Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

(Ne)Produktivnost u Srbiji

[es] :: Vodič za posao :: (Ne)Produktivnost u Srbiji

Strane: < .. 1 2 3 4 5

[ Pregleda: 18089 | Odgovora: 89 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Trikki

Član broj: 75366
Poruke: 94
..7-r.retail.telecomitalia.it.



+1 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji03.10.2006. u 21:04 - pre 212 meseci
eh eh, ne bih rekao da su ljudi stedljivi na Zapadu oni su pre selektivni i znaju za sta da daju pare, a za sta da ne daju. Pored toga potrosnja na Zapadu vam je imperativ ! Jer da nema potrosnje ne bi bilo ni proizvodnje pa ni para.

Sto se tice otpustanja radnika to vam je veliki problem uopste u EU pogotovo u npr. Francuskoj i zbog toga se mnogo strajkuje. U Francuskoj ste imali npr. situaciju da mladi traze da ne budu otpustani odredjeni broj godina. Cudna mi cuda. Cini se kao da neko hoce i jare i pare. Komunisti su bili posteniji. Oni su rekli nema gazda, svi smo gazde tako da - nema otpustanja ! Amerikanci su otisli suprotno i rekli gazda sve moze, ne svidja ti se - idi dalje osnuj, svoju firmu, budi sam gazda.

A danas u EU ? Radnici se bore da budu zasticeni, a istovremeno traze da im gazda obezbedi posao ! Vidite da je to paradoksalno. To je jos gore nego u komunizmu, to je zapravo da su radnici gazde, gazdi. On im sve obezbedjuje, a oni ga jos i zezaju.

Sta se desilo u Italiji. Berlusconi je uocio da Italija ne ide u dobrom svetu i on je pokusao da je razdrma. Cak ju je i vezao za Ameriku, ali avaj. Italijani ne zele da rade njima je dobro. Dobro im je jer su bogati i oni mogu i da prestanu da rade i proslo bi jos dugo vremena dok ne osete siromastvo.

I sta se desava. Prosto, gazde pribegavaju dvema resenjima. Oni manji uzimaju strance koji zbog radne dozvole ne zele da izvoljevaju i zezaju krizu, a uz to traze i manje para. Drugi, veci, jednostavno sele fabrike u zone gde je jeftinija radna snaga i gde zakoni ne stite mnogo radnike. To izgleda ovako.

Gazda: Vi ne mozete da radite tako !
Sindikat: Ali mi trazimo nasa prava.
Gazda: A tako. Dobro, posto sam ja los grozan, gazda, evo ja idem dalje, a vi trazite
boljeg.

I naravno, levicarima koji su u sustini demagozi jer im je ideologija utopisticka ni to ne odgovara...

Sve u svemu, bojim se da ce Zapadna Evropa kao i YU od nekad prosperitetne regije polako krenuti ka kolapsu. Kina se digla, Indija se budi, o Istoku Evrope i da ne govorim... Niko vise nije lud... i svi sve znaju.
Tu verras, tu te reconnaitras !
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji03.10.2006. u 22:26 - pre 212 meseci
Citat:

Sto se tice otpustanja radnika to vam je veliki problem uopste u EU pogotovo u npr. Francuskoj i zbog toga se mnogo strajkuje. U Francuskoj ste imali npr. situaciju da mladi traze da ne budu otpustani odredjeni broj godina. Cudna mi cuda. Cini se kao da neko hoce i jare i pare. Komunisti su bili posteniji. Oni su rekli nema gazda, svi smo gazde tako da - nema otpustanja ! Amerikanci su otisli suprotno i rekli gazda sve moze, ne svidja ti se - idi dalje osnuj, svoju firmu, budi sam gazda


Nah - nije bas tako jednostavno - tacno je da Francuzi generalno nisu vicni teskom radu ;) Ali studenti su bili u pravu - ne zato sto je predlog zakona o radu bio los, vec zato sto su studenti izabrani kao ciljna grupa za takav potez u zakonu, a ne oni koji i jesu najveci problem.

Naime, nema ni govora da su "U Francuskoj ste imali npr. situaciju da mladi traze da ne budu otpustani odredjeni broj godina.", vec je novi zakon trebao da produzi vreme probnog rada na 2 godine - sto znaci da bi svako mogao da dobije otkaz u bilo kom momentu u toku 2 godine.

