Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi

[es] :: Vodič za posao :: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi

Strane: < .. 1 2 3 4

[ Pregleda: 20192 | Odgovora: 64 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.5.EUnet.yu.



+52 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi28.11.2005. u 05:48 - pre 223 meseci
Poslodavci više otpuštaju nego što zapošljavaju

Naša preduzeća, nažalost, još nisu ušla u fazu kada im trebaju novi radnici pa poslodavci više razmišljaju o otpuštanju postojećeg kadra nego o primanju novog. Zato se i Nacionalna služba za zapošljavanje više bavi viškovima radnika i time kako pomoći u njihovom zbrinjavanju nego zapošljavanjem novih ljudi, što nije dobro, kaže u razgovoru za „Blic“ Radovan Ristanović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje, uz opasku da je zbog ovakve situacije i saradnja NSZ sa poslodavcima i njihovim udruženjima nezadovoljavajuća.

Već duže vreme najavljuje se reformisanje Nacionalne službe za zapošljavanje. Šta je do sada urađeno na tom planu i koji su dalji koraci?

- Mi smo u našem radu pre svega okrenuti nezaposlenima u smislu kvalitetnijeg rada sa njima. Radimo na tome da se ne bavimo samo administriranjem, kao što je ranije bilo, već da nezaposlenima budemo od veće stručne i praktične pomoći. Tako je unazad šest meseci počelo potpisivanje individualnih sporazuma sa nezaposlenima kojima se precizno utvrđuju naše i njihove obaveze a sve u cilju bržeg dolaženja do radnog mesta. Ova novina za sada funkcioniše u nekoliko filijala a proširićemo je i na ostale, jer je takav pristup u svetu dao dobre rezultate pa se nadamo da će tako biti i kod nas. Druga novina jesu korisnički centri, koje sada imamo u Beogradu i Novom Sadu. U njima nezaposleni korišćenjem kompjutera mogu dobiti informacije o slobodnim radnim mestima i javiti se na oglase za posao. Organizovali smo i veliki broj sajmova za zapošljavanje. To je dalo dobre rezultate jer se od 10 do 40 odsto onih koji su na sajmovima predali biografije zaposlilo.

Koliko je novaca predviđeno za sledeću godinu za aktivne mere zapošljavanja i da li se može očekivati smanjenje u kašnjenju isplata za korisnike novčane naknade?

- Od 2000. pa do 2005. novac za aktivne mere zapošljavanja stalno je smanjivan. Ovoga puta napravljen je pozitivan pomak pa je budžetom za sledeću godinu predviđeno dva puta više para nego u ovoj godini. Suma za ovu godinu bila je 750 miliona a za 2006. predviđeno je oko 1,3 milijarde dinara. Kada je reč o ovim parama, ubuduće ćemo više novaca usmeravati u one regione gde je stopa nezaposlenosti veća, a ne svima podjednako kao što je do sada bio slučaj.

Koje su promene po nezaposlene predviđene Predlogom zakona o zdravstvenoj zaštiti?

- Suština je u tome da nezaposleni koji su kod Nacionalne službe za zapošljavanje prijavljeni samo radi ostvarivanja zdravstvenog osiguranja ubuduće neće morati da se evidentiraju kod nas da bi bili zdravstveno osigurani, već će se direktno obraćati ustanovama zdravstvene zaštite. Na ovaj način lista evidentiranih nezaposlenih u Srbiji u prvih šest meseci sledeće godine biće skraćena za oko stotinak hiljada imena.

Kako komentarišete otvaranje privatnih agencija za posredovanje u zapošljavanju? U Srbiji ih je već otvoreno dvadesetak.

- Podržavam otvaranje takvih agencija. Nacionalna služba za zapošljavanje sarađivaće sa njima i pomagati im koliko može a najviše u smislu davanja podataka. Otvaranje agencija može samo ubrzati zapošljavanje u Srbiji i doprineti smanjenju broja nezaposlenih. Oni će uglavnom zapošljavati lakše zaposlive, a nama ostaju teže zaposlivi, oni koji duže čekaju na posao kao i osetljive kategorije nezaposlenih.


Izvor: Blic
 
Odgovor na temu

McKracken
Vladimir Jovanovic
HuxleyDev

Član broj: 465
Poruke: 2941
*.sattvmeteor.co.yu.

ICQ: 203079925


+7 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi28.11.2005. u 06:52 - pre 223 meseci
Citat:
U sta je slovenija ulagala te silne pare u srbiji ? otvorili su par mega prodavnica i plasirali veliku kolicinu svoje robe na nase trziste . Da li su jos nesto uradili , ja nisam upoznat ako jesu molim vas navedite .


Najveci izvoznik u Srbiji je vlasnistvo slovenaca i ulozeno je jako puno + sto ove godine jeta firma postigla najvecu proizvodnju ikada.

Hint: IMPOL
 
Odgovor na temu

Milos niks

Član broj: 24617
Poruke: 539
*.vdial.verat.net.



+1 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi09.12.2005. u 18:48 - pre 222 meseci
Pa nije , USsteel je i najveci izvoznik i najvise je ulozeno i najvise proizvedeno . Dakle dezinformacia (ili namerna ili slucajna ) :).

poz
 
Odgovor na temu

McKracken
Vladimir Jovanovic
HuxleyDev

Član broj: 465
Poruke: 2941
*.sattvmeteor.co.yu.

ICQ: 203079925


+7 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi09.12.2005. u 19:26 - pre 222 meseci
I stand corrected.

"Jedan od deset najvecih izvoznika" je prava konstrukcija recenice :)
 
Odgovor na temu

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.97.EUnet.yu.



+52 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi10.12.2005. u 01:00 - pre 222 meseci
Saopštenje za medije
Beograd, 7. 12. 2005.


DODELA NACIONALNE NAGRADE NAJBOLJIM IZVOZNICIMA
IZVOZNIK GODINE


Najbolji izvoznik je U. S. Steel Serbia. Preduzeće MicronasNIT iz Novog Sada dobilo nagradu u kategoriji malih i srednjih preduzeća, Fabrika akumulatora Sombor ima najbolji novi izvozni proizvod, a kompanija Nectar je bila najbolja u osvajanju novih tržišta-

U sredu 7. decembra 2005. godine Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije – SIEPA dodelila je nagrade najboljim izvoznicima u 2005. godini. Svečano proglašenje pobednika je održano u svečanoj sali Skupštine grada Beograda pred preko 200 visokih predstavnika diplomatskog kora, međunarodnih finansijskih institucija, Vlade Republike Srbije, kao i domaćih i stranih kompanija. Nagrada je dodeljena u četiri kategorije – Najbolji izvoznik, Najbolji novi izvozni proizvod, Osvajanje novog tržišta i Najbolji izvoznik u kategoriji malih i srednjih preduzeća.

