Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Kompresija random-like podataka

[es] :: Art of Programming :: Kompresija random-like podataka
(TOP topic, by Gojko Vujovic)
Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7

[ Pregleda: 53407 | Odgovora: 127 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

masetrt
Marko Djurovic
Programer, Omni-Explorer
Beograd

Član broj: 3129
Poruke: 228
195.252.94.*

Sajt: www.vast.com


+2 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka12.01.2006. u 10:59 - pre 221 meseci
Citat:
Meni je potreban dokaz da bi ovakav nacin zapisivanja bio racionalan za svaki broj iz opsega 0 do 2^8000 -1 a to se moze postici samo odgovarajucim programom

Program koji ti trazis ne bi nista dokazao. Mozda bi pokazao da si u nekim slucajevima u pravu a u nekim ne, ali dokazao ne bi nista jer ko ce da proba sve moguce kombinacije? (odgovor niko)

Code:
To cemo utvrditi eksperimentalnim putem kad budemo imali program. Za sada mogu samo da lupim da je to negde izmedju 32 I 320 bita.

Opet pogresan pristup. Ne moze se nesto sto treba da bude egzaktno utvrdjivati eksperimentalnim putem, vec se mora matematicki dokazati.

Code:
Samo fajlove koji su veci od odredjene granicne vrednosti za koju jos ne znam tacno gde je. Dakle kompresija ne bi radila za izuzetno male fajlove.

WTF

Uopste ne zelim da ulazim u pricu o tvom algoritmu za kompresiju (jer postoje ljudi koji su na slican nacin razmisljali mnogo pre tebe) nego o pristupu problemu. Sta bi bilo da projektujes kuce i da za nesto samo osecas da si u pravu a kad se kuca sagradi ispostavi se da nije bas tako? Kao sto ti je Ivan rekao prvo sve isplaniraj, dokazi(matematicki), pa kad ljudima ovde predocis dokaz tuci ce se ko ce da ti implemenntira algoritam. U svakom slucaju samo napred.
His majesty Grand Duke of Shumadija and Western Pomoravlje
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1325
213.244.208.*



+557 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka13.01.2006. u 09:17 - pre 221 meseci
Srecna svima srpska nova godina, petak 13-ti i treci dan kurban bajrama. Na novopristigla pitanja cu odgovoriti odmah posle nove godine.
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1325
213.244.208.*



+557 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka13.01.2006. u 14:48 - pre 221 meseci
Evo naso sam malo vremena pa cu odgovoriti pre nove godine. Cisto da Jablan ima sta da cita za docek ;)

Citat:
Ivan Dimkovic: Nisi ti citao comp.compression izgleda - tvoja teorija je odavno obradjena ;)


Citao sam comp.compression I zaista nasao sam neke SLICNE primere ali ne i ISTI.

Citat: Yet another popular idea is to split the input bit stream into a sequence of large numbers, and factorize those numbers. Unfortunately, the number of bits required to encode the factors and their exponents is on average not smaller then the number of bits of the original bit stream, so this scheme too cannot compress all data.

Za jedno oko konj corav. Eto kako ponekad finese odlucuju pobednika. I da ih sad covek lepo pita zasto ste za ime boga delili ulazni niz bita na sekvencu velikih brojeva verovatno ne bi imali sta da kazu. A da su samo malo apstrahovali ideju kao sto sam ja to ucinio dobili bi pravi rezultat. Posledica njihove deobe je sledeca: kako ni do jednog broja nije lakse ili teze doci uz pomoc koeficijenata (faktora) za vecu kolicinu brojeva bili su im potrebni visestruki setovi koeficijenata plus informacije o deobi tj ponovnom sastavljanju sekvence brojeva u pocetni niz - I kvota je premasena. Tolika kolicina informacija zauzima vise mesta nego pocetni niz. A sta se desava u mom modelu: Ceo fajl se tretira kao samo jedan broj. Za samo jedan broj potreban je samo jedan set koeficijenata da ga opise I nema pamcenja dodatnih informacija o deobi tj. sastavljanju sekvence brojeva. Za razliku od njihovog primera koji je kompresovao samo neke podatke program uradjen po mom modelu bi za dovoljno velike fajlove kompresovao sve podatke.

Citat:
Ivan Dimkovic
Dakle, po 100-ti put - tvoj metod generalno ne radi, moze da upali za par namestenih slucajeva, ali u proseku ce informacija za skladistenje koeficijenata (faktora) biti veca od samog originalnog broja, pod uslovom da skladistis originalni broj na optimalan nacin. Nema potrebe da pravis program za to, postoji matematicki dokaz da je to sto hoces nemoguce.


