) se zna da je rođen u Moskvi i da je sin profesora matematike. Diplomirao je prirodne nauke na univerzitetu u Merilendu (specijalnost su matematika i kompjuteri), objavio je mnogo radova, a govorio je i na Svetskom ekonomskom forumu.

Lari (32) je sin profesora, doktora Karla Viktora Pejdža koji predaje informatiku na državnom univerzitetu u Mičigenu. Od oca je Lari nasledio ljubav prema kompjuterima. Kada je imao samo šest godina petljao je po tastaturama i programima. Danas je i sam informatički inženjer koji je u „Guglu" za dužen da čuva tajne sistema pretraživanja. Sergejev glavni posao su finansije.
Kako se desilo da Amerikanac i Rus zajedničkim snagama naprave revoluciju na Internetu?

Prema njihovim sećanjima, Lari i Sergej se nisu mnogo voleli u vreme kada su se upoznali na Univerzitetu Stenford 1995. godine. Tu je trebalo da započnu doktorske studije. Lari je još bio student Univerziteta u Mičigenu koji je tokom vikenda otišao u posetu Stenfordu. Sergej se nalazio u grupi studenata koja je trebalo da dočeka gosta i provede ga po kampusu. Sergej i Lari su se svađali gotovo zbog svake teme o kojoj su pokrenuli razgovor. Njihovi nepokolebljivi a različiti stavovi konačno su se usaglasili po pitanju načina rešavanja jednog od, tada, najvećih nedoumica u svetu kompjutera: kako pronaći pravu informaciju u moru podataka.

Januara 1996. su počeli da rade na programu koji je koristio sporedne veze koje su upućivale na traženu informaciju ili adresu. Trebalo je da od malih kućnih računara naprave jedan dobar server. Uvek kratki za neophodan novac, jurili su univerzitetske odbore sa molbom da im odobre korišćenje kompjutera. Godinu dana kasnije svi koji su videli program bili su oduševljeni. Po univerzitetu je počela da se širi „legenda" o novom načinu pretraživanja podataka koja je brza i precizna.

Firma u spavaćoj sobi

Dva drugara su 1998. nastavili da usavršavaju program kupujući ramove memorije i polovne računare. Od njih su u Larijevoj spavaćoj sobi pravili centralni kompjuter. To je bila prva baza podataka „Gugla". Sergej je u međuvremenu otvorio malu kancelariju iz koje je trebalo da krenu u potragu za partnerima u poslu. Sergej i Lari su oklevali da pokrenu svoju firmu. Zvali su u pomoć prijatelja i osnivača „Jahua" Dejvida Fajla koji je priznao dvojici „guglovaca" da im je tehnologija solidna, ali da nema o čemu da razgovara sa njima dok ne završe posao. Direktor jednog portala im je ovako odgovorio: „Dokle god smo osamdeset posto dobri koliko i naša konkurencija, mi smo zadovoljni. Našim korisnicima nije bitna pretraga". Kakva greška!

Ne mogavši da zainteresuju velike igrače za svoju ideju, Lari i Sergej su rešili da sami pokrenu stvar. Trebalo im je malo gotovine kako bi posao preselili iz Larijeve spavaće sobe i isplatili dugove. Smislili su plan, doktorate stavili na led i krenuli u potragu za dobrotvorima. Kolege, prijatelji, porodica - zvali su u pomoć koga su stigli i sakupili gotovo milion dolara. Sedmog septembra su osnovali firmu u Menio Parku. Vrata „kompanije” su se otvarala daljinskim upravljačem: bila je smeštena u garaži jednog prijatelja i imala je tri zaposlena. Kancelarija je nudila posebne „pogodnosti": pranje i sušenje kola kao i jedno parking mesto za radnika koji bude prvi primljen u radni odnos. To je bio Kreg Silverston, danas jedan od direktora u „Guglu".