Nagradu Najbolji izvoznik u kategoriji malih i srednjih preduzeća dobilo je preduzeće MicronasNIT iz Novog Sada, a nagradu je uručio g-din Mlađan Dinkić, ministar finansija u Vladi Republike Srbije. Ovo preduzeće se bavi istraživanjem i razvojem i izvozom usluga u oblasti informacionih tehnologija. Jedan od glavnih poslovnih pravaca u okviru preduzeća je, pored istraživanja i razvoja i prodaje referentnih rešenja za masovnu industrijsku proizvodnju, podrška u stvaranju odgovarajućih inženjerskih profila na Katedri za računarsku tehniku i računarske komunikacije Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. MicronasNIT izvozi celokupnu proizvodnju, uz kontinuirano povećanje izvoza u prethodne tri godine. Od svih prijavljenih firmi koje su konkurisale za nagradu Izvoznik godine u kategoriji malih i srednjih preduzeća MicronasNIT je zaposlio najviše novih ljudi – trideset, a od toga čak 29 sa fakultetskim obrazovanjem i diplomom inženjera elektrotehnike. Pored toga, MicronasNIT je stipendirao oko 30 postdiplomaca i oko 20 redovnih studenata Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Uspešna saradnja sa kompanijama Philips, Sharp, Microsoft i Openwave i drugim organizacijama predstavlja dokaz da je MicronasNIT odličan partner i najvećim svetskim hi-tech kompanijama.

Nagradu za Najbolji novi izvozni proizvod dobilo je preduzeće Fabrika akumulatora Sombor - FAS, a nagradu je uručio g-din Stefanos Vafidis, direktor kompanije Coca Cola HBC. Fabrika akumulatora Sombor je nastala od male radionice za servisiranje akumulatora vojnih vozila i tri zanatske radionice. Nakon dve rekonstrukcije i modernizacije fabrike, proizvodni program je proširen, tako da on danas obuhvata akumulatore različitih dimenzija, napona i kapaciteta od 12V 36 Ah do 12V 190 Ah u oba polariteta. FAS je godinama bio snabdevač prve ugradnje “Ford“ fabrike automobila u Nemačkoj, kao i prve ugradnje “VAZ“ fabrike automobila u Rusiji. Danas je fabrika najpoznatija po svom brendu “Black Horse“ serije Silver Power koji je konkurentan u odnosu na akumulatore svetskih proizvođača i trostruki je uzastopni dobitnik titule Autobaterija godine u Srbiji. Godišnja proizvodnja akumulatorskih baterija iznosi preko 40 miliona amper sati, a glavna izvozna tržišta su Rusija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kuvajt i Švedska. Fabrika akumulatora poseduje sertifikat ISO 9001:2000. U januaru 2005. godine pokrenuta je proizvodnja na novoj opremi koja omogućava izradu kalcijum-hibridnih akumulatora izuzetno visokog kvaliteta. Jedna od njegovih osnovnih karakteristika jeste takozvano „mačije oko“ koje omogućava proveru nivoa napunjenosti akumulatora preko elektrolita. Novi proizvod omogućava skladištenje u dužem periodu, nakon čega se može bez dopunjavanja ponovo koristiti, a odlikuje ga i 30% veća startna snaga.

Nagradu za osvajanje novog tržišta dobilo je preduzeće Nectar za svoj izvoz na tržište Hong Konga, a nagradu je uručila g-đa Ivana Dulić Marković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije. Kompanija Nectar osnovana je 1998. godine kao porodično preduzeće, sa idejom da, putem zaokruženog ciklusa proizvodnje, ostvari apsolutnu kontrolu kvaliteta i troškova. Danas Nectar u svom proizvodnom asortimanu ima nekoliko potpuno različitih programa: voćni sokovi, voćni nektari, zatim voćne marmelade, sirupi, voćne rakije, jabukovo sirće, proizvodi od povrća i proizvodi od paradajza. Zahvaljujući dobro osmišljenoj i mudro vođenoj poslovnoj politici, visokom kvalitetu proizvoda, kao i snažnoj marketinškoj kampanji, Nectar je u 2005. godini, sa 50% ukupnog udela, postao lider na domaćem tržištu voćnih sokova, nektara i marmelada. U 2005. godini kompanija je ostvarila kapacitet proizvodnje sokova i nektara od 130 miliona litara, uz očekivano povećanje na 200 miliona litara. Nectar je najveći prerađivač voća u čitavoj jugoistočnoj Evropi, a kapaciteti prerade ukupno iznose preko 120.000 tona u sezoni. Glavna izvozna tržišta su bivše jugoslovenske republike, gde se Nectar nalazi među vodećima na tržištu, ali i niz drugih zemalja, kao što su Kanada, Australija, Francuska, Nemačka, Kina, Slovačka, Švajcarska, Češka, Poljska, Holandija i Rusija. U saradnji sa “The Natural Tea Company”, svojim zastupnikom za tržište Dalekog istoka, kompanija Nectar proširila je svoj izvoz na tržište Hong Konga. Samo u polsednja tri meseca Nectar je izvezao preko 100 tona proizvoda u Hong Kong.

Glavnu nagradu za Najboljeg izvoznika u 2005. godini dobilo je preduzeće U. S. Steel Serbia, a priznanje je uručila g-đa Jasna Matić, director SIEPA-e. United States Steel Corporation, osnovan 1901. godine, predstavlja lidera u proizvodnji čelika u Severnoj Americi i jednog od glavnih proizvođača ravno valjanih limova i belog lima u Centralnoj i Istočnoj Evropi. U. S. Steel je kupio fabriku Sartid a.d. u septembru 2003. godine. Kupovina je uključila železaru u Smederevu, sektor Luka na Dunavu u Smederevu i Fabriku belih limova u Šapcu, kao i četiri zavisna preduzeća: Industrijsku poslovnu zonu, Staru Železaru i SPIN u Smederevu, kao i Rudnik i krečanu u Kučevu. Od tada do danas, u pogone u Smederevu, Šapcu i Kučevu uloženo je ukupno 130 miliona dolara u razne projekte. Jedan od njih je bio i puštanje u rad visoke peći br. 1, koja je bila neaktivna punih 18 godina, a predstavlja najvažniji projekat, jer će zahvaljujući ovoj investiciji biti dostignut pun proizvodni kapacitet od 2,2 miliona tona.

Pored toga, kompanija je ostvarila značajan napredak u svim oblastima poslovanja, od poboljšanja bezbednosti radnika, brige o životnoj sredini, preko treninga i programa učešća u profitu za zaposlene, do finansijske i tehničke podrške lokalnoj samoupravi.

U sklopu ugovornih obaveza, U. S. Steel Serbia je 2004. godine osnovao Centar za ekonomski razvoj, sa zadatkom da promoviše mogućnosti dolaska stranih investicija u Srbiju. Predstavnici Centra do sada su održali takozvane “road show” prezentacije o prednostima i mogućnostima ulaganja u Srbiju širom SAD i Evrope (Njujork, Klivlend, Čikago, Detroit, Milano, London, Toronto, Vašington) pred preko 150 inostranih kompanija.

U proizvodni program kompanije U. S. Steel Serbia koji je namenjen izvozu spadaju toplo i hladno valjani proizvodi i beli lim u formi koturova i tabli. Kompanija izvozi svoje proizvode na globalno tržište, a posebno u Zapadnu, Centralnu i Istočnu Evropu. U 2005. godini ukupan izvoz u odnosu na prethodnu godinu povećan je sa 323 na 394 miliona EUR, uz istovremeni porast učešća izvoza u ukupnoj prodaji sa 79% na 83%.