Po 1000-ti put to sto SLICAN primer dokazano ne radi nije dokaz da moj primer ne radi. Inace svaka cast na moci opazanja primeri su zaista slicni ali slicni su I zaprezna kola I porse u oba slucaja u pitanju je prevozno sredstvo ali tu svaka slicnost prestaje.

Citat:
Ivan Dimkovic
Hajde ovako,

- Pretpostavimo da tvoj metod radi za svaki fajl, tj. dovoljno dugu sekvencu M pseudo-slucajnog sadrzaja - sto je ono sto ti tvrdis.

- Zatim, pretpostavimo da si ti sekvencu M kompresovao vec jednom tvojim metodom i dobio sekvencu N, koja je i dalje duza od tvoje minimalne duzine, i zadovoljava tvoj uslov za kompresiju da je "dovoljno dugacka"

- Sada ces sekvencu N opet pohraniti u tvoj metod, i, po tebi - dobiti sekvencu X, koja je kraca od sekvence N

- Ponavljamo ovo dovoljno veliki broj puta...

Sta dobijamo na kraju? Beskonacnu kompresiju?

Back to the drawing board.


E pa sad ovo vec nije fer sta mi radis. Na ovo pitanje sam vec odgovarao Srkiju 07.01.2006. Pitanje je bilo sto ne bih kompresovao gigabajte u megabajte, megabajte u kilobajte itd. Odgovor cu naravno ponoviti I malo prosiriti.

Upravo ona granica velicine fajla ispod koje zapisivanje koeficijentima jos nije doslo do izrazaja kao racionalan nacin I ispod koje dolazi do ekspanzije umesto do kompresije sprecava da se ovom modelu prisije etiketa da bi visestrukom primenom algoritma rezultujuci fajl tezio nuli sto bi ovaj model cinilo nemogucim. U odgovoru Srkiju sam izrazio sumnju da bi uopste bilo mesta za visestruku kompresiju tj. kompresiju u vise nivoa ali sada bih jos da potsetim na cinjenicu da bi ovakva vrsta kompresije davala sve bolje rezultate sa sve vecim fajlovima tj. iduci “unazad” tj. kompresujuci sve manje fajlove dobijali bi se sve slabiji rezultati tj. sve manji stepen kompresije sto bi zajedno sa pamcenjem podataka o nivoima kompresije u jednom trenutku dovelo do pitanja racionalnosti daljeg kompresovanja. Uopste uzev iako ste u par navrata pokusali da mi prikacite nekakvu magicnost I volsebnost ovakve ideje kompresije u pitanju je ipak jedan prilicno realan model sa mnogobrojnim manama I vrlinama kao sto je I red.

I ono beskonacna kompresija sam vec objasnio: odnosilo se na sve veci stepen iskoriscenja sa sve vecim fajlovima a ne na teznju ka beskonacno maloj vrednosti za sve manje fajlove. Back to the drawing board.

Citat:
srki: Jao brate, ma mogu i samo cvarci, za njih bi sada dao sta god da mi trazis!!!


Posalji adresu I dobijes cvarke prvom prilikom. Kako je sezona svinjokolja prosla drzi palceve da ih jos ima u lokalnim mesarama inace ces morati da cekas do sledece jeseni.

Citat:
srki:  Drugim recima ti treba da nam das tacan format kompresovanog fajla.


Tacan format kompresovanog fajla bi bio (n,m) gde je n duzina fajla u bitima a m redni broj pojavljivanja fajla na brojacu iste duzine izrazeno putem koefiucijenata (faktora)

Citat:
srki:  Gde zapisujes broj koeficijenata, koliko bitova to zauzima,


Nigde, to bi bila suvisna informacija. Znaci nimalo.


Citat:
srki:  koliko bitova ti zauzimaju koeficijenti


Kolko god a ja opravdano smatram da ce to biti manje od ulaznog niza.

Citat:
srki: kako se to odredjuje


Kako se sta odredjuje? Daj boze da me pitas kako se odredjuju koeficijenti za odredjeni broj jer bi u tom slucaju ova rasprava krenula ka nekim tehnickim detaljima vezanim za samu implementaciju za sta je I bilo krajnje vreme.

Citat:
srki: Kako da ti pomognemo ako ni ti nisi tacno objasnio kako izgleda taj fajl. Objasni nam cemu ti sluzi svaki bit u tom fajlu.