- Naravno da smo se plašili da nećemo uspeti - priča danas Lari Pejdž. - Razlog zbog koga smo danas ovako uspešni jeste što mi nikada nismo želeli da se bavimo biznisom. „Gugl" je proizvod naših ideja koje smo dobili studirajući a u početku to čak nije ni bio pretraživač. Prijateljima i profesorima se dopalo ono što smo napravili i ubrzo je deset hiljada ljudi počelo da koristi naš izum. Dok direktori velikih kompanija nisu shvatali potencijale „Gugla", bilo je sve više ljudi koji su želeli da ga koriste ali mi nismo mogli da ih opslužimo. Kupili smo 120 hard-diskova, iskoristili sve kreditne kartice naših prijatelja i porodica i tako je krenulo.

Sa današnje tačke gledišta, sa pozitivnim iskustvom u poslu, Lari tvrdi da su većinu kompanija koje barataju sa Internetom i oko njega osnovale male grupe prijatelja.


Jedinstvena poslovna kultura

- Moj brat je jedan od osnivača firme koja barata adresama i mejling listama. Ja sam im kupio prvi kompjuter i podstakao da rade i probijaju se. Ni danas vam nisu potrebne velike kompanije. Dobru ideju možete da razradite u slobodno vreme i onda vam ostaje da čekate i vidite šta će se
desiti. To je bolje nego da skupljate milione dolara za ideju koja možda neće uspeti. A kada jednom imate proizvod koji ljudi traže onda je lako sakupiti novac.

Tako je bilo sa „Guglom". Već su te godine o tom čudesnom programu pisali i francuski „Mond" i američki „Ju-Es-Ej-tu-dej". Posao se uvećavao i februara 1999. se iz garaže preselio u Univerzitetsku aveniju u mestu Palo Alto: firmica je imala osam zaposlenih i pola miliona poziva dnevno. Već u junu su dve velike kompanije iz Silicijumske doline (Hekvoja Kapi-tal" i „Klajner Perkins Kofild i Bajers") uložili novac u „Gugl”. Bile su suparnici, ali su se ovog puta našle na zajedničkom poslu sa svojim predstavnicima u Upravnom odboru koji je zasedao za stolom namenjenom ping-pongu.

Kancelarije su ubrzo postale pretesne za povećan broj radnika, čak toliko da zaposleni nisu mogli da ustanu od stola dok onaj do njih ne sedne na njihovo mesto! Bilo je jasno da „Guglu" treba veći prostor, tako je nastao „Guglpleks", zdanje od tri manje zgrade koje se nalazi u mestu Mauntin Vju, samo deset minuta vožnje od Univerziteta Stenford gde je „Gugl" i rođen.

U kompaniji su oduvek važili neki jedinstveni odnosi među zaposlenima i poslovna kultura. Da bi maksimalno iskoristili novi prostor, od velikih gumenih lopti za vežbanje napravljene su neobične pokretne stolice smeštene na otvorenom. Zgodne su za goste, opuštanje, pa čak i rad sa laptopom ili telefoniranje. Dok su na stolovima postavljene najmoćnije mašine današnjice, dotle su sami stolovi zapravo preuređena drvena vrata! Na svakom stolu je lampa u obliku pečurke. Veliki psi trčkaraju hodnicima „Guglpleksa" i to su ljubimci kompanije. Među njima je i Joška (Sergejev miljenik), veliki ali nežan labrador.

To ne znači da su vlasnici „Gugla" stipse koje štede na zaposlenima i kinje ih. Naprotiv. Radnici imaju velike plate, prednost i pogodnosti u kupovini akcija, kao i besplatan ručak. A njega im sprema Čarli Ajers koji je sa sobom u kompaniju doneo gomilu recepata za spravljanje zdrave hrane. Recepti su njegovi lični a smislio ih je dok je radio kao kuvar za članove rok grupe „Grejtful ded"!

Dva puta nedeljno zaposleni na parkingu uklanjaju kola i igraju hokej na rolšuama. Neformalna atmosfera, kažu Sergej i Lari, doprinosi kolegijalnosti i podstiče bolju razmenu ideja.


Moto - ne budi zao!

