Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Pet najskupljih naučnih programa

[es] :: Nauka :: Pet najskupljih naučnih programa
(TOP topic, by superbaka)
Strane: 1 2

[ Pregleda: 19960 | Odgovora: 22 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Pet najskupljih naučnih programa17.06.2006. u 22:59 - pre 216 meseci
1. Međunarodna svemirska stanica: osvajanje svemira

Gradnja Međunarodne svemirske stanice Alpha (ISS) najskuplji je svjetski znanstveno-tehnološki projekt današnjice, a “teži” oko 100 milijardi dolara. Alpha je zamišljena kao platforma za duga svemirska putovanja i oslonac koji bi trebao pomoći u osvajanju Marsa. U projekt je osim SAD i Rusije uključeno 11 europskih zemalja, te Kanada, Japan i Brazil. Alpha orbitira na visini od oko 400 kilometara iznad Zemlje, duga je 106, a široka 95 metara. Od 2000. godine na ISS-u borave stalne ljudske posade koje se smjenjuju svakih šest mjeseci.

Svemirska je stanica trebala biti gotova 2006. godine, no taj je ambiciozni cilj prolongiran nakon katastrofe svemirske letjelice Columbia koja je eksplodirala 2003. godine. Nakon toga opskrba ISS-a ovisila je više od dvije i pol godine isključivo o ruskom Soyuzu, koji može primiti samo dva astronauta i ograničene zalihe tereta.

Prošlogodišnji povratak shuttlea nije, međutim, unio mnogo optimizma zagovornicima projekta: svima nam je još u sjećanju dramatična misija letjelice Discovery. Analitičari su izračunali da je za dovršenje svemirske stanice nužno još 28 letova shuttlea koji može primiti i do 30 tona tereta. Novi Discoveryjev let do Alphe predviđen je 1. srpnja ove godine.

2. CERN: Lov na Božju česticu

U Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) u predgrađu Ženeve upravo se završava LHC (Veliki hadronski sudarač), najveći i tehnološki najsofisticiraniji stroj na svijetu. Riječ je o akceleratoru u podzemnom tunelu na dubini od 100 metara, koji ima opseg od 27 kilometara i koji se jednim dijelom nalazi u Švicarskoj, a drugim u Francuskoj. Istodobno, LHC je sinonim za jedan od najambicioznijih znanstvenih pothvata u povijesti čovječanstva, čiji je glavni cilj uloviti Higgsov bozon, hipotetsku česticu koja je ključ za razumijevanje mase.

Projekt je počeo još 1989. godine, a procjenjuje se da je njegova ukupna cijena oko osam milijardi dolara. Prvi bi eksperimenti trebali početi u ljeto iduće godine, a fizičari se nadaju da će rekonstruirati uvjete kakvi su vladali prije 13 milijardi godina, odnosno u trenutku stvaranja svemira, za koji se smatra da je nastao Velikim praskom. Znanstvenici drže da će eksperimenti u LHC-u i detektorima CMS i Alice koji na njemu “jašu” potrajati idućih 15 godina. Ako fizičari uistinu ulove Higgsov bozon (što je glavni, ali ne i jedini cilj), bit će to odlična potvrda tzv. Standardnog modela, fizikalne teorije za koju se smatra da na najpotpuniji način opisuje materijalni svijet.

Osim znanstveno-tehnološke, projekt LHC ima i političku dimenziju, jer je fizika elementarnih čestica jedno od rijetkih područja znanosti u kojima Europljani imaju primat nad Amerikancima. Umjesto da europski fizičari odlaze u SAD, Amerikanci dolaze u CERN, koji je u listopadu 2004. godine “proslavio” svoj 50. rođendan.

3. ITER: put do neiscrpne energije

Međunarodni termonuklearni reaktor (Iter), prema mišljenju mnogih fizičara, projekt je koji bi mogao dovesti do neiscrpnog izvora ekološki prihvatljive energije. Iter bi trebao biti put prema komercijalnom reaktoru za proizvodnju električne energije uz pomoć fuzije, odnosno spajanja atomskih jezgri. U Projekt su uključeni EU, SAD, Rusija, Japan, Kanada, Kina i Južna Koreja, a uskoro bi se mogla priključiti i Indija. Eksperimentalni će reaktor za fuziju biti sagrađen u francuskom nuklearnom centru Cadarache u blizini grada Aix-en-Provence, a zanimljivo je da je generalnim direktorom Itera imenovan donedavni japanski veleposlanik u Hrvatskoj Kaname Ikeda. Konstrukcija eksperimentalnog reaktora potrajat će oko 10 godina, a stajat će između pet i 10 milijardi dolara . Nakon toga, započet će istraživanja u sklopu projekta, koja bi trebala trajati barem 20 godina. Budu li eksperimenti uspješni, uslijedila bi gradnja demonstracijskog reaktora koji bi proizvodio električnu energiju. Prve komercijalne elektrane na nuklearnu fuziju očekuju se tek nakon 2050. godine.