Sto i nije lose, samo kada bi se:

a) Primenjivalo na sve, a ne samo na mlade
b) Kada bi se poslovi nalazili jednostavno kao u USA

Ako se uzmu te 2 cinjenice u vidu, pogotovu cinjenica A) (jer do cinjenice B ne dolazi u socijalizmima ;-) - studenti jesu bili u pravu. Jer nisu oni ti zbog kojih Francuska ima losu ekonomsku sliku, vec gomila subvencioniranih seljaka i drzavnih radnika koji zive ko bubrezi u loju sirom EU.

Naravno, tesko je i zamisliti na sta bi to licilo da je neko u Francuskoj probao da progura takav zakon za sve radnike (verovatno bi zemlja bila paralisana par meseci ;-) - sto je naravno lose za Francusku jer ce socijalizam da im se vrati kao bumerang - ali, kao sto rekoh, ipak opravdavam akciju studenata jer je upravo socijalisticki ostecivati najmladju i najobrazovaniju grupu ljudi zarad debeloguze vecine kojima moras da titras.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Trikki

Član broj: 75366
Poruke: 94
..7-r.retail.telecomitalia.it.



+1 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji03.10.2006. u 22:54 - pre 212 meseci
hm hm, pre mi se cini da su mladi studenti zeleli ne sustinske promene koje bi preobrazile u do guse ogrezlo drustvo u socijalizmu, vec su zapravo trazili svoj deo kolaca, zapravo torte, n'est pas ?

Mnogo su lukavi ti mladi akademci...
Tu verras, tu te reconnaitras !
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji03.10.2006. u 23:21 - pre 212 meseci
Ako me pamcenje sluzi, zakon je ukidao neka prava koja su imali studenti (relativno kratakprobni period), i koja su delili sa ostalim radnicima - studenti su se bunili, svako iz svojih razloga - ali je fakat da Francuzi nisu hteli da sve radnike podjednako lise tih prava, vec samo studente - koji, istini za volju, i nisu bas kocnica transformaciji tog drustva iz socijalizma, vec upravo stariji radnici koji su zasticeni kao beli medvedi i koje, pretpostavljam, nije bas tako lako otpustiti u FR ;-)

Naravno da su studenti sami sebi napravili medvedju uslugu jer posla nema pa nema - ali stoji i cinjenica da je licemeran nastup politicara koji ne smeju da pipnu glasacko telo, vec kresu tamo gde (su mislili da) mogu ;-)

Mada tako je svuda.

Citat:

Mnogo su lukavi ti mladi akademci...


Mozda im ne odgovara sto francuski seljoberi uvek imaju veca prava od njih, sta znas ;-)

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Trikki

Član broj: 75366
Poruke: 94
..7-r.retail.telecomitalia.it.



+1 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji03.10.2006. u 23:35 - pre 212 meseci
niko ne sme da pipne u glasacko telo, ali ne samo zbog glasackog tela vec zbog toga sto je sama vlada i administracija par ekselans primer neproduktivnosti !

"Evropa ce zavrsiti u suzama" - Margaret Tacer.
Tu verras, tu te reconnaitras !
 
Odgovor na temu

dejankr
Dejan Krsmanovic
JavaEE programer
Beograd

Član broj: 7842
Poruke: 384
*.dynamic.sbb.co.yu.



+1 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji04.10.2006. u 14:31 - pre 212 meseci
Citat:
Trikki: eh eh, ne bih rekao da su ljudi stedljivi na Zapadu oni su pre selektivni i znaju za sta da daju pare, a za sta da ne daju. Pored toga potrosnja na Zapadu vam je imperativ ! Jer da nema potrosnje ne bi bilo ni proizvodnje pa ni para.


Mislim da se kod nas često generalizuje pojam Zapad. Postoje ogromne razlike između zemalja koje se obično podrazumevaju pod tim pojmom. USA je tipičan primer potrošačkog društva gde se jako malo vodi računa o ekonomičnosti, zaštiti okoline i slično. Otuda recimo stalno odbijanje amerike da ratifikuje sporazum iz Kjota, jer kada svaki član porodice vozi auto teško je ograničiti emisiju štetnih gasova. Prosečnog amerikanca ne zanima mnogo koliko mu troši auto jer je benzin ionako jeftin. Zato tamo mali i ekonomični automobili nikada nisu bili popularni.

S druge strane, nacije koje su siromašne resursima drugačije se postavljaju prema potrošnji istih. Država stimuliše građane na štednju i to se ugrađuje u svest ljudi. Skoro sam negde čitao kako su političari morali da pozivaju nemačke građane da malo više troše vodu, jer posle par decenija propagiranja štednje vode, nemci su toliko malo vode trošili da su vodovodne cevi počele da im propadaju.