Kad postoji takav elan nije čudno što „Gugl” uzima čak jednu četvrtinu od četiri milijarde dolara koliko godišnje zarade firme koje se bave pretraživanjem Interneta. Međutim, te cifre ne govore o pravom značaju koji ima „Gugl" u dana-šnjem svetu: Internet bez pretraživača je kao raketa bez sistema za navođenje. Pretraživači postaju vrata kroz koja se ulazi u Mrežu. Ako vaše firme ili imena nema ubeleženog u „Guglu" to je kao da ne postojite.

Mnoge kompanije su toga svesne i pribegavaju raznim smicalicama i trikovima ne bi li one bile bliže vrhu rezultata koje „Gugl" izbaci kada korisnik traži određeni pojam. Ako je vaše ime ili naziv firme među prvih dvadeset, onda ste srećnik jer toliko rezultata (obično) staje na prvu stranicu sa rezultatima pretraživanja. U suprotnom, korisnik Interneta mora ponekad i stotinu puta da klikne mišem kako bi vas pronašao. Često i odustane pre nego što dođe do cilja. „Gugl" stalno podešava svoj sistem pretraživanja kako bi onemogućio manipulacije.

- Potraga je uvek bila suština života - kaže Džef Vajner iz konkurentskog pretraživača „Jahua". - Ljudi traže sreću, nova kola, posao, ženu... tako se živi.

U njihovom poslu „Guglu" su najveći takmaci „Jahu" i „Amazon kom" koji imaju dobre sisteme za pretragu, donekle bolje baze podataka, a nude i posebne atrakcije za korisnike, kao što je besplatna elektronska pošta. I „Gugl" razmatra da krene tim putem. A svima njima najveća opasnost dolazi od „Majkrosofta” čiji je vlasnik Bil Gejts nedavno priznao da je pogrešio: „Bila je greška što nisam na vreme video važnost pretraživača i bacio se na posao".

U „Guglu" smatraju da „Majkrosoftovi" stručnjaci nisu dorasli njihovim, ali im odande spremaju iznenađenje: nov program pretrage koji bi mogao da se nazove „Ono što bih trebalo da vidim". Radi se o ponuđenim rezultatima koje pretraživač ponudi individualnom korisniku na osnovu onoga čime se bavi, šta je ranije tražio po Internetu i slično. Sada donekle to čini „Amazon kom" sa narudžbinama muzike, filmova i knjiga ali će „Majkrosoft" imati početnu prednost zbog toga što su svi programi za elektronsku poštu i baratanje kompjuterom njihovo vlasništvo. Tako će tačno znati potrebe svakog vlasnika kompjutera (ukoliko on koristi legalan program).

- Viđao sam kompanije opsednute suparnicima, recimo „Majkrosoftom" - razložno objašnjava Sergej politiku „Gugla". - Stalno gledaju u retrovizor i slupaju se o drvo ispred njih samo zato što nisu bili skoncentrisani na svoj posao.Radeći na obogaćivanju arhive fotografijama, audio i video snimcima, na personalizaciji sistema i programu za prevođenje podataka sa engleskog na ostale jezike (35 posto tržišta nije sa engleskog govornog područja), Lari kazuje koji je cilj „Gugla":

- Želimo da „Gugl" postane institucija koja će ovaj svet učiniti boljim i lepšim a moto naše kompanije je „ne budi zao".

Srđan Jokanović

Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon [Google]: Page, Brin i Schmidt prodaju akcije26.11.2004. u 12:04 - pre 235 meseci
Osnivači Google - Larry Page & Sergey Brin, nameravaju da prodaju u narednih 18 meseci po 7,2 miliona akcija, što bi im, na osnovu sadašnje cene akcije, moglo doneti po 1,2 milijarde dolara.

Generalni direktor Googla Eric Schmidt takodje je najavio prodaju svojih 2,2 miliona akcija od kojih bi zaradio 370 miliona dolara.