E ako dosad nisam objasnio…

Citat:
masetrt: Program koji ti trazis ne bi nista dokazao. Mozda bi pokazao da si u nekim slucajevima u pravu a u nekim ne, ali dokazao ne bi nista jer ko ce da proba sve moguce kombinacije? (odgovor niko)

Citat:
To cemo utvrditi eksperimentalnim putem kad budemo imali program. Za sada mogu samo da lupim da je to negde izmedju 32 I 320 bita.

Opet pogresan pristup. Ne moze se nesto sto treba da bude egzaktno utvrdjivati eksperimentalnim putem, vec se mora matematicki dokazati.


Kad je neko u pravu ja to odmah priznajem. Obe primedbe su na mestu. Kako lose stojim sa matematikom meni bi jedan od mogucih dokaza bio da se program uradi pa ako kompresuje podatke I ideja je bila ispravna a ako ne kompresuje onda nije.

Citat:
masetrt:  Kao sto ti je Ivan rekao prvo sve isplaniraj, dokazi(matematicki), pa kad ljudima ovde predocis dokaz tuci ce se ko ce da ti implemenntira algoritam.


Ma tucicete se vi ko ce da implementira algoritam I kad vam kazem da imam cetri sestre za udaju. Srkiju sam vec nasao tanku zicu “zal za rodnom grudom” naci cu I vama. Ipak kako jos nisam stigao do te dekadentne faze da nudim sestre na konkursu u zamenu za program ponuda je sledeca: 90% akcija firme koja ce se baviti prodajom komresora. Malo li je? Srecna srpska nova godina.

[Ovu poruku je menjao Gojko Vujovic dana 22.01.2006. u 13:08 GMT+1]
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

formeye
Ivan Čukić
KDE developer, Free Software Network
Serbia
BGD

Član broj: 5188
Poruke: 388
..mtsns-ns.customer.sbb.co.yu.

Sajt: ivan.fomentgroup.org


Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka14.01.2006. u 10:40 - pre 221 meseci
Moras da shvatis jednu stvar - kompresije bez gubitka mogu da rade samo na jedan nacin - da neke stvari smanjuju (kompresuju) a neke sire.

Dokaz:
To jest, ako posmatras nizove bitova duzine n, njih ima tacno 2^n (oznacimo skup tih nizova sa A). Tvrdis da svaki od tih nizova mozes da sabijes na manju duzinu od n, dakle da niz a_i mozes da sabijes na n - k(a_i), gde je k(a_i) > 0 za bilo koje i. Odatle sledi da k(a_i) >= 1 za svako i, to jest n - k(a_i) <= n - 1 za svako i.

Nizova duzine n-1 ili manje, ima tacno 2^(n-1) + 2^(n-2) + ... + 2 + 1 = 2^n - 1 (oznacimo skup tih nizova sa B).

Funkcija koja slika A na B ne moze biti "1-1" (kardinalni broj skupa B je manji od kardinalnog broja skupa A), to jest postojace bar dva niza a_1 i a_2 iz A koji se slikaju u isti niz b_1 iz B. Samim tim ce biti nemoguce na osnovu niza b_1 odrediti koji je bio pocetni niz koji smo kompresovali. []


Ovo je bio matematicki dokaz (ispisan koliko sam mogao laickijim jezikom) da je ono sto zelis nemoguce uraditi.

Da bih predupredio pitanje tipa "dokazi da moj postupak ne valja" dovoljno je da kazem da je ovim gore dokazano da ne postoji postupak koji valja.

Analogno bi bilo traziti nacin da se izvrsi trisekcija ugla lenjirom i sestarom i da me pitas zasto tvoj nacin nije dobar. Nije dobar, jer je matematicki dokazano da je nemoguce.

Ne moram da podsecam da racunari rade na osnovu matematickog modela i da, samim tim, taj model savrseno odgovara realnosti, za razliku od stvari koje srecemo u fizici koja je samo priblizni matematicki model realnosti.
While you were hanging yourself on someone else's words
Dying to believe in what you heard
I was staring straight into the shining sun
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.jetstream.xtra.co.nz.



+3 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka14.01.2006. u 11:10 - pre 221 meseci
Citat:
MajorFatal
Tacan format kompresovanog fajla bi bio (n,m) gde je n duzina fajla u bitima a m redni broj pojavljivanja fajla na brojacu iste duzine izrazeno putem koefiucijenata (faktora)

Koliko bitova bi trebalo da zauzima n? To je jako bitno jer inace ne mozemo da znamo sta je u fajlu broj n.
 
Odgovor na temu

peka
Beograd

Član broj: 3947
Poruke: 124
..burma-bg.customer.sbb.co.yu.