 
Odgovor na temu

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.83.beocity.net.



+52 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji05.12.2006. u 16:21 - pre 210 meseci
Kako povećati produktivnost?

2. decembar 2006. | Piše: Biznis i finansije

U Srbiji se efektivno radi između dva i po i tri sata dnevno, a prosek izvlači svega oko 1.200.000 onih koji su maksimalno uposleni, pokazala su istraživanja domaćih stručnjaka. Istovremeno, produktivnost radnika u proizvodnji je oko deset puta manja od one u evropskim zemljama. Razlog, po mišljenju mnogih, nije u lenjosti, nego u nedovoljno dobroj organizaciji posla. Strana iskustva su pokazala da i tome ima leka: umesto da čekamo da nam neko «upeca ribu», rešenje je u tome da dozvolimo da nas nauče da pecamo.

Koliko smo samo puta čuli rečenicu “Čekam da mi prođe radno vreme pa da krenem kući”. Umesto da čekaju, mnogi bi bili zadovoljniji da za to vreme nešto rade, a efekat bi se ubrzo pokazao i na njihovom tekućem računu.

Tu, doduše, problem dolazi od poslodavca, i njegovih sposobnosti da obezbedi posao za sve zaposlene, ili nesposobnosti da njihov broj svede na razumnu meru. Ali, mnogo vremena bespotrebno odlazi i na pogrešno organizovan proces rada: ukoliko bi se radilo po već ustanovljenim standardima, koji se uspešno primenjuju već decenijama najpre u Japanu pa zatim i u evropskim zemljama, za kraće vreme postizalo bi se više, što znači da bi se za jedno radno vreme produktivnost značajno podigla.

Rast produktivnosti povećava prihode preduzeća, što poslodavcu omogućava da poveća plate zaposlenima i tako im podigne standard. S druge strane, povećanjem produktivnosti stvara se ekonomski višak, koji postaje dostupan potrošaču kroz niže cene, a deoničarima kroz veće profite. Kao krajnji rezultat, dolazi se do povećanja potražnje, investicija, izvoza, pa time i do povećanja bruto društvenog proizvoda.

Dva svetska eksperta, Klaus Helmrih iz Švedske i Šigejasu Sakamoto iz Japana, kreirali su program WCP (World Class Productivity) – Svetska klasa produktivnosti - za unapređenje produktivnosti u proizvodnji roba i usluga, koji se primenjuje na proizvodne procese, poslovanje i rukovođenje. Ovaj program je u Švedskoj sproveden na oko 20.000 projekata, u Singapuru u 70.000 preduzeća, a kao nacionalni program sprovodi se i u Japanu, Italiji, Engleskoj, Holandiji, Kini…

Tokom dve godine njegovog sprovođenja u Švedskoj, produktivnost je u globalu povećana za 50 odsto. U šest srpskih firmi WCP program sproveden je kao pilot projekat finansiran od strane države 2005. godine, u organizaciji Centra za produktivnost iz Novog Sada, a rezultati su sledeći: produktivnost u tim firmama u proseku je povećana za 115 odsto, vreme isporuke skraćeno je za 54 odsto, a količina škarta smanjena je za 46 odsto!

Osnovno polazište nije kupovina skupih mašina i opreme, već iskorišćenje postojećih kapaciteta – materijalnih i ljudskih resursa. Proizvodni proces se sagledava tako da se najpre pravi dijagnoza, zatim se određuju “alati” i “terapija” koji dovode do maksimalnog iskorišćenja isključivo onog čime preduzeće raspolaže, bez ikakvih dodatnih investicija u opremu.

Rezultat je smanjenje svih troškova i smanjenje angažovanja kapitala po jedinici proizvoda (usluge). To praktično znači da se uočavaju “uska grla”, ali se i daje uvid u realne potrebe za investiranjem, u redosled investiranja i u vreme za koje se uloženi novac može vratiti. Drugi deo programa odnosi se na obuku rukovodilaca da proizvode (usluge) što bolje plasiraju na tržištu, čime bi se povećala proizvodnja, tržišno učešće i naravno – profit.

Neke od oblasti koje se obrađuju su analiza vrednosti koju kupac dobija, razvoj strukture marketinga, principi formiranja cena… Najzad, edukacija rukovodilaca na svim nivoima obuhvata oblasti od određivanja strategije do pravnih okvira, od nacionalnog do međunarodnog nivoa.