Page, Brin i Schmidt bi, posle prodaje pomenutih akcija, i dalje bili vlasnici 73,9 miliona akcija, odnosno zadržali bi oko 40,4 odsto prava glasa.

http://www.bizreport.com/news/8400/
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.verat.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google ... Kako "guglati"? Sve o "Guglu" by Google12.12.2004. u 13:28 - pre 234 meseci
http://www.google.com/help/

http://www.google.com/options/index.html

p.s.
http://www.elitesecurity.org/tema/60064
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google ... Cena akcije Googla ne berzi16.12.2004. u 14:02 - pre 234 meseci
http://investor.news.com/Engin...PageName=QUOTE&Ticker=GOOG

p.s.
history:
http://investor.news.com/Engin...ame=HISTORICAL&Ticker=GOOG
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.verat.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google ... Google Top 2004 Search24.12.2004. u 20:16 - pre 234 meseci
http://www.google.com/press/zeitgeist.html

ali da ne budu zanemarani i ostali:
Yahoo: http://tools.search.yahoo.com/top2004/
Ask Jeeves: http://www.primezone.com/newsroom/news_releases.mhtml?d=69802
AOL: http://hot.aol.com/2004/
Lycos: http://50.lycos.com/
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - http://www.xtragoogle.com/11.05.2005. u 16:02 - pre 229 meseci

http://www.xtragoogle.com/
 
Odgovor na temu

dj011

Član broj: 27347
Poruke: 272
*.vc.shawcable.net.

Sajt: www.enquisition.com


+7 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - Back13.05.2005. u 06:52 - pre 229 meseci
pa izgleda da je svako ko je uspeo u necemu u zivotu poceo to u garazi haha
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon The Google Timeline - 2005 - 2004 - 2003 - 2002 - 2001 - 2000 - 1999 - 1998 - 1997 - 1996 - 1995 18.08.2005. u 20:55 - pre 226 meseci
http://www.google.com/corporate/timeline.html
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon [Case Study]: Google patent04.09.2005. u 14:14 - pre 226 meseci
Google se već godinama uspešno održava na mestu neprikosnovenog lidera u svetu pretraživača i, po svemu sudeći, njegova pozicija još dugo neće biti ugrožena. Svakog dana Google prikazuje rezultate pretrage za preko 150 miliona upita i, gotovo po pravilu, ti rezultati su daleko relevantniji od rezultata koje ćete dobiti na drugim pretraživačima. Teško da ima korisnika Googlea koji se nije zapitao kako ovaj pretraživač, na osnovu svega nekoliko reči, gotovo uvek daje baš one stranice koje je on tražio.

Naravno, tehnologija koja leži u pozadini Googleovih pretraga već godinama je dobro čuvana poslovna tajna kompanije i želja je mnogih, naročito konkurentskih pretraživača i ljudi koji se bave optimizacijom sajtova za pretraživače (SEO – Search Engine Optimization), da saznaju detalje algoritma koji Google koristi za svoje pretrage. I jednima i drugima se ukazala prilika pošto je Google prijavio nekoliko patenata vezanih za algoritme pretrage iz kojih se mogu videti detalji tehnologija koje Google koristi ili namerava da koristi za svoje pretrage.

Konkurencija svakako nije dobila željene informacije na način koji joj odgovara budući da sada, kada je Google svoje tehnike pretrage patentirao ili prijavio za patentiranje, on ujedno i poseduje ekskluzivno pravo na njihovo korišćenje, čime se konkurenciji onemogućava krađa ideja. Ovakav pristup patentiranju korišćenih rešenja ili još neupotrebljenih ideja nije ništa novo u praksi velikih kompanija koje gotovo po pravilu imaju velika patentna odeljenja u koja su uložene značajne količine sredstava i rada. U ovim odeljenjima pažljivo se formulišu patenti za sva tehnološka rešenja iznedrena u kompaniji ili planirana za budućnost jer, ukoliko patent bude odobren, kompanija obično kasnije ostvaruje veliki profit prodavanjem licenci za svoja rešenja firmama koje žele da koriste ta rešenja. Sam način formulisanja patenata predstavlja pravu umetnost, pri čemu se uvek teži kreiranju što opštijeg patenta koji pokriva što širi dijapazon primena patentirane tehnologije. I sam Google je primoran da na osnovu plaćanja licence za korišćenje tehnologije „plaćenih rezultata pretrage” svake godine izdvoji velika sredstva i plati konkurentskoj firmi Yahoo za njenu preduzimljivost i dovitljivost da za sebe pribavi patent za ovu tehnologiju (Yahoo je prava na ovaj patent dobio kupovinom kompanije Overture).