+2 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka18.01.2006. u 02:33 - pre 221 meseci
Ali, svaka cast covjeku na upornosti. Toliko ljudi mu objasnjava da je nesto jednostavno nemoguce, postoje i matematicke teorije, ali covjek jednostavno ne odustaje.
IRC is just multiplayer notepad.
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1325
195.252.103.*



+557 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka18.01.2006. u 21:42 - pre 221 meseci
Citat:
formeye: Moras da shvatis jednu stvar - kompresije bez gubitka mogu da rade samo na jedan nacin - da neke stvari smanjuju (kompresuju) a neke sire.


Ova kompresija bi smanjivala vece fajlove a sirila izuzetno male tako da je ovaj uslov zadovolljen.

Citat:
formeye
Dokaz:
To jest, ako posmatras nizove bitova duzine n, itd.


Cim sam priznao da malo losije stojim sa matematikom odmah mi nudis matematicki dokaz. Trebalo mi je tri dana da svarim sta si onde napisao I jos tri da smislim odgovor. Pa evo sto se mene tice nisi morao matematicki da dokazujes nesto za sta sam Srkiju vec dva puta priznao da nemam odgovor. Ali dobro mozda volis da dokazujes tako da evo I treci jubilarni put tvoj dokaz stoji cvrsto kao kamen temeljac I dokazuje da je ono sto pokusavam nemoguce u bilo kojoj varijanti.

Ali kako sam ja jedan opasan nenavid iskoristicu priliku da ovde napisem bar dva momenta koja me bune kako kod ovog I ovakvog dokaza tako I kod svih ostalih.

Koliko razlicitih kombinacija ti nude 32 bitna mesta? Tacno 2^32. A ako 32 bitna mesta iskoristim da zapisem npr. Koeficijent 9^99 I onda pustim da ga engine procita tj. protumaci. tj. izracuna dobija se daleko veci broj nivoa razlikovanja rednog broja pojavljivanja fajla na brojacu. Zajedno sa ostalim koeficijentima koji sluze za finu nivelaciju pozicije fajla na brojacu trebalo bi da je moguce dobiti svaki broj pojavljivanja fajla uz minimalan br. bita. Karakteristicnije je za vece fajlove 56 bitnih mesta nudi 2^56 kombinacija 56 bita se moze iskoristiti za zapisivanje npr. 666^999 sto je zlo na naopako veci broj nivoa razlikovanja.

Drugi moment koji me buni je sledeci: 2^n – 1 = 2^(n-1) + 2^(n-2) + …+ 2 + 1
Sto je savrseno tacno. Ipak posto je n = (n-1) + 1 tj. nizovi 2^n se mogu dobiti tako sto se nizovima 2^(n-1) doda samo jedan bit ispred ja kontam da se samo malo drugacijim nacinom dodavanja tog jednog bita moze dobiti I veci broj kombinacija a evo I kako:
Ako taj jedan bit zapisemo kao samostalnu kombinaciju I tumacimo je u zavisnosti od toga koja je bila prethodna kombinacija bita dobija se 4*2^n bita tj. potencijalni brojac bi izgledao ovako:

b_1
0
b_2
0
b_3
0
.
.
.
b_n
0
b_1
1
b_2
1
.
.
b_n
1

sto znaci da bi samo uz pomoc nizova 2^(n-1) I jednog bita mogli da obelezimo svih 2^n kombinacija te bi nam preostalih 2^(n-2) + 2^(n-3) + itd postali cist visak a gde ima viska informacija ima I kompresije to sam od vas naucio. Dakle iako se neki nizovi ponavljaju razlicito se tumace u zavisnosti od prethodnog stanja na brojacu koje je uvek razlicito ili da pokusam da budem jos jasniji pocetak potencijalnog brojaca koji bi radio na tom principu bio bi:

0 .. 0
1 .. 1
2 .. 0
3 .. 00
4 .. 0
5 .. 01
6 .. 0
7 .. 10
8 .. 0
9 .. 11
10.. 0
11.. 01
12..1
13..10
14..1
15..11
16..1
17..00
18..1
19..01
20..10
21..11
22..00
23..01
24..11
25..10
26..00
27..11

sto ce reci da iako u ovim zadnjim kombinacijama mora da se pamti 4 bita 2 aktuelna I dva prethodna ipak smo iskodovali vise od 16 kombinacija koje bi nam dala 4 bitna mesta. Ovo bi trebao biti dokaz da je I sa manje od 2^(n-1) + 2^(n-2) + itd. Moguce obeleziti 2^n -1 kombinacija.