Nagrade najboljim izvoznicima su standardna praksa u svim ekonomski razvijenim zemljama, a kod nas je ustanovljena prošle godine i SIEPA želi da ova nagrada postane tradicionalno priznanje koje će se svake godine dodeljivati najboljim izvoznim preduzećima kao podsticaj za nove izvozne poduhvate. Dobitnici nagrada, pored samog priznanja, dobijaju ekskluzivno pravo da koriste logo Izvoznika godine na svim svojim promotivnim materijalima.

Konkurs za nagrade najboljim izvoznicima je trajao od 15.10 do 21.11. i konkurencija u svim kategorijama je bila oštra. O dobitnicima Nagrade odlučivala je stručna komisija u sastavu: Jasna Matić – direktor SIEPA, Vlatko Sekulović – zamenik ministra u Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom, Mirjana Jovanović – direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, Slobodan Milosavljević – predsednik Privredne Komore Srbije i Stefanos Vafidis – direktor kompanije Coca Cola HBC koja je izabrana za Investitora Godine 2005 u Srbiji od strane OECD-a. Praksa da investitor godine bude u žiriju za Izvoznika godine je uspostavljena prilikom dodele prošlogodišnjih nagrada.


SIEPA
 
Odgovor na temu

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.97.EUnet.yu.



+52 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi10.12.2005. u 01:03 - pre 222 meseci
Zašto strani investitori obilaze Srbiju

Birokratija guši strani kapital

Iako su strane investicije provereni doping za pokretanje ruinirane privrede i otvaranje novih radnih mesta, ove godine je iz inostranstva pristiglo tek nešto više od milijardu evra, iako je planirano dvostruko više. Prema podacima Narodne banke Srbije, najveći priliv stranih investicija ostvaren je 2003. godine kada je zahvaljujući najviše procesu privatizacije, pristiglo više od 1,3 milijarde evra ali su grinfild ulaganja te godine bila simbolična, a samo neznatno su uvećana prošle i tokom ove godine, mada još uvek daleko ispod nivoa koji ostvaruju naši susedi.

Problematični objekti u vlasništvu Državne zajednice

- Poseban problem su objekti i lokacije koji su bili u vlasništvu federacije, odnosno sada Državne zajednice, poput zgrade Saveznog MUP, u centru Beograda koja je oštećena u NATO bombardovanju. Za tu lokaciju zainteresovano je desetak veoma ozbiljnih stranih investitora, među njima i lanac švajcarskih hotela Kempinski, koji je spreman da investira više od sto miliona evra, ali ništa ne možemo da realizujemo bez saglasnosti vlada Srbije i Crne Gore ili konačnog razrešenja statusa Državne zajednice - kaže Milan Tomić, direktor Republičke direkcije za imovinu.

Tek odnedavno, zahvaljujući veb stranicama SIEPE, stranim investitorima dostupni su podaci o potencijalnim investicionim lokacijama na području Srbije kao i listing slobodnih objekata, odnosno poslovnog prostora i građevinskog zemljišta. Tu su i informacije o sirovinama, repro-materijalu, uslugama i proizvodnim imputima na koje stranci mogu računati ako se opredele za ulaganje u određenoj sredini. Ipak, sve je to još daleko od promišljene politike privlačenja stranog kapitala.

- Uz već poznate prepreke, kao što su politički rizik, sporo sudstvo koje ne garantuje pravnu sigurnost, predugo trajanje izvršnih postupaka, stečaja, likvidacija, nejasna procedura u imovinsko-pravnim odnosima, mislim da je kod nas najveća prepreka to što čak i za lokacije koje bi mogle da budu atraktivne za strani kapital, ne postoje regulacioni planovi. Ne postoji ni dobra saradnja između različitih nivoa vlasti, kao ni strateški planovi koji bi na osnovu procene demografskog rasta, projektovali privredne, kulturne, sportske i obrazovne potrebe jedne sredine. Zato se mi, od lokalnog do republičkog nivoa, ponašamo pasivno prema stranim investitorima, čekamo da dođu i nešto ponude, umesto da im idemo u susret sa gotovim projektima - kaže Željko Ožegović, predsednik SO Novi Beograd.

Direktor Republičke direkcije za imovinu Milan Tomić potvrđuje za Danas da komplikovana procedura koja prati dobijanje saglasnosti i dozvola nije stimulativna za strane investitore.

- To se naročito odnosi na zemljište na kome se nalazi neki državni objekat. Tada je osim saglasnosti Direkcije, potrebno da Ministarstvo finansija odredi cenu zakupa, da bi na kraju formirani predlog završio na nekoj od sednica Vlade, koja daje zeleno svetlo. Ali, uz složenu proceduru, često se suočavamo i sa nestručnim kadrom u opštinama, koje nam prosleđuju oskudno obrađene imovinsko pravne predmete. Imali smo problema i kada su vojni objekti u pitanju, jer su nam iz njihovih službi stizali tako neobrađeni zahtevi, da smo bili ubeđeni da se to radi namerno, kako bi sami organizovali prodaju ili zakup nekog svog objekta. Kada se kao investitori javljaju strane firme, onda je postupak još komplikovaniji, jer se meša više zakona i nadležnosti, pa mislim da bi Zakon o planiranju morao u tom delu da pretrpi izmene - kaže Tomić i kao primer navodi da je i Direkcija, zbog nerazrađene zakonske regulative, bila prinuđena da savladava mnoštvo birokratskih prepreka kada je prodavala parcelu od deset hektara, vlasništvo Instituta za kukuruz, ali su ipak uspeli da dovedu stranu firmu koja je uložila 50 miliona evra i izgradila fabriku koja sada radi za izvoz.

Jedan od stranih investitora, Robert Snou, direktor GTC International, sa sedištem u Varšavi, čiji je većinski vlasnik izraelska firma Kardian Group, specijalizovana za izgradnju stambenih, poslovnih i tržnih centara visoke kategorije, već neko vreme radi u Srbiji.

- Politika naše firme je da prvo proučimo kompletnu zakonsku regulativu jedne zemlje, pa da onda krenemo sa konkretnim ulaganjima. Ali, u Srbiji, gde se zakoni brzo menjaju, ništa nije izvesno. Najveći problem je srednji nivo administracije, koji bi po pravilu trebalo da implementira i tumači donete zakone. Ako u jednoj ustanovi dobijete zvaničnu informaciju kako da završite neki posao, nema garancija da će to uvažiti u drugoj instituciji. Zato strani investitori obazrivo unose svoj kapital u vašu zemlju. GTC je upravo okončao izgradnju poslovnog objekta od 15.000 kvadrata u Bloku 30, na Novom Beogradu, koji je vredan oko 20 miliona evra i koji je u potpunosti ostvario komercijalni efekat, jer je sav prostor izdat prestižnim firmama. Za projekat u Bloku 19a pribavljene su potrebne dozvole i uskoro će početi izgradnja 1000 kvadrata poslovnog i 20.000 kvadrata stambenog prostora i dva nivoa podzemnih garaža - ističe Snou a kao primer jednostavne procedure, navodi Mađarsku, Poljsku, Rumuniju i Bugarsku, gde se daleko brže i lakše ulaže novac.