Dakle, Google se svojim patentima zaštitio od konkurenata i onemogućio im je da koriste slična rešenja, ali je ujedno razjasnio mnoge stvari koje su SEO kompanije pokušavale da dokuče godinama. Naime, budući da su pretraživači postali jedan od najbitnijih izvora posetilaca za Internet sajtove, optimizacija Internet sajtova za pretraživače pretvorila se u veoma unosan posao u kojem SEO kompanije pokušavaju da naprave sajtove po meri pretraživača kako bi se oni za određene ključne reči što bolje rangirali u rezultatima pretrage.

Prvi od Googleovih patenata datira iz septembra 2001. godine i delo je Lerija Pejdža (Larry Page), suosnivača Googlea. U ovom patentu objašnjena je čuvena Googleova tehnologija PageRank koja sajtove rangira prema broju dolaznih linkova. Ova dobro poznata Googleova tehnika sada već definiše jednu od osnovnih stvari koje svaki SEO stručnjak mora da uradi kada optimizuje sajt za Google: da obezbedi dovoljan broj dolaznih linkova sa stranica koje imaju veliki PageRank. Vremenom su se SEO kompanije izveštile u povećanju PageRanka na načine koji već počinju da dovode u pitanje vrednost ove tehnike, te ju je Google u jednom od svojih patenata dodatno rafinirao. Naime, inicijalno dobijeni rezultati pretrage sada se dodatno vrednuju na osnovu njihove međusobne povezanosti, to jest dokumenti iz prvobitnog seta rezultata dobijaju na vrednosti ukoliko drugi dokumenti iz istog seta imaju link na njih.

Jedna od glavnih tendencija koja se može videti iz Googleovih patenata jeste borba protiv „search engine spama”, to jest protiv sajtova koji se korišćenjem neetičkih metoda optimizacije za pretraživače rangiraju bolje nego što to njihov sadržaj zaslužuje. Naime, u patentima se otkriva da se velika pažnja kod kreiranja rezultata pretrage i uopšte rangiranja sajta na pretraživaču poklanja istorijskim podacima sa sajta. Pod „istorijskim” podacima podrazumeva se niz faktora čije promene Google prati na sajtu tokom vremena. Navešćemo ovde neke od praćenih faktora:
• Konstantnost tematike – sajtovi koji dugo obrađuju jednu ili više tema, a onda naglo promene svoju oblast, rizikuju da im rangiranje opadne.
• Dinamika dodavanja novih sadržaja – koliko se često sajt osvežava novim sadržajima ili koliko se često stari sadržaji značajno menjaju.
• Dinamika promena enkora (anchor – sidro, ovde – tekst u linku na neku stranicu)
• Dinamika promene gustine ključnih reči na stranicama
• Procenat klikova na link na sajt koji je prikazan u rezultatima pretrage (Google ipak prati klikove kod rezultata pretrage, iako je bilo puno dvoumljenja oko toga treba li ih pratiti ili ne.)
• Dinamika promene broja linkova
• Praćenje promene saobraćaja na sajtu (broja posetilaca) – po svemu sudeći, Google će tek odlučiti iz kojih izvora će dobijati podatke o saobraćaju.

Nagla promena svakog od ovih faktora obaveštava Google da se na sajtu nešto neobično događa i sajt rizikuje da bude izbačen iz rezultata pretrage. Izgleda da je prošlo vreme sajtova koji su nastali preko noći i odmah izbili na prve strane rezultata pretrage.