4. Ljudski genom: mapa gena koji izazivaju rak

Pobijediti rak višegodišnja je želja znanstvenika koji su u proteklom desetljeću dobili novi poticaj zahvaljujući spoznajama do kojih se došlo u okviru projekta Ljudski genom.

Stoga su američki znanstvenici u ožujku prošle godine federalnim vlastima predložili projekt Atlas genoma raka koji bi stajao oko 1,35 milijardi dolara. Nakon višemjesečne rasprave, vlada je krajem 2005. godine odlučila da se najprije krene s trogodišnjom pilot-fazom projekta u koju će biti uloženo 100 milijuna dolara. Pokaže li se ta faza uspješnom, federalne su vlasti spremne uložiti dodatnih milijardu dolara za istraživanja.

Mapa genetskih mutacija koje dovode do raka uvelike bi unaprijedila dijagnostiku i liječenje tumora. Posljednjih se godina velike nade polažu u tzv. inteligentne lijekove koji ciljaju na određenu genetsku mutaciju. Tijekom stvaranja mape gena koji uzrokuju rak, znanstvenici bi trebali sekvencionirati 12.500 uzoraka tumora, odnosno po 250 uzoraka svakog od 50 glavnih oblika raka. Dosad je poznato 300 gena povezanih s različitim vrstama tumora.

5. Nanotehnologija: minijaturni roboti koji ulaze u krvotok

Jedno je od najatraktivnijih znanstveno-tehnoloških područja u posljednjih 10 godina nanotehnologija, za koju se smatra da će obilježiti 21. stoljeće. Nanotehnologija (prefiks nano označava milijarditi dio metra) se zasniva na manipuliranju pojedinačnim atomima i molekulama, a najviše obećava u biomedicini, elektroničkoj znanosti i znanosti o materijalima.

Primjerice, u biomedicini se velike nade polažu u minijaturne robote, tzv. nanobote koji će se ubrizgavati u krvotok bolesnika da bi zatim ciljano ubijali viruse i stanice tumora. Kad obave posao, iz tijela bi izlazili putem urina. Diljem svijeta javna su ulaganja u nanotehnologiju prošle godine premašila pet milijardi dolara. Najveću pozornost razvoju nanotehnologije posvećuje SAD, u kojem djeluje više desetaka nanotehnoloških centara, odakle trenutačno dolazi gotovo 50 posto svih nanotehnoloških projekata. Nanotehnologija je i jedan od prioriteta europske znanstvene istraživačke politike. Tako je u okviru Šestog okvirnog programa za istraživanje EU (FP6) prošle godine za razvoj nanotehnologije na Starom kontinentu uloženo oko 500 milijuna eura.

jutarnji.hr
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
*.beogrid.net.



+94 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa20.06.2006. u 19:22 - pre 216 meseci
problem sa ISS-om je sto je to drzavni projekat i zato ide tako sporo - treba tehnologiju licencirati industriji i pustiti trziste da odradi svoj deo posla (recept koji su japanci primenili u auto i svemirskoj industriji npr.)- ovo moze da se primeni i na ostale oblasti sem fuzione tehnologije i cernovog projekta - prvu je opasno davati industriji dok tehnologije tipa large hadron collider nisu interesantne industriji - mnogo para i rezultzti koji se ne mogu odmah implementirati u neski proizvod ili uslugu.

licno ocekujem da ce i svemirska tehnologija brze napredovati kada bude bilo vise takmicenja tipa X prize - obecaj ljudima neku nagradu za neko tehnolosko dostignuce i pusti ih da rade.

po meni je ipak 21, vek vek medicine; usavrsice se uzgajanje svih vrsta organa namenjenih specificnom pojedincu (isti DNK - nema straha od odbacivanja), kloniranje ce biti potpuno usavrseno i vrsice se (bilo to eticki, moralno, zakonski legalno ili ne). Ovo nije prica za sledecih 50 godina nego za sledecih 5 godina - besiku su vec uspeli da odgaje, kad to budu uspeli sa srcem i krvlju ocekuje nas izistinska revolucija u medicini
 
Odgovor na temu

miamilanche
lukic milan
krusevac

Član broj: 33543
Poruke: 85
*.ptt.yu.



Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa22.06.2006. u 00:18 - pre 216 meseci
ma ne bih se bas slozio jer industrija ne daje olako svoj novac za razliku od raznih komisija
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
*.beogrid.net.



+94 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa22.06.2006. u 11:26 - pre 216 meseci
hmm, pogledaj sta je Ansari X prize ucinila za kosmicku industriju. Imas preko 20 ekipa koje su ulozile sredstva da naprave letelicu koja ce stici do 100 km visine, uz veoma inovativan dizajn.

Sledeca nagrada je za orbitalnu letelicu a potom i za svemirsku stanicu.

Za razliku od privatnika, koji su orijentisani na profit, drzavne projekte (koji ne moraju po defaultu da raspolazu sa vise novca, a i on je stalno podlozan promenama politike - pogledaj samo kako americki kongres zeza nasu) ubija birokratija. Japanci su dali licence za svoje H-I i H-II rakete industriji jer znaju da ce ih ona brze razviti. Industrija je jedina koja moze da ponudi brzu komercijalizaciju. Uostalom svrha drzave je da izmisli a industrije da primeni.
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.ADSL.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa22.06.2006. u 11:47 - pre 216 meseci
Bila juce emisija o ISS-i na diskaveriju, koliko sam skontao najveci problem koji se javlja jeste transport delova, tj. vecina delova stanice je vec gotov i ceka se na transport...
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
*.beogrid.net.



+94 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa23.06.2006. u 12:37 - pre 216 meseci
pa skupo je samo slanje, tako su moduli za mir lezali par godina u hangaru. Jeste i da su ruske rakete najpouzdanje na svetu (samo za sojuz su imali preko 1600 uspesnih lansiranja sto cini 92% od ukupnog broja) ali ipak treba staviti na kocku nesto sto kosta par stotina miliona dolara. Drugi problem je sto to ne moze da se uradi satlom jer je realno nepouzdan i ima malu nosivost za takve stvari. Moglo bi energijom koja u prvoj verziji ima nosivost od 100 tona ili protonom i arijanom 5 za module do nekih 20 tona. Americki kosmicki program je po mom misljenju drasticno osakacen stvaranjem satla jer je usisao sve resure nase tokom duzeg niza godina a nije ispunio ocekivanja, tj. nije zamenio konvencionalne rakete.

Rusi imaju i vece iskustvo u konstruisanju kosmickih stanica (7 Saljuta, Mir i jos par eksperimentalnih Almaz/DOS stanica), imaju pouzdan nosac (Sojuz i Proton) i brodove (Sojuz TMA i kargo brod Progres). Ameri imaju najvise love a evropljani najvise uspeha u komercijalizaciji kosmosa - Arijanaspejs posluje kao i bilo koja druga vazduhoplovna kompanija. Ja predvidjam da ce se amerikanci u potpunosti povuci iz projekta ISS-a kada bude zavrsen 2010 (bez kasnjenja) jer jednostavno ne zele da ucestvuju u necemu gde se odluke donose koncenzusom i gde NASA nema apsolutnu kontrlou (a i nju kongres zeza svake godine za budzet). Evropa ce imati svoj modul Kolumbus a Japanci JEM (Japanese experimental module). Mislim da ce mesto amerikanaca zauzeti Kina (za sada se slepuju na kopiranoj ruskoj tehnologiji, imaju i planove za svoju stanicu ali mislim da nemaju dovoljno love niti znanja i iskustva da je sami prave) i Indija koja ima flotu raketa ali jos uvek ne i ozbiljan kosmicki program.

 
Odgovor na temu

Taggy
Fox Molder
Beograd

Član broj: 99244
Poruke: 7
..AT.HighSpeedADSL.beotel.net.



Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa23.06.2006. u 16:46 - pre 216 meseci
Mislim da je peti program najperspektivniji i da ce zameniti eru informatike. Nanotehnologija stvara sanse da svet izadje iz corsokaka prenaseljenosti i eventualne gladi, a najvise ce pomoci ozdravljenju ljudi.
 
Odgovor na temu

miamilanche
lukic milan
krusevac

Član broj: 33543
Poruke: 85
*.ptt.yu.



Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa23.06.2006. u 22:37 - pre 216 meseci
Citat:
Taggy: Mislim da je peti program najperspektivniji i da ce zameniti eru informatike. Nanotehnologija stvara sanse da svet izadje iz corsokaka prenaseljenosti i eventualne gladi, a najvise ce pomoci ozdravljenju ljudi.


potpuno se slazem jer je tu najopipljiviji komercijalni efekat
 
Odgovor na temu

Taggy
Fox Molder
Beograd

Član broj: 99244
Poruke: 7
..AT.HighSpeedADSL.beotel.net.



Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa26.06.2006. u 21:16 - pre 216 meseci
Svi ljudi koji imaju mogucnosti trebalo bi da sugerisu bogatim ljudima da ulazu novac u nanotehnologiju. Ona ce pomoci da se ljudi prehrane, da nestanu bolesti, da se ocisti zivotna sredina i da se susedne planete, zajedno sa Mesecom, pripreme za zivot Zemljana. Ukoliko se izdvoji bilion dolara za nanotehnologiju, umesto za nova oruzja, ratovi ce postati besmisleni. Bice mesta za sve, a bogati ljudi ce moci i dalje da rade na svojoj besmrtnosti.
 
Odgovor na temu

Lorens
Od Arabije
Bg

Član broj: 67852
Poruke: 23
*.ADSL.neobee.net.



Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa29.10.2006. u 02:11 - pre 212 meseci
Citat:
Taggy: Ukoliko se izdvoji bilion dolara za nanotehnologiju, umesto za nova oruzja, ratovi ce postati besmisleni.


Nazalost, ratovi ce jos dugo imati smisao za mnogo ljudi sirom planete, makar se i 1000 biliona dolara izdvojilo za tu nanotehnologiju... jedna tehnologija, pa makar bila i tako napredna, ne moze biti carobni stapic kojim bi se resilo toliko nagomilanih problema covecanstva...
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
*.beogrid.net.



+94 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa29.10.2006. u 08:33 - pre 212 meseci
hej, budi optimista, dacu ti dva primera za nanotehnologiju za dobrobit celog covecanstva:

1. ne daj boze razbolis se ili se povredis. Dobijes inekciju nanomasina u nekom npr. vodenom rastvoru i par miliona robota koji su programirani da te poprave ti setaju po telu i pobedjuju bolesti. Ovo nije za 100 godina vec za oko deset. Mozda ces se osecati cudno ali te glava nece boleti

2. Pustis tu istu gomilu robota da gaji i odrzava useve, potpomaze razvoj bakterija koje pospesuju rast npr. krompira (u Izraelu vec koriste bakterije kao prirodno djubrivo - uspeli su da odgaje urmu na podrucju oko Mrtvog mora gde je sve sprzeno solju) i unistavaju npr. krompirovu zlaticu - kada budu dovoljno mali, sve ce zavisiti od softvera

naravno, svaka od ovih primena je i strasna pretnja ako se ne pazi, ali sa tim smo suoceni jos od kada smo upregnuli vatru da radi za nas
 
Odgovor na temu

atko79
Sarajevo

Član broj: 34935
Poruke: 70
*.hermes.si.



Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa31.10.2006. u 15:01 - pre 211 meseci
Onda kada se ubrizgaju nano-roboti u ljudski karakter i pocnu raditi na ozdravljenju istog tada cemo imati blagostanje... do tad... drzava X ce u strahu od terorizma od drzave Y na istu baciti bilione nano-robota da se bore bla bla bla ... na sto ce biti utroseni bilioni dolara...


 
Odgovor na temu

vaderru
ruma

Član broj: 80853
Poruke: 118
195.252.116.*



Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa12.11.2006. u 20:07 - pre 211 meseci
Zamisli nano-roboti ......,neki haker ubaco virus???
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
*.beogrid.net.