Iako mnogi očekuju da će najavljene izmene Zakona o planiranju i izgradnji ubrzati priliv stranih investicija, Ljubiša Živadinović, beogradski advokat, čija se kancelarija između ostalog, bavi i primenom prava u građevinarstvu, tvrdi da su predložene izmene uglavnom kozmetičke prirode.

- Problem definisanja vlasništva i uspostavljanja imovinsko pravnih odnosa u Srbiji i dalje je za mnoge stane klijente neshvatljiv i komplikovan, vreme potrebno za dobijanje raznih dozvola nije skraćeno a zakon uopšte ne definiše odgovornost izvođača i investitora prema krajnjem kupcu- kaže Živadinović.


Izvor: Danas
 
Odgovor na temu

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.74.EUnet.yu.



+52 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi19.12.2005. u 00:11 - pre 222 meseci
Inđija postala opština u kojoj se gradi najviše privrednih objekata

Kompjuter kao najbolji saveznik

Najveći obim grin fild investicija po glavi stanovnika u Srbiji ostvaruje se trenutno u opštini Inđija. To što investitori sva neophodna dokumenta i dozvole za početak biznisa u ovom gradu mogu dobiti u najkraćem mogućem vremenu, samo je jedan od činilaca koji su opredelili takav razvoj.

- Inđija poseduje dva industrijska parka u potpunosti operativna i opremljena najvažnijom neophodnom infrastrukturom i raspolaže pristupom ključnim saobraćajnim pravcima, što je čini prvorazrednom investicionom destinacijom u Srbiji - kaže Goran Ješić, gradonačelnik Inđije.

Najveći investitori

U severoistočnom industrijskom parku otvorena je nova fabrika duvana Monus, tehnološki najnaprednija na Balkanu. Firma Esca Food Solutions poslovne aktivnosti u jugoistočnoj zoni započela je početkom ove godine i njen proizvodni pogon trenutno dnevno proizvodi deset tona smrznutih hamburgera snabdevajući sve MCDONALDS restorane u regionu koji obuhvata Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Rumuniju i Bugarsku. I dve slovenačke firme, Merkator i Terme Čatež, odlučile su da iskoriste velike mogućnosti za razvoj biznisa koje pruža opština Inđija. Terme Čatež će u naredne tri godine investirati u termalni kompleks i u prvoj fazi izgraditi više otvorenih i zatvorenih bazena, a kasnije i hotel sa četiri zvezdice sa kongresnim centrom i terenima za golf. Posle Beograda i Novog Sada Merkator otvara trgovinski centar i u Inđiji, površine 6.000 kvadratnih metara. Prema rečima Vladimira Kravčuka, generalnog direktora firme Merkator za SCG, strateška lokacija mesta i dobijanje građevinske dozvole u roku koji se meri nedeljama, odlučujuće su uticali na donošenje takve odluke.

Veliki posao na preobražaju ovog grada, prema njegovim rečima, gradske vlasti započele su još 2000. godine. Polaznu osnovu predstavljala je ideja da je za sveobuhvatne reforme i radikalno ubrzanje privrednog razvoja Inđije, što je bio cilj, neophodno i stvaranje odgovarajućih uslova.

Osnovu privrednog razvoja Inđije uz poljoprivredu čine industrija i brojna mala i srednja preduzeća. Da bi se stvorila još bolja osnova za privredni rast doneta je odluka da se obrazuju dva industrijska parka, jedan u jugoistočnom, a drugi u severoistočnom delu ovog grada. Tako su u odvojenim zonama nastali novi industrijski i poslovni kapaciteti i stvoreni uslovi da se proizvodni pogoni izmeštaju iz centralnih delova grada namenjenih pre svega stanovanju. Istovremeno, zahvaljujući upravo ovim industrijskim parkovima, generalno su značajno obogaćene mogućnosti za procvat biznisa u opštini Inđija.

Najstariji industrijski park nalazi se kilometar i po jugoistočno od centra grada i prostire se na površini od 100 hektara. Namenjen je u prvom redu razvoju industrijskih objekata koji koriste tzv. "čistu" tehnologiju, kao i za izgradnju objekata za skladištenje. Novija, severoistočna industrijska zona, dva kilometra udaljena od urbanog jezgra Inđije, napominje Ješić, trebalo bi da u godinama koje slede postane centar razvoja inđijske opštine. Njenih 281, 42 hektara, a predviđeno je da se proširi za još oko 400 hektara, otvoreno je za mala i srednja preduzeća, proizvodne objekte, srednje i velike industrijske komplekse, skladišta i komercijalne ustanove. Unutar severoistočnog parka smeštena je i slobodna carinska zona, namenjena izvozu i uvozu sirovina i gotovih proizvoda. Na značaj Italijanske industrijske zone najbolje ukazuje činjenica da investicioni projekat predviđa ulaganja u iznosu od 500 miliona evra do 2014. godine. Njena je površina 98 hektara i kao i druga dva industrijska parka kompletno je komunalno opremljena.

Veliku prednost Inđije kao investicione destinacije predstavlja njen veoma povoljan geografski položaj. Inđija je smeštena na raskrsnici strateških drumskih, železničkih i vodenih saobraćajnica. Reč je o panevropskim koridorima 10 (međunarodni autoputevi E - 75 i E - 70) i 7 (Dunav). Kroz nju prolazi magistralni put Beograd - Novi Sad, ali i internacionalne železničke trase Beograd - Budimpešta - Beč i Beograd - Zagreb - Ljubljana. Međunarodni aerodrom Beograd udaljen je svega 35 kilometara, a Inđija je locirana na pola puta između Beograda i Novog Sada.

Potencijalnim investitorima Srbija, između ostalog, Inđija nudi najnižu stopu poreza na profit preduzeća u Evropi u iznosu od 10 odsto, a za ulaganja koja premašuju osam miliona evra i znače otvaranje 100 novih radnih mesta desetogodišnje odlaganje plaćanja poreza. Uz to sporazumi o slobodnoj trgovini sa zemljama regiona omogućavaju pristup tržištu od barem 65 miliona potrošača. Sliku velikih mogućnosti za širenje poslovnih veza iz Srbije i Crne Gore na evropsko i svetsko tržište upotpunjavaju Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom i preferencijali u trgovini sa EU i SAD.