Iz patenta se saznaje da Google prati i neke stvari za koje to nikada ne bismo pretpostavili kao što su dužina registracije domena (što duže to bolje – znači da vlasnik domena ima ozbiljne namere), stabilnost i regularnost hosta (ukoliko vaš sajt deli host sa spemerskim sajtovima, teško ćete daleko dogurati), potpunost podataka vezanih za domen u WHOIS bazi i to koliko se ti podaci često menjaju. Takođe, ono što se borcima za privatnost svakako neće dopasti jeste to što se prate i određeni privatni podaci korisnika Googlea kao što su favorites liste, bookmarks, privremeni (temp) fajlovi i keširane stranice. Veliko je pitanje kako Google ovo prati: da li koristi neki poseban spyware ili i sam Google toolbar prati date parametre (tokom instalacije toolbara korisnik se pita da li želi napredne mogućnosti koje ujedno šalju i neke podatke Googleu, prim. ur.).

Naravno, Google nigde ne pominje koje su od pomenutih tehnika implementirane, a koje se samo planiraju za budućnost. U svakom slučaju, patenti su dobar način da se preduhitri konkurencija sa određenim idejama i da se korisnici ubede u posvećenost Googlea unapređivanju tehnika pretrage. Lepo je videti da, uprkos upornom nastojanju spemera da svoje sajtove postave tamo gde im nije mesto, Google ipak radi na tome da sadržaj bude ono što određuje položaj sajta na pretraživaču.

Dejan Stefanović
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - Back04.09.2005. u 19:19 - pre 226 meseci
Jeste li znali da Google ima i svoju mini-verziju? Reč je o računaru čija je jedina svrha da obezbedi mogućnost pretraživanja manjim i srednjim kompanijama. To je lični računar predviđen za ugradnju u računarski orman i on dozvoljava indeksiranje do sto hiljada dokumenata u dvesta dvadeset formata datoteka. Iako je reč o mini-verziji, dimenzije računara nisu ni male, a deminutiv je upotrebljen pre svega zbog mnogo skupljeg srodnika, čudovišta vrednog trideset hiljada dolara koji dozvoljava indeksiranje pola miliona dokumenata.

http://www.google.com/enterprise/mini/index.html


75 - Google Tips: http://www.subnixus.com/2005/12/19/google-tips/

Official Google Blog: http://googleblog.blogspot.com/

The Unofficial Google Weblog: http://google.weblogsinc.com/

Google Guide: http://www.googleguide.com/advanced_operators.html

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 09.01.2006. u 19:14 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Google's official birthday is September 7, 1998.07.09.2005. u 21:08 - pre 225 meseci

http://www.google.com/support/...r=4866&topic=367&hl=en


p.s.

Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

sojic
Dalibor Sojic
Makedonija

Član broj: 7051
Poruke: 796
62.162.216.*

Sajt: right-sock.net


+1 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - Back19.09.2005. u 13:55 - pre 225 meseci
Hardverski početci googleta http://web.archive.org/web/199...anford.edu/googlehardware.html
routing protocols enable routers to route routed protocols!
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon [Case Study]: All about Google Inc. - Googlers' take so far: $5 billion05.01.2006. u 14:02 - pre 221 meseci


http://www.mercurynews.com/mld...p;channel=mercurynews_business

Citat:
Google insiders have now sold more than $5 billion worth of the company's stock since it first began publicly trading in August 2004.

More than half of that has been sold by Sergey Brin and Larry Page, the search engine's two co-founders, according to Thomson Financial, a research firm that provides insider transaction data to the Mercury News. Eric Schmidt, the company's chief executive, has sold shares worth more than $400 million.

All three executives drafted 10b5-1 stock trading plans last year in which their shares are to be sold in pre-determined amounts at pre-determined times. (Executives have increasingly adopted such plans to avoid questions about the timing of their stock trades.)

The co-founders have sold about 400,000 shares monthly since last December. Page's latest sale was from Nov. 14 to 16 when he sold 400,000 shares for $157.9 million at prices ranging from $391.25 to $398.62. Brin sold 400,000 shares from Dec. 5 to 7 for $163.3 million at prices ranging from $399.31 to $417 per share.