+94 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa13.11.2006. u 10:23 - pre 211 meseci
@atko 79

U pravu si, ali vecina izuma je smisljena kako bi pomogla u ratu (npr. kompjuter da bi desifrovao nemacku Enigma masinu). Ni Leonardo da Vinci nije bio pacifista. Dobra stvar je da se to (verovatno) nece stvarno i upotrebiti (takva zemlja bi bila osudjena na propast, mislim i napadac i zrtva, jer nikome ne odgovara neki globalni rat), dok cemo pozitivne efekte svega toga osetiti.
 
Odgovor na temu

boki
Boris Prpic
CTO
CodeZen, Cityexpert
Beograd

SuperModerator
Član broj: 2681
Poruke: 2442
*.adsl.verat.net.

Jabber: boki@elitesecurity.org
ICQ: 195245022
Sajt: www.goglasi.com


+34 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa07.01.2007. u 17:03 - pre 209 meseci
Jedino me razocaralo sto fuziju necemo videti do 2050. Mislio sam da ce to ici brze...

Al zato je LHC gotov za pola godine. Jedva cekam :)


A sto se tice nanotehnologije to ce definitivno najvise doprineti coveku. pored tih robota tu su i nanotube koje su gotovo savrsen materijal.
 
Odgovor na temu

negyxo
Aleksandar Perkuchin

Član broj: 29751
Poruke: 898
*.sksyu.net.



+171 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa07.01.2007. u 18:09 - pre 209 meseci
"Um caruje snaga klade valja" kaze ona stara narodna. Nanotehnologija ce biti samo tool onoj drugoj tehnologiji Ai.
Pojavom Ai ce se znacajno promeniti svet a pretpostavljam i u veoma kratkom vremenskom intervalu.
 
Odgovor na temu

entropy
Vladica Velickovic
Nis

Član broj: 131872
Poruke: 306
*.76.eunet.yu.



+8 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa05.02.2007. u 01:14 - pre 208 meseci
Ovo nisu najskuplji eksperimenti ali ako nekog zanima evo koliko vam novca treba da izvedete neke eksperimente:


Hajzenbergova neodređenost 10000Eura
Tunel efekat kod alfa raspada 500000Eura
Komptonova talasna dužina 20000Eura
Efekat Casimir -a 30000Eura
Rydberg-ova konstanta 50000Eura
Stefan-Boltzmann-ova konstanta 20000Eura
Rasijanje foton-foton 50000000Eura
Žiromagnetni odnos elektrona 30000000Eura
Masa Z bozona 100000000Eura
Masa protona 1000000Eura
Život atoma 10000Eura
Poluživot protona 100000000Eura
 
Odgovor na temu

mcetina2
Marko Cetina
Grad student (fizika)
Cambridge, MA (SAD)

Član broj: 125398
Poruke: 220
*.MIT.EDU.



Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa05.02.2007. u 09:31 - pre 208 meseci
Citat:
entropy: Ovo nisu najskuplji eksperimenti ali ako nekog zanima evo koliko vam novca treba da izvedete neke eksperimente:


Gde si nasao ove podatke? Ne mislim da vredjam vec sam bas radoznao.

Zanima me pogotvo na kakvu realizaciju eksperimenta misle, pogotovo god Heinsenberga, Comptona, Casimira i Rydberga. Zahvalan,

Marko
 
Odgovor na temu

biotech
ChemNinja
www.surrealtalesthegame.com |
www.chemninja.com

Član broj: 18355
Poruke: 1367
*.adsl.beocity.net.

Jabber: mpx220@elitesecurity.org
ICQ: 243403453
Sajt: www.chemninja.com


+5 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa05.02.2007. u 09:43 - pre 208 meseci
malko cu okrugle cifre
jel to umnozak kvanta novca

i mene zanima kako se experimentalno odredjuje hajzenbergov princip
 
Odgovor na temu

entropy
Vladica Velickovic
Nis

Član broj: 131872
Poruke: 306
*.102.eunet.yu.



+8 Profil

icon Re: Pet najskupljih naučnih programa05.02.2007. u 12:32 - pre 208 meseci
Evo pa pitajte njega. Ja nisam stigo a delovalo mi zanimljivo.

http://bdzuver.wordpress.com/2006/11/12/budzeti-za-eksperimente/

[Ovu poruku je menjao entropy dana 05.02.2007. u 14:09 GMT+1]
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Pet najskupljih naučnih programa
(TOP topic, by superbaka)
Strane: 1 2

[ Pregleda: 19960 | Odgovora: 22 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.