Citat:
galet@world: Upoređenje svetlosti sa zvukom nije na mestu. Zvuk i svetlost su dve fenomenološki različite prirodne pojave. Zvuk je titranje materijalnog medijuma i ne može se prostirati tamo gde tog medijuma nema t.j. u vakuumu.
To što sam napisao je bio moj odgovor na tvoju izjavu
Citat:
galet@world: Brzina svetlosti koja BI ZAVISILA od tog kretanja bila bi c + v ili c – v zavisno od toga da li se izvor i promatrač međusobno približavaju ili udaljavaju
ČIME SU MISLILI DA DETEKTUJU TAKVU SVETLOST?
Radi se o tome da druga rečenica ovog citata nema
nikakve veze sa prvom. Talasi čija brzina prostiranja zavisi od brzine uzajamnog kretanja prdajnika i prijemnika se takođe može detektovati, mogu im se meriti faza frekvencija brzina itd.
Citat:
galet@world: Zamisli da umesto ušiju imaš rezonantne viljuške koje mogu biti pobuđene samo jednom određenom visinom tona t.j. jednom određenom frekvencijom materijalnog medijuma.
Nisu mi poznate takve zvučne viljuške. One zvučne viljuške koje možeš naći u školskim kabinetima za fiziku se pobuđuju svakim treperenjem vazduha kao medijuma.
Citat:
galet@world: Molim te da mi objasniš šta podrazumevaš pod «terminološkom» raspravom.
Navodim kao primer izmišljeni dijalog između dbe osobe. Recimo da se raspravlja o nekakvom Y-zračenju, koje nije elektromegnetne prirode.
A: To je svetlost, ali ne elektromagnetne prirode.
B: To nije svetlost, jer je svetlost po definiciji deo elektromagnetnog spektra.
A: Ma i to je svetlost.
B: Ne, ne. To nikako nije svetlost.
To je rasprava bez ikakvog sadržaja. Y-zrake zovi kako hoćeš. Bitan je sadržaj. Upotreba termina "svetlost" za Y-zračenje neće doneti ništa novo, kao što ni upotreba termina "kupus" u istu svrhu neće dovesti do novih saznanja. Zbog toga nema nikakve potrebe upotrebljavati standardne termine u nestandardnim značenjima. Ako je svetlost definisana kao deo elektromagnetnog spektra od infracrvenog do ultraljubičastog, onda nemoj druge pojmove zvati tim imenom, već ih imenuj nekako drugačije.
Iz tog razloga me ne zanima kako imenuješ elektromagnetne talase, već da li prihvataš da se oni prostiru u vakuumu uvek istom brzinom koja ne zavisi od uzajamnog kretanja izvora i prijemnika ili ne. Ne zanima me šta misliš o nekom tamo Y-zračenju. Meni je dovoljnon da postoji
barem jedno prostiranje čija brzina ne zavisi od kretanja posmatrača. Zanima me kako to objašnjavaš.
Takođe, ja nigde nisam pomenuo kretanje u odnosu na vakuum, već kretanje u vakuumu, pošto se elektromagnetno zračenje u sredini koja nije vakuum prostire manjom brzinom nego u vakuumu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.