U Centru za produktivnost iz Novog Sada kažu da se efekti pokazuju već posle tri meseca, a da je produktivnost moguće povećati od nekoliko desetina do nekoliko stotina procenata. Dokaz da Svetska klasa produktivnosti nije “mačiji kašalj” je i to, što su ove metode rada nastale tokom razvoja firmi poput Tojote, Nokie, Forda, Volvoa, Honde, Mercedesa…


Korisno spavanje

Svemirska agencija NASA je, istražujući načine da astronauti najkorisnije provedu vreme u kosmosu, došla do zanimljivog zaključka u vezi sa produktivnošću kancelarijskih i drugih radnika “na Zemlji”: spavanje na poslu povećava produktivnost! Ukoliko bi zaposleni u rano popodne dremnuli po 45 minuta, u nastavku rada bi se njihova produktivnost povećala za 35 odsto, a broj ispravno donetih odluka čak za 50 odsto. Jedan od naučnika je kao najveću zabludu istakao da zaposlene treba “bičevati” da bi ostvarili bolje efekte rada.


[B92]
 
Odgovor na temu

Milan S. aka Morlak
EU

Član broj: 58202
Poruke: 354
*.net
Via: [es] mailing liste



+2 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji05.12.2006. u 20:31 - pre 210 meseci
>
Kazi to nasem ustirkanom direktoru (ne menadzeru, nego direktoru) , i ima
dobijes nogu :))

Pa zamisli strukturu srpskih direktora koji imaju zavrsenu srednju skolu i
po 50 godina...
 
Odgovor na temu

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.83.beocity.net.



+52 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji05.12.2006. u 23:30 - pre 210 meseci
Citat:
Milan S. aka Morlak: Pa zamisli strukturu srpskih direktora koji imaju zavrsenu srednju skolu i po 50 godina...


Priznajem da mi ovo ne ide od ruke jer nikako ne mogu da se složim sa generalizacijom bilo koje vrste. No, svejedno - šta si ovim želeo da kažeš?
 
Odgovor na temu

Milan S. aka Morlak
EU

Član broj: 58202
Poruke: 354
*.net
Via: [es] mailing liste



+2 Profil

icon Re: (Ne)Produktivnost u Srbiji07.12.2006. u 02:34 - pre 210 meseci
>
U knjizi mog profesora iz menadzmenta je lepo prikazana obrazovna
struktura jugoslovenskih direktora u proslom periodu. Ako trazis tacne
podatke, nema problema, reci, postovacu ih ovde.

Kao srednjoskolac, zabavljao sam se proucavaju razne stvari, izmedju
ostalog i "tajne" arhive UDBA-e i related agencija. Na osnovu silnih
podataka koje sam analizirao, zgrozio sam se nacinom na koji su birani
ljudi na rukovodecim mestima, u tom, samoupravnom drustvu, ciji uticaj
osecam i sada, ponajvise kroz ovu kvazipoliticku, kampanju.

Stojim iza toga, da na politickoj sceni Srbije sada, i u nekim
preduzecima, stoje ljudi koji ama bas nista nisu promenili u odnosu prema
onome sto rade, samo su se dobro kamuflirali.

Znas, kada mi neko spomene rec "direktor", prevrce mi se u stomaku. Ajde,
ni to nije problem, nego sto odjednom svi direktori postadose menadzeri.
Pa da li vi ljudi shvatate koliko je oblacena profesija menadzera ovde?

E sad, ako neko misli da se "demokratskim metodama", taj
kvazi/socijal/komunisticki tumor moze odstraniti, nalazi se u ogromnoj
zabludi. Kratki rezovi, gospodo, kratki i duboki, i onda nesto moze da se
uradi. Mislim, ako neko hoce zivce svoje da traci na takve stvari u
oblastima koje ga se ne doticu...

Glupe ljude ne mozete menjati, oni misle da su pametni, a uz to su uvek i
agresivni, jer govoreci im da nisu u pravu, jos vise potvrdjujete njihovo
uverenje u to sto misle. Dakle, kratki rezovi, jer je bacanje resursa na
objasnjavanje nekome necega, ko nema mentalne i bilo kakve druge
kapacitete da to shvati, cista grehota.

Eto, toliko, ako treba da jos nesto pojasnjavam, tu sam.
 
Odgovor na temu

[es] :: Vodič za posao :: (Ne)Produktivnost u Srbiji

Strane: < .. 1 2 3 4 5

[ Pregleda: 18089 | Odgovora: 89 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.