E moj Srki necemo mi daleko dogurati ako ti meni postavljas ovakva pitanja.

Citat:
srki: Koliko bitova bi trebalo da zauzima n?


Za razlicite ulazne fajlove I zapis n o duzini fajla bi zauzimao razlicit proctor u memoriji.

Citat:
srki:  To je jako bitno jer inace ne mozemo da znamo sta je u fajlu broj n.


Gde si u celom ovom izlaganju nasao da se pominje fajl broj n? Mogao si samo naci fajl broj m.

Citat:
peka: Ali, svaka cast covjeku na upornosti. Toliko ljudi mu objasnjava da je nesto jednostavno nemoguce, postoje i matematicke teorije, ali covjek jednostavno ne odustaje.


Sta znam ja cu ovo shvatiti kao kompliment.

Na vec cuvenom konkursu nudim 99% akcija firme koja ce prodavati kompresore. Sebi sam ostavio tek 1% cisto da mogu da zivotarim.
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.navman.com.



+3 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka18.01.2006. u 22:23 - pre 221 meseci
Citat:
Gde si u celom ovom izlaganju nasao da se pominje fajl broj n? Mogao si samo naci fajl broj m.

Gde si ti video da sam ja rekao "fajl broj n"?
Ja te samo pitam kako da znamo koji bitovi u tom kompresovanom fajlu predstavljaju broj n.

Citat:
Za razlicite ulazne fajlove i zapis n o duzini fajla bi zauzimao razlicit proctor u memoriji.

Ali kako da znamo kako da znamo koji prostor zauzima n? To moramo da znamo da bismo znali koji bitovi u fajlu predstavljaju broj n. Jos uvek nismo dobili tacan format fajla i normalno da niko ne moze da ti pomogne (a ne da nece kako ti kazes).

[Ovu poruku je menjao srki dana 19.01.2006. u 00:40 GMT+1]
 
Odgovor na temu

formeye
Ivan Čukić
KDE developer, Free Software Network
Serbia
BGD

Član broj: 5188
Poruke: 388
..njuel-bg.customer.sbb.co.yu.

Sajt: ivan.fomentgroup.org


Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka18.01.2006. u 22:59 - pre 221 meseci
A.S. Matematicki dokaz ne sluzi da bi tebe zbunio. Veruj mi, vise bi mi prijalo da ti matematika "ide" jer bi onda odustao od odgovaranja na ovu temu.

Prvo da ti odgovorim na "drugi moment":
Ako nizu od n - 1 elemenata dodas jedan bit, dobijas niz od n elemenata - sta si onda kompresovao? (pocetna poruka je bila n bitova).

A sada prvi moment.
Na 32bita mozes da zapises 2^32 razlicite vrednosti. E sad, da li ces ih tretirati kao 1, 2, 3, ... ili 100, 200, 300, ... ili kako god, uvak ces moci da zapises najvise 2^32 razlicite vrednosti. Samim tim, ne postizes nikakvu "finu nivelaciju".

Citat:
Ova kompresija bi smanjivala vece fajlove a sirila izuzetno male tako da je ovaj uslov zadovolljen.

Nije. Kao sto si mogao da procitas u dokazu, odnos smanjivanje / povecavanje mora da postoji za svaku duzinu fajla. Dakle, ako kompresija smanji neki fajl od 100MB, postojace fajl od 100MB koji ce se povecati zahvaljujuci kompresiji.

Jedna mala napomena:
U dokazu si mogao da vidis da nema dovoljno nizova duzine n - 1 ili manje za "registrovanje" nizova duzine n. Obrati paznju na to sta se onda desava sa nizovima duzine n + 1 i da ne postoji nacin da se svi oni registruju nizovima duzine n ili manje, a kamoli ako uzmemo u obzir da smo nizove krace od n bita vec iskoristili za "registrovanje" (i to ne svih) nizova duzine n. Sada obrati paznju na nizove duzine n + 2, n + 3...


[Ovu poruku je menjao formeye dana 19.01.2006. u 00:03 GMT+1]
While you were hanging yourself on someone else's words
Dying to believe in what you heard
I was staring straight into the shining sun
 
Odgovor na temu

formeye
Ivan Čukić
KDE developer, Free Software Network
Serbia
BGD

Član broj: 5188
Poruke: 388
..njuel-bg.customer.sbb.co.yu.