CEO Schmidt sells about 113,000 shares of Google each month, most recently from Nov. 23 to 29, when he sold such a block for $47.1 million at prices between $402.50 and $426.07 a share.

The trio's trading plans state they will retain 74 million of the shares they own for an 18-month period started in September 2004. Most of their shares are held in class B stock that has 10 times the voting power of common class A shares.

Google shares have soared since they were first offered to the public last year in an auction that set the initial offering price at $85 a share. They closed at an all-time high of $430.15 on Dec. 16 and ended last week at $430.93.

GAINS AT GILEAD: Insiders at Gilead Sciences, the Foster City biopharmaceutical company, scored some large gains on stock option exercises last month. Top among them was the company's chief executive, John Martin, who netted more than $6 million by acquiring 120,000 Gilead shares for $3.27 each through the exercise of stock options and then selling those shares for $54.02 a piece.

Martin has worked at Gilead since 1990 and has served as its chief executive since 1996. He has made nearly $18.5 million exercising options to buy shares and then selling them on the open market so far in 2005.

Anthony Caracciolo, Gilead's senior vice president for manufacturing operations, made nearly $5 million by acquiring 130,890 shares for $2.1 million by exercising his right to buy shares at prices ranging from $7.39 to $17.89. He then sold the shares for nearly $7.1 million at prices ranging from $54 to $54.20.

So far this year, Gilead's executive management personnel have gained $86 million from selling company stock.

In November, Gilead, which makes treatments for HIV and hepatitis B infections, settled a dispute with Swiss firm Roche over the rights to Tamiflu, a key drug for fighting a possible bird-flu epidemic, in a deal expected to bolster Gilead's annual revenue by hundreds of millions of dollars.

Gilead shares are up up more than 50 percent in 2005. They closed Friday at $54.56.

 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Life in the Googleplex - Inside Google Headquarters23.02.2006. u 12:50 - pre 220 meseci


http://www.time.com/time/photoessays/2006/inside_google/
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Google.org – the philanthropic arm of Google08.03.2006. u 20:29 - pre 219 meseci

http://google.org/
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case Study]: All about Google Inc. - Google's Strategy for Success25.03.2006. u 16:37 - pre 219 meseci

Google's Strategy for Success


Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Google uvećao profit 60 odsto21.04.2006. u 14:46 - pre 218 meseci
Google je u prvom tromesečju ostvario 60 odsto veći profit, premašujući očekivanja analitičara i učrvršćujući poziciju vodećeg svetskog pretraživača Inrterneta. Kompanija iz Kalifornije je od januara do marta ubeležila profit od 592,3 miliona dolara, ili 1,95 dolara po akciji, prema neto zaradi od 369,2 miliona dolara u isto vreme lane. Tromesečni prihod je premašio dve milijarde dolara prvi put za sedam i po godina postojanja kompanije, dostigavši 2,25 milijardi dolara, čak 79 odsto više nego u istom lanjskom periodu.

Prihod Google je za 90 miliona dolara premašio očekivanja analitičara, pa su akcije kompanije, sa prethodnog zaključnog nivoa od 415 dolara, skočile blizu 30 dolara ili više od sedam. "Gugl", koji je po poslovnim rezultatima premašio "Jahu", povećao je udeo na američkom tržištu pretraživanja Interneta na 42,7 odsto, sa 36,4 odsto u prvom lanjskom tromesečju, dok je udeo udeo Yahoo opao sa 16,5 na 13,2 procenta. Šireći poslovne aktivnosti, Google je u prva tri meseca zaposlio 1.100 novih radnika, povećavajući ukupan broj zaposlenih na 6.800 ljudi.

BusinessWeek

 
Odgovor na temu

[es] :: Pretraživači i SEO :: [Case Study]: All about Google Inc. - Gugl - Googol - Sergey Brin - Larry Page - PageRank - BackRub

Strane: 1 2

[ Pregleda: 25256 | Odgovora: 36 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.