- Cilj reforme opštinske uprave koju smo započeli pre nekoliko godina bio je stvaranje efikasne i biznisu prijateljski orijentisane administracije. U najvažnija dostignuća na tom putu mogu se ubrojiti obrazovanje tzv. Građanskog uslužnog centra, prve ustanove te vrste u Srbiji. U njoj su sve usluge objedinjene na jednom mestu po principu One Stop Shop. Ovaj model su kasnije sledile i druge opštine u Srbiji. Sistem 48 je, može se slobodno reći, jedinstven u Evropi. On omogućava odgovor na svaku molbu u roku od 48 sati, bilo da je reč o građanima ili poslovnim ljudima. U odgovoru se precizno navodi status zahteva i rok izvršenja. Sistem 48 otvoren je za probleme građana i poslovnih ljudi 24 časa dnevno, svih sedam dana u nedelji. Novinu predstavlja i e-uprava (e - government) i zahvaljujući njoj Inđija je opština u kojoj se dokumenti mogu dobiti posredstvom Interneta. Reputacija tehnološki najnaprednije opštine u Srbiji potvrđena je i zaključivanjem sporazuma o strateškom partnerstvu sa Majkrosoftom u decembru 2004. godine - navodi Ješić.

Predviđeni nivo investicija do 2006. godine je 300 miliona evra, a planirano je i da se do 2008. godine otvori 2.500 novih radnih mesta.


Izvor: Danas

[Ovu poruku je menjao Davor Vlajkovic dana 19.12.2005. u 01:12 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Frederic Bastiat

Član broj: 59097
Poruke: 75
*.as2.tz-1.bih.net.ba.



Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi19.12.2005. u 19:35 - pre 222 meseci
Citat:

Citat:

pctel: E, pa, bas hocu da kazem da se ne moze racunati na pokretanje privreede samo za domace trziste. Evo naprimer, otvorimo veliku pekaru, zaposlimo 20 radnika, prividno smo smanjili nezaposlenost. Medjutim, kako je potrosnja pekarskih proizvoda konstantna, znaci da ce druge pekare morati da smanje obim proizvodnje i otpuste suvisne radnike, tako da ce se broj nezaposlenih vratiti na onaj sa pocetka.

Citat:
Evo dokaza gore navedene teorije , da otvoris pekaru sa 200 ljudi i desi se navedeno ili mozda ne ... mozda dodje neka strana uhodana pekarska korporacija ,otkupi tvoju pekaru sa 200 ljudi , postavi moderne masine i otpusti 195 ljudi ..... privatizacijom ostaje 5 ljudi u poslu , konkurencija je otpustila visak zaposlenih a pare koje se zardjuju odlaze iz zemlje i ulazu se negde u npr. juznoj africi



Ali ovde se zaboravlja da sada zbog povecane konkurencije u industriji pekarskih proizvoda cena tih proizvoda opada......i prosjecan covek moze ostaviti po strani jedan dio para koje je ranije trosio na hleb...moze ga stediti ili uloziti u neki biznis, svoje obrazovanje itd. produktivno ga uposliti....recimo u stvaranje uslova za ulaganje para koje bi inace otisle u juznu afriku.. ili ih moze trositi na neke druge proizvode dajuci stimulans toj industriji...

sa druge strane, otpustanje radnika znaci da su ti radnici bili relativno neprofitabilni i da se trebaju prebaciti u industriju u kojoj od njih ima vise fajde.. a to sto je profitabilnije uloziti pare u juznu afriku nego ovde predstavlja signal da ovde treba stvoriti bolje poslovne uslove...uglavnom, problem je u birokratiji i socijalistickom sistemu koji je de fakto na snazi... previse ljudi ima garantovane plate, a da nista ne rade ili rade ono sto je neproduktivno ili cak stetno ili nemoralno.... rjesenje je u laissez -faire
 
Odgovor na temu

Frederic Bastiat

Član broj: 59097
Poruke: 75
217.71.52.*



Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi20.12.2005. u 08:59 - pre 222 meseci
takodjer dobro je poznato u ekonomskoj znanosti da (garantovane tj.zakonom propisane))minimalne plate tj. nadnice uzrokuju nezaposlenost...


takodjer porezi....obavezno socijalno zdravstveno penziono.... sve bi to trebalo ukinuti i zaposlenost i produktivnost bi se drastično uvećala.....

 
Odgovor na temu

Milos niks

Član broj: 24617
Poruke: 539
*.vdial.verat.net.



+1 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi20.12.2005. u 15:55 - pre 222 meseci
Ma ne jednostavnije je : Crvena revolucija ala drug Staljin , pobiju se svi koji imaju vise od 150.000 eura imovine a onima koji imaju ispod toga imovina im se oduzme . znas kako bi se produktivnost i zaposlenost povecala :)))
 
Odgovor na temu

Frederic Bastiat

Član broj: 59097
Poruke: 75
*.ba
Via: [es] mailing liste



Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi21.12.2005. u 05:05 - pre 222 meseci
Pozdrav Milose, ne znam jesam li dobro razumio tvoj prijedlog(pa se
izvinjavam ako te eventualno pogresno interpretiram), no cini mi se da se on
i bukvalno i u prenesenom znacenju razlikuje od mog po smjeru
djelovanja...ono sto ti predlazes ili sto mislis da sam ja predlagao potpuno
se razlikuje od onoga sto sam u biti ja predlagao....tvoj predlog, ili tvoje
razumevanje mog prijedloga, nije nista novo i drugacije od onoga stanja sto je i sada na snazi...

on znaci samo jos vise i jos drasticnije i otvorenije od onoga sto je bilo i
do sada...veci porez , drzavno vlasnistvo i kontrola te uplitanje u
ekonomski zivot, vjestacko formiranje cijena dobara i usluga... prisilno
tjeranje ljudi u dp zajednice, manje slobode, ugrozena privatna
imovina...nedostatak ili narusavanje slobodnog formiranja cijena sto vodi ka
konfuziji i neproduktivnom usmjeravanju novcanih tokova odnosno dobara...

Ja nisam bio protiv bogatih nego protiv mocnih, odnosno onih koji
zloupotrebljavaju svoju moc ometajuci drugima zivot koristeci fizicku
prisilu i prijetnju...

Ja sam predlagao ekonomsku slobodu...slobodno trziste, slobodno
udruzivanje i slobodno formiranje cijena kupovanja i prodaja usluga(sve
cega sad u velikoj mjeri nema ili ima samo fiktivno tj.formalno) gdje ce
svako prirodno biti stimulisan da radi i zaradi onoliko koliko i zbilja moze
ponuditi drugima, a ako njegove usluge slobodno trziste procjeni slabima ili
nepozeljnim, da bude na gubitku on i samo on...a ne da se ljudi slepaju i
tavore zbog sistema koji omogucava da covjeku, radio ne radio, svira radio...
Dakle cist racun duga ljubav i tudje necemo svoje nedamo...


Ako cemo pravo, porez se u biti u velikoj mjeri i ne placa, koliko mi je
poznato SVI zaposleni u drzavnoj sluzbi ne placaju porez stvarno nego
fiktivno...njima se samo fiktivno odbija, ne znam koliko posto, od para koje
oni u stvarnosti nisu ni zaradili nego poticu od poreznih para koje su uzete
od produktivnih gradjana....

oni nisu, kao ostali, izasli na slobodno trziste
sa svojim uslugama trazeci kupca i nudeci sto bolji kvalitet i sto nizu
cijenu, nego je njihov proizvod prisilno prodat, bukvalno uvaljen kupcu(pod
prijetnjom puscanim cijevima), i to po cijeni koja je formirana politickim
dekretom, a ne licitiranjem i slobodnom razmjenom sa korisnikom usluga...i
zato oni nisu stimulisani da poboljsavaju svoju uslugu niti da joj smanjuju
cjenu a pogotovo ne da je ucine kvalitetnom odnosno onakvom kakva bi trebala
biti...

Sa druge strane neke od usluga drzavnih sluzbi ne da su precijenjene nego su cak i stetne i proizvode minus, dakle one uopste nisu usluge nego su nezeljene i stetne- napast za 'korisnike'...

Nedavno sam citao jednu knjigu od Franka Chodorova pod nazivom 'Porez na
dohodak korijen svakog zla'-sjajna knjiga i izuzetno pronicljivo zapazanje.

Svako dobro!



[Ovu poruku je menjao Frederic Bastiat dana 21.12.2005. u 09:58 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Frederic Bastiat

Član broj: 59097
Poruke: 75
*.ba
Via: [es] mailing liste



Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi26.12.2005. u 15:19 - pre 222 meseci
Pozdrav meksiku i Ivanu, a i ostalima.hvala na stimulativnim komentarima..ja
cu svoj odgovor da saljem u nekoliko dijelova i uzet cu si slobodu da ga
razgodim na sedmicu dana pa i vise nigdje nam se ne zuri. volim da puno i
kvalitetno razmisljam o temama o kojima diskutujem i argumentima koji se
predstavljaju. tu je i problem sa moderacijom foruma..poruka mi je obrisana
a ne znam zasto morat cu malo detaljnije da proucim pravila foruma.


Za pocetak bi rekao da je vas komentar najbolji dokaz moje teze da je tzv.
Sekularna odnosno gradjanska drzava jedna veoma religiozna institucija, cak
sta vise jedna represivna religija koja ne zeli pojedinca ostaviti ne miru
nego ga filuje dogmama i zeli da ih on postuje i apriori prihvata pa makar
to bio na njegovu stetu i i makar to on ne zelio..u suprotnom bit ce uhapsen
njegova imovina konfiskovana, a ako se pritom brani cak i njegov zivot
oduzet.


ovo nije karikiranje jer policija i fizicka sila stoji iza Drzavnih zakona i
onaj ko ih ne prihvata predvidjeno je da ga se silom primora na ta pravila,
sta bi inace bila svrha donosenja zakona ako je gradjaninu prepusteno na
volju da li da ih postuje ili ne.

na primjer, gradjanin mora vjerovati da je placanje dijela svoje zarade
drzavi(porez na dohoda, naslijedje itd), koje ce drzava onda trositi kako
joj se prohtije i u svrhe koje vlast smatra prikladnim, korisno za njega i
drustvo u cjelini, ako ne prihvata tu dogmu njegovo poslovanje ce biti
obustavljeno fizickom silom, imovina konfiskovana radi naplate 'duga', a ako
pritom brani svoju imovinu i stil zivota bit ce fizicki maltretiran, uhapsen
i cak mozda ubijen.

Posebna kontradikcija je nasilnom finansiranju humanitarne institucije tj.
Drzavnog obrazovanja ...u ime humanosti tj. da bi svi bili pismeni potrebno
je nasilno bezbjediti pare za te projekte....jako humano....

Samo vjerovanje da je potrebno drzavno obrazovanje i opsta pismenost je jako
religiozno, subjektivno i licno vjerovanje...o cijoj ispravnosti nema
nikakva dokaza.

Da se kroz drzavno obrazovanje daje jednaka sansa svakome, da je gradjanska
drzava objektivna i da je ona neophodna kako bi se razdvajilo subjektivno od
objektivnog(dakle ona je bozanstvo, bozija knjiga ili uputa za svakoga) itd
sve je to jako licno obojeno , subjektivno vjerovanje koje nema veze sa
realnoscu i istinom.

Da je potrebna drzava radi postivanje osnovnih ljudskim prava(a koje opet
definise drzava)itd i to je jako religiozno i bazirano na jako subjektivnom
vjerovanju obojenom licnim predrasudama sto ne bi trebalo da obavezuje
nikoga, a sto se u stvari namece svakome...

Vi jednostavno tvrdo vjerujete usvoju vjeru toliko tvrdo da smatrate da nema
nista lose u tome sto namecete drugome, iako se mozda ni sami ne biste mogli
dodgovoriti o svom njezinim detaljima.


PRIVATNO NASPRAM DRZAVNO OBRAZOVANJE NASPRAM SLOBODNOG TRZISTA


Jedna stvar u Ivanovom komentaru je posebno vrijedna komentara. a ta je da
VEC postoji trziste i industrija obrazovanja odnosno privatno obrazovanje
koje eto ja zahtijevam i nalazim mocnim i prosperitetnim.

Ne smatram da taj sektor ima neki narociti prosperitet dok god pored njega
postoji drzavno obrazovanje sa garantovnim beneficijama i radnim mjestima
koja se otvraju pllitickim dekretima i finansiraju iz poreznih novaca koji
se od gradjana uzimaju htjeli oni to ili ne...takodjer privatno obrazovanje
takodjer ce biti neefikasno i relativno slabo profitabilan sektor kao i
drzavno dok god se sa i drzavnom diplomom mogne upecati radno mjesto i
pare...tek kada ne bude garantovane zarade na koju se pravo s tice sticanjem
odredjenih papira a ne pruzanjem kvalitetene i ZELJENE usluge stanje ce biti
gotovo isto. i svejedno je da li je obrazovanje drzavno ili je ono formalno
privatno, a fakticki takodjer drzavno, jer je uvjetovano drzavnom
regulativom i nacinom nagradjivanja odnosno raspodjele dobara

Kako neko iznad rece u scg se ne cijeni znanje...

Velika je razlika izmedju

1 DODATNOG ILI ALTERNATIVNOG PRIVATNOG OBRAZOVNOG SEKTORA, u drzavno
regulisanoj ekonomiji, gdje se drzava uplice u sve i svasta i gdje je
potrebno traziti i platiti licencu za otvaranje obrazovne firme ili koje ce
usluge obavljati po drzavnim obrascima, i gdje bi se raspolozivi kapital
ogranicio na ono sto preostane nakon sto DRZAVNO OBRAZOVANJE kao monopolista
i nefer konkurent uzme svoj ogromni dio kolaca nasilnom intervencijom na
trzistu i gdje postoje radna mjesta formirana politickim dekretom koja se
mogu dobiti na osnovu drzavnog obrazovanja. Ovdje je privatno obarzovanje
mozda cak i losioje od drzavnog jer je potrebno uloziti vise para da bi se
dobilo isto ili mozda manje..i

2 PRIVATNOG OBRAZOVANJE NA SLOBODNOG TRZISTU gdje se drzava ne bi preko
poreza obaveznih doprinosa itd. uplitala u kretanje kapitala na trzistu i
gdje bi velika kolicina kapitala bila dostupna za ulaganje u obrazovanje jer
bi se jedino kroz pravo znanje mogao steci kapital i zadovoljenje
zelja..dakle ne bi bilo nefer konkurencije koja silom oruzja otima trzste i
kapital koji bi mogao biti ulozen u priv. obrazovanje. i ne bi bilo drzavnih
radnih mjesta koje bi mogla kupiti i drzavna diploma i tako obezvrijediti
pravo znanje

Jednotavno receno privatno obrazovanje ce biti mocna industrija tek kada u
njega mogne doci novac koji se oduzima od ljudi da bi se financiralo
drzavno obrazovanje.. i tek tad ce ono biti stvarno kvalitetno i efikasno,
tek tada ce ono biti mocna industrija ..
Kad se pocne cijeniti znanje kako neko iznad rece ..kad se diplomom ne bude
moglo kupiti ono sto se moze znanjem.. jer privatno obrazovanje, buduci na
dobrovoljnoj bazi, po prirodi stvari tezi zadovoljavanju musterije odnosno
stvaraju profita i za davatelja i za korisnika usluga, a drzavno
zadovoljavanju politicara tj. politickog dekreta koji je njegov stvarni
finansijer(parama nasilno uzetim), a ne vodi racuna o korisniku -ljudima
kojima je silom otet novac i uvaljen nezeljeni proizvod.


Toliko za ovaj put

Najljepsi pozdrav zlatan
 
Odgovor na temu

mexico
Horhe Jose
Samozaposleni :-)
Mexico

Član broj: 37908
Poruke: 369
*.beotel.net.



Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi26.12.2005. u 15:38 - pre 222 meseci
Znam da sam pisao u ovoj temi, cak i covek odgovara...

Ali mog texta nema, a cak ni na mail-u nema objasnjenja o brisnju poruke.

Zna li neko sta se desava????

[Ovu poruku je menjao mexico dana 26.12.2005. u 16:38 GMT+1]
Mexico City - The Best
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Moderator
Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi26.12.2005. u 21:00 - pre 222 meseci
Citat:
ja cu svoj odgovor da saljem u nekoliko dijelova i uzet cu si slobodu da ga
razgodim na sedmicu dana pa i vise nigdje nam se ne zuri. volim da puno i
kvalitetno razmisljam o temama o kojima diskutujem i argumentima koji se
predstavljaju.

Jasno je kao dan da volis filozofski nacin razmisljanja, koji nije pas najpozeljniji na temi koja se bavi ekonomskim pitanjima. Tema je stvaranje radnih mesta, tj. zasto je stvoreno manje radnih mesta nego sto je ocekivano ili zasto je ocekivano vise nego sto je ostvareno. Tu je dobrodosao svaki pametan predlog sta bi trebalo da se poboljsa u sledecih par godina, ali stvarno nije mesto za rasprave o gradjanskoj drzavi, porezu i slicno. Sve to sto si rekao je jako zanimljivo, ali za forum filozofija, tj. nauka (http://www.elitesecurity.org/forum/56),ne za ovde. Zato, predlazem da tamo otvoris drugu temu koja ce se baviti dugim i kvalitetnim razmisljanjima na temu savremenog drustva, verovatno cu se i prikljuciti diskusiji tamo, ali ovde ne bih. Ekonomski principi su uglavnom jasni, poznati i predvidivi, odredjeni koraci daju odredjene rezultate. Zato, manimo pricu kako ceo svet treba okrenuti naopacke i recimo ako imamo svoj predlog za neki korak prema svetlijoj buducnosti.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Milos niks

Član broj: 24617
Poruke: 539
*.vdial.verat.net.



+1 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi26.12.2005. u 23:35 - pre 222 meseci
Da se drzimo ipak teme ..:) mene nesto kopka sta ce biti sa novim radnim mestima kada drzavi prestane honeymoon sa sredstvima od privatizacije i gradjanima od mini kredita , toga trenutka ce morati da se skresu nepotrebna radna mesta u drzavnim " firmama " ... primer 100.000 vojnih lica ili lica vezanih za vojsku, 10.000 zdravstvo , 5000 zeleznica ( vec problem sa otpremninama , prosveta , eps , komunalci , zastava , dakle "socijalna" kategorija koja ce morati da trazi posao itd. , i jos pritom finansiska politika drzave ide u smeru vecih poreza .. tako da se moze i ocekivati i zatvaranje privatnih manjih porodicnih firmi ...

Ukupno vise od 200.000 potrebnih radnih mesta , dakle sta ce biti s' time ?



Davor je naveo da ce u Indjiji biti otvoreno 2500 novih radnih mesta , koliko ce starih radnih mesta biti ukinuto do 2008 , koliko ce novih radnih mesta biti potrebno generacijama 18+ u Indjiji ?

poz
 
Odgovor na temu

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.9.eunet.yu.



+52 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi27.12.2005. u 01:33 - pre 222 meseci
Nažalost trenutno nisam u stanju da se uključim iz više razloga (nedostatak vremena, problemi sa Telekomom, frka oko predstojećih praznika) ali ću vas svakako pratiti putem maila


@mexico

Ja ti nisam obrisao poruku, evo mi je u inboxu i ne vidim razlog za njeno brisanje. Molim te da proveriš mail još jednom i ako si u međuvremenu dobio obaveštenje prosledi ga meni na [email protected].

[Ovu poruku je menjao Davor Vlajkovic dana 27.12.2005. u 02:40 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.196.eunet.yu.



+52 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi31.01.2006. u 05:16 - pre 221 meseci
Japanski investitori dobro došli u Srbiju


Beograd - Iako u Srbiji još uvek nije realizovana nijedna direktna japanska investicija, rezultati istraživanja agencije Media galup pokazuju da se čak 84 odsto ispitanika (slučajni uzorak od 1.200 građana) izjasnilo za jačanje političke i ekonomske saradnje Srbije sa Japanom. Prema rečima Gorana Pekeza, izvršnog direktora Japanskog privrednog foruma, japanski investitori raspoloženi su da ulažu u Srbiju a japanske firme srpsko tržište doživljavaju kao centralno tržište zapadnog Balkana, čija se prednost ogleda i u ugovorima o slobodnoj trgovini sa zemljama u regionu. "Japanci su spremni da ulažu u proizvodnju potrošne robe, elektroniku, proizvodnju duvanskih proizvoda i autodelova", naglasio je Pekez. Na pitanje da pojasni to interesovanje, imajući u vidu izuzetno visoku tehnologiju japanskih proizvoda i njihovu visoku cenu, s jedne strane, i nizak standard stanovništva u Srbiji, s druge, Pekez je rekao da je upravo to razlog zbog koga će se japanski investitori koncentrisati na proizvodnju potrošne robe koja je relativno jeftinija. On je dodao da većina japanskih firmi u Srbiji posluje preko zastupnika, kao i da samo četiri firme imaju sedište u Srbiji.

- Kod nas se izuzetno ceni japanska efikasnost, preciznost, pronalazačka dovitljivost i tehnološka superiornost. Rezultati istraživanja pokazali su da je Japan poželjniji čak i od Nemačke kojoj se pripisuju slični atributi, a i u kojoj postoji i brojna srpska dijaspora - objašnjava rezultate istaživanja Slobodan Branković, direktor Media galupa.

Prema njegovim rečima, jedan od ključnih razloga za iskazanu poželjnost japanskih kompanija na srpskom tržištu je i politička neutralnost te zemlje, i u tom konktekstu je podsetio na rezultate sličnog istraživanja iz 1994. kada je "nakon što su nas svi izdali" izrečena tendencija da bi se trebalo okrenuti japanskoj ekonomiji". Interesantan je podatak da je čak 71 odsto ispitanika odgovorilo da bi rado radilo za neku japansku kompaniju. Reč je, pre svega, o mladim i obrazovanijim građanima Srbije, koji već sada imaju plate više od prosečnih.


(Danas)
 
Odgovor na temu

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.135.EUnet.yu.



+52 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi31.01.2006. u 23:43 - pre 221 meseci
Esmeralda Hernandes Aragones, predsednik Evropske komisije u SCG

Državna preduzeća prepreka na putu ka tržišnoj ekonomiji

Beograd - Oslanjajući se na dokument koji je Savet Evrope usvojio pre dva dana i koji stupa na snagu 10. februara Evropska komisija će dati uputstva na kojim reformama svaka zemlja treba da radi. U ekonomskom delu Srbija i Crna Gora treba da ispune tri ključna zahteva - održivu makroekonomsku stabilnost, uklanjanje sive ekonomije i restrukturiranje i privatizaciju velikih državnih kompanija - izjavila je na jučerašnjem brifingu za novinare predstavnik Evropske komisije u SCG Esmeralda Hernandes Aragones.

Prema njenim rečima, održiva makroekonomska stabilnost potrebna je da bi bilo nastavljeno fiskalno prilagođavanje radi smanjivanja spoljnih debalansa i inflatornih pritisaka, održavanja čvrste monetarne politike i odgovarajuće devizne politike, reforme penzionog sistema i sistema osiguranja. Eliminisanje sive ekonomije obezbediće jačanje upravljanja javnom potrošnjom i reformu poreskog sistema.
- Državna preduzeća su velika prepreka na putu ka tržišnoj ekonomiji. Svesni smo veličine socijalnog troška koji bi donelo njihovo restrukturiranje, ali to mora biti urađeno pre ili kasnije - ocenila je Aragones.

Kao glavne ciljeve ovog dokumenta ona je navela i dalji rad na primeni evropskih standarda u oblasti standardizacije, akreditacije i sertifikacije radi promovisanja trgovine, unapređenju zaštite potrošača, konkurencije, intelektualne svojine, unapređenju carinske službe, sistema javnih nabavki...

- Glavni cilj Komisije jeste da se uklone sve prepreke trgovini i investicijama, kao i da se promoviše ekonomski i socijalni razvoj. Jedna od ideja je da se unapredi proces zaključivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i produže autonomne trgovinske mere koje omogućavaju zemljama Zapadnog Balkana da slobodno izvoze u EU - rekla je Aragones i dodala da su autonomne trgovinske mere produžene do 2010. godine.

Ona je ukazala i na značaj ispunjavanja evropskih pravila o poreklu robe jer je zbog njih nastao i problem sa izvozom šećera iz Srbije. Pravilima o poreklu robe predviđeno je da najmanje 51 odsto proizvoda mora biti proizvedeno u zemlji iz koje dolazi. Aragones je napomenula da će dijagonalna kumulacija otvoriti prostor za kombinovanje pravila o poreklu robe među zemljama. Punu korist od dijagonalne kumulacija zasad će imati samo zemlje koje imaju zaključen SSP.

- Regionalna trgovinska integracija je veoma važna za politiku EU i na istoj smo liniji sa inicijativom Pakta za stabilnost da se svi sporazumi o slobodnoj trgovini u regionu pretvore u jedan sporazum. Očekujemo da bude zaključen sredinom ili u drugoj polovini ove godine i da stupi na snagu 2007 - istakla je Aragones i dodala da će Komisija nastaviti da pruža pomoć SCG i BIH na putu ka članstvu u Svetskoj trgovinskoj organizaciji.

Novi instrument pomoći biće program IPA koji će zameniti CARDS. Reč je o predpristupnim sredstvima za zemlje kandidate i predkandidate za članstvo u EU. IPA program imaće pet komponenti. Prva će se odnositi na izgradnju institucija i stabilnost, a druga na regionalnu saradnju. Ostale tri namenjene su zemljama kandidatima kao što su Hrvatska i Makedonija. Na raspolaganju će im biti poljoprivredni, regionalni i socijalni fondovi.


(Danas)
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu.



+25 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi01.02.2006. u 13:13 - pre 221 meseci
Citat:
Pravilima o poreklu robe predviđeno je da najmanje 51 odsto proizvoda mora biti proizvedeno u zemlji iz koje dolazi.

Hmm, kako bi bilo kada bi mi primenili taj propis o poreklu robe? Posto je maltene sva zapadna roba "visokog stepena obrade" 100% proizvedena u Kini, bilo bi dozvoljeno uvoziti ih iskljucivo direktno iz Kine, po tamosnjim cenama :D ... Mislim, ta pravila su ocigledno antitrzisna, neokolonijalna i predvidjena da:

1) sprece zaobilazenje protekcionistickih mera i politickih pritisaka (ovo je osnovna namera... to im je i smetalo kod secera, sto je iz komunjarske Kube, koja je pod americkim sankcijama pa ga prodaje budzasto).

2) sprece "horizontalnu" saradnju zemalja izvan jurisdikcije koja ih je donela, tj. sluzi izolaciji privreda izvoznika. Sta npr. ako se komponente nekog proizvoda prave po 33% (ili ajde, 48%, 30%, 22% ) u kooperaciji firmi iz tri razlicite zemlje? Ovo je poseban problem kod malih privreda koje ne mogu da same pariraju velikima ali mozda mogu da se medjusobno komplementiraju... kao na primer kada bi Ex-Yu drzave ozivele neke projekte (a da nije oruzje u pitanju...OK, ovo je bio VRLO hipoteticki primer) iz perioda SFRJ.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi01.02.2006. u 13:28 - pre 221 meseci
@Salec,

U pravu si - ne treba da cudi sto su pojedine mere EU suprotne samim postulatima EU (slobodna trgovina) - te mere su gotovo uvek skoncentriasne na deo poljoprivredne, prehrambene (i delom farmaceutske) politike - sa velikim akcentom na poljoprivredu (CAP)

Kad covek pogleda CAP mere, i nivo protekcionizma, pomislio bi da se zatekao u nekoj komunistickoj zemlji 60-tih godina - ali to je EU u 2006.. i postoje mnoge zemlje u EU koje se i te kako zalazu da se doticni frankestajn izbaci iz upotrebe, ali... duga prica ;)

Sto bi se reklo - proizvesti jeftin secer u Kubi, i upakovati ga u lepe kutije i prodati skupo nije OK ;) Ali zato proizvesti jeftin TV, upakovati ga u lepu kutiju i prodati skupo je sasvim OK... zato sto se TV-ovi ne proizvode u Fransuskoj ;-) Hehe.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

[es] :: Vodič za posao :: Neočekivano spor proces stvaranja novih radnih mesta u istočnoj Evropi

Strane: < .. 1 2 3 4

[ Pregleda: 20192 | Odgovora: 64 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.