Sajt: ivan.fomentgroup.org


Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka18.01.2006. u 23:03 - pre 221 meseci
Jedan mali savet. Umesto da branis svoju kompresiju, pokusaj da razmislis na koji nacin mozes da pokazes da ne valja. Tek kad si siguran da ti nisi u stanju da oboris svoju teoriju, tak je tada baci lavovima. :)

Malo čan budističkog pristupa nije na odmet.

[Ovu poruku je menjao formeye dana 19.01.2006. u 00:06 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Gojko Vujovic dana 22.01.2006. u 13:10 GMT+1]
While you were hanging yourself on someone else's words
Dying to believe in what you heard
I was staring straight into the shining sun
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
*.pat-pool.le.sbb.co.yu.

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka19.01.2006. u 00:46 - pre 221 meseci
Citat:
Kompresija random-like podataka bi se vrsila na sledeci nacin: ako imamo fajl (koji hocemo da kompresujemo) duzine n bita I ako napravimo brojac takodje duzine n, koji broji od 0 do 2^n -1 nas fajl bi se nasao na tom brojacu na poziciji m (obzirom da su iste duzine fajl I brojac). Zapis (n,m) bi bio nas kompresovani fajl.
Dekompresija bi se vrsila na sledeci nacin: iz kompresovanog fajla bi procitali n I napravili brojac duzine n. Zatim bi procitali m, pustili brojac u rad I zaustavili kod m-tog fajla po redu. Stanje na brojacu u tom trenutku bi bio nas originalni fajl.
Da bi postojala kompresija m bi moralo biti izrazeno (I zapisano) kao a^b +x tj. a^b + c^d – e^f + .. +x^y + z tj. zbirom koeficijenata I drugih brojeva osim 2, na najoptimalniji (najkraci) nacin. Tacna vrednost tog izraza bi se izracunavala tek prilikom dekompresije.
Prilikom kompresije ne bi bilo neophodno (a ni pozeljno) pravljenje brojaca. M se da izracunati na osnovu “tezinskih” koeficijenata direktno iz originalnog fajla. Na primer za fajl 0101 m je : 0*2^3 + 1*2^2 + 0*2^1 + 1*2^0 = 5.


recimo 2^32 bita i brojac 2^31 bit treba ti dakle po tvome 2^31 za brojac i 2^31 za poziciju. ;-) Sta je 2^31+2^31? ;-)
 
Odgovor na temu

Srđan Krstić
Srđan Krstić
Princeton, NJ

Član broj: 7526
Poruke: 416
*.Princeton.EDU.

Jabber: srkiboy@elitesecurity.org
ICQ: 193836365
Sajt: www.princeton.edu/~skrsti..


Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka19.01.2006. u 16:30 - pre 221 meseci
Citat:
A ako 32 bitna mesta iskoristim da zapisem npr. Koeficijent 9^99 I onda pustim da ga engine procita tj. protumaci. tj. izracuna dobija se daleko veci broj nivoa razlikovanja rednog broja pojavljivanja fajla na brojacu.

NE!
Po 0xFFFFFF-ti put: sa 32 bitna mesta mozes da predstavis SAMO 2^32 razlicita broja... Nema tu nikakvih nivelacija niti koeficijenata niti bilo cega. Postoje 2^32 razlicite kombinacije sa 32 bita i to je ultimate truth, a ako bi na BILO KOJI NACIN (koeficijenti ili stogod) uspeo da predstavis vise od toga to bi znacilo, po Dirichlet-ovom principu (ili pigeon-hole, ako ti volja), da bar dva broja predstavljas istom sekvencom bitova, i samim tim, tvoj fajl postaje nemoguc za desifrovanje. A to sto ti mozes sa dva bita da predstavis ne 9^99, nego 65535^65535, to ne znaci NISTA, jer to sto mozes da predstavis neki tamo mnogo veliki broj APSOLUTNO nikako ne ukazuje da mozes da predstavis sve brojeve manje od njega. Kardinalnost skupa brojeva koje ti mozes da predstavis sa 32 bita je 2^32, voleo ti to ili ne, bili oni uzastopni ili ne.

I opet, po 0xFFFFFF-ti put, MOLIM TE pokusaj da iskodiras to sto pricas.... Ukoliko stvarno imas toliko interesovanja za cs, a ocigledno da imas kad posle OVOLIKO vremena i ne pomisljas da odustajes, ako nesto vredi nauciti to je da programiras. Posto od tvoje kompresije, brat bratu, nema nista, zasto da bar nesto dobro ne izadje iz svega ovoga?! A niko, ali NIKO nece da isprogramira ovo za tebe, jer:

1. glupo je programirati nesto TOTALNO uzalud
2. ruku na srce, malo je nervirajuce sto toliko kukas svakodnevno, uz to ignorises to sto ti je slovima SVAKO dokazao na najraznoraznije nacine da je tvoja komresija daleko nemoguca, a za ovo vreme si mogao da to isprogramiras zilion puta, pa taman da nisi seo za tastaturu nikad u zivotu!

Zato eto najsrdacnijeg saveta: sedi da to isprogramiras, gde god da zapnes pomocice ti ljudi sa foruma, pa kolko god vremena i zivaca izgubio naucices mnogo toga SIGURNO. A posto volis da motivises ljude, evo, ako ti sednes i sam to isprogramiras, dobijes od mene i gajbu piva, i cvarke, i sve moguce sestre, necake, tetke, babe, ma sta god pozelis ;-)

Pozdrav i puno srece u ucenju programiranja!
I HAD A NIGHTMARE
IT ALL STARTED NORMAL
10101010
10110011
THEN ALL OF A SUDDEN
1100102
GAAAAH
_____________________________
www.princeton.edu/~skrstic
www.niwifi.co.sr
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
*.pat-pool.le.sbb.co.yu.

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka20.01.2006. u 12:54 - pre 221 meseci
@MajorFatal

Da 1000puta bi implementirao ovo u bilo kom programskom jeziku do sada. Malo da ti pojasnim Formeye-ov dokaz:

Neka imas 2 skupa podataka A i B - gde ti je A ulaz za kompresiju a B izlaz, kompresiju imas samo ako je funkcija f:A->B (f koja slika A u B) bijekcija tj. postoji fukcija g:B->A tako da vredi g(f(a))=a za svako a iz A (inverzna funkcija) inace nemas dekompresiju.

Da vidimo tvoj slucaj (kardinalni broj skupa A je broj elemenata skupa za konacan skup, za beskonacan skup nije, ali nam ovde to ne treba) - imas 2 skupa koja nemaju isti broj elemenata tj. card(A)/=card(B) (u pitanju su konacni skupovi A,B)
Ajde da dokazemo da ne postoji funkcija f u tom slucaju da je bijekcija? Tj. da ili skup A ili skup B ne moze da se preslikava u drugi uz inverznu funkciju (onu koja ti dekompresuje?)

Neka je card(A)/=card(B) i A,B su konacni skupovi i f funkcija f:A->B (slika A u B) ako je card(A)>card(B) postoji makar jedno a iz A koje se ne slika u b iz B tako da je a1=a2 -> f(a1)=f(a2) a ako je card(A)<card(B) postoji makar jedno b iz B koje se ne slika u a iz A i b1=b2 -> g(b1)=g(b2), inace bi imali isti broj elemenata (za konacne skupove). Zasto je ovaj drugi uslov nuzan? 1-1 ili injektivna funkcija? Neka je a1/=a2 i f(a1)=f(a2) tj imamo a1,a2 iz A koji se slikaju u isto b iz B i ne mozemo imati inverznu f-ju g:B->A. Za beskonacni skup je card(A)=card(B) ako i samo ako postoji bijekcija f:A->B ili sto je isto bijekcihja g:B->A jer onda je f(g(b))=b za svako b iz B i f:A->B ;-)




[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 20.01.2006. u 14:13 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 20.01.2006. u 14:14 GMT+1]
 
Odgovor na temu

MilosSavic

Član broj: 61272
Poruke: 24
..mtsns-ns.customer.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka21.01.2006. u 12:50 - pre 221 meseci

Racunarstvo je jedna divna nauka, tako lepa u svojim metodama koje cine da nus produkti nasih istrazivackih pokusaja budu vise od pukih statistika a manje od mnogostrukih interpretacija koje nastaju uploadovanjem licnog, logalnog ili globalnog iskustva/konsenzusa u te nus produkte na nizem nivou (primetiti da je pogled na nivoe rekurzivan, najnizi nivo, tj. onaj na kome rekurzija pocinje da se zamotava jeste statistika). Nus produkti racunarskog naucnoga rada su algoritmi ili njihove konkretne realizacije programi ali na nivou dinamike tj. izvrsavanja istih.. Nus produkti cine da racunarstvo bude malkice vise od nauke, da bude umetnost u rangu muzike ili slikarstva posmatrajuci razgradnju i prosirivanje intuicije stvaraoca (mada neki programi pisani u malko avangardnijim jezicima koji prate malkice neintuitivne paradigme mogu imati i estetske lepote, posebno kada program dozivljavate u fuziji statike zapisa i dinamike izvrsavanja, ali kada dinamika daje dubinu, lepotu i drugaciji dozivljaj statike... obicno inverzna postava jeste nase intuitivno poimanje racunarskog programa, jedan materijalisticki pogled gde se zarad dinamike steti na statici programa koji joj daje estetske vrednosti), ali i da dalje ostane totalitarno DETERMINISTICKA... Tu smo, kljucna rec za sada DETERMINISTICKA, sto za one koji nisu u savremenim tokovima racunarstva znaci: ako imas algoritam A i u njega ubacis konkretan input i, uvek dobijes konkretan i isti output o, ali uvek, bez izuzetaka, u najsirem smislu te reci... I nijedna druga nauka sem racunarstva nije tako dobro i u tom pogledu totalno deterministicka, sto je ujedno i njena najveca prednost u odnosu na druge nauke, posebno fiziku i "kvazi-nauku" matematiku... Ok, zastanimo za trenutak...
Zivimo u svetu koji nam posredstvom sebe predoci razne probleme. Opet u zavisnosti od konkretnog istorijskog konteksta socijalni konsenzus nekada kaze da je svrha naseg postojanja upravo u resavanju problema. Buduci da trenutno zivimo u drustvu koje se po sociolozima zove informaticko drustvo, a trenutno vreme informaticka era, mozemo reci da je socijalni konsenzus postignut, i to na zalost nas samih racunardzija (jer pocinjemo vise da se bavimo onim pomenutim materijalnim programiranjem na ustrb onog pravog umetnickog, sto bi Puza rekao onog pre Hrista) i ponekih ostataka romanticarskih dusa. Super na relaciji problem-resenje prvi korak jeste ideja. Koliko i problema, toliko i ideja po problemu, a resenja i modela obrnuto proporcionalno *sto bi trebalo da znaci da sve u svemu to tezi nuli*. E tu je problem, ideja koliko god hoces a nauka deterministicka, a mi u zabludi i mislimo da imamo savrsenu detereministicku intuiciju, te da nam ideje manje vise pa uvek rade. Nekima se to desi na prvoj ideji, nekima na svakoj. Mislimo da nam je racunarska intuicija dovoljno izgradjena da mozemo predvideti rezulat algoritma na input na osnovu samog statickog pogleda na njega u malo losijem slucaju, a u najgorem da je logicka struktura naseg algoritma takva da odgovara resenju naseg problema prateci odgovarajucu filozofiju algoritma kao pojave. Treci i poseban problem jeste to sto mozemo da biramo izmedju losijeg i najgoreg slucaja, mada to ne bi smeli/trebali ciniti (mada po kongitivnim sposobnostima i energetskim kapacitetima, tesko da mozemo isterati oba puta kao valja bez potpunog socijalnog odricanja). Prednost je opet sto je nauka u domenu interpretacije totalno DETERMINISTICKA, te onda bez problema SAMI mozemo graditi i doizgradjiati nasu racunarsko umetnicku intuiciju, bilo kroz formalno matematicko dokazivanje korektnosti algoritma, bilo kroz njegovu samu implementaciju kao dokaz konceptu, i to mnogo brze, bolje i bezbolnije nego kod drugih prirodno-pozitivistickih nauka. Zato, apel, prestanite vise da se*ete i umesto toga razvijajte vasu racunarsku intuiciju, bilo formalno, bilo implementaciono, bilo oboje, ali nikako socijalno na ovom nivou, da bi ste kada je izgradite do potrebnog nivoa mogli je doizgradjivati i socijalno-hegelovski... Tek onda se pojavite na nekom forumu i ke*ate kao toboze neko pametan koji sve svoje komplekse leci kroz odrzavanje kompleksa vise vrednosti, te stoga bar dva pojedinca na ovom forumu su u ovom trenutku doziveli svojih vorholovskih pet minuta slave na ovom massmedia prostoru i tih pet minuta je proslo i ne ponovilo se... Sve ostalo jednostavno nije vredno truda ni jednog bajta
 
Odgovor na temu

MilosSavic

Član broj: 61272
Poruke: 24
..mtsns-ns.customer.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka21.01.2006. u 13:20 - pre 221 meseci

A sada sam uspeo i da procitam najvece rangiranu glupost u ovom topicu:

"Ne moram da podsecam da racunari rade na osnovu matematickog modela i da, samim tim, taj model savrseno odgovara realnosti, za razliku od stvari koje srecemo u fizici koja je samo priblizni matematicki model realnosti."

Racunari ne rade na osnovu matematickog modela, racunar jeste konkretna realizacija jednog matematickog modela. Taj matematicki model daleko da odgovara bilo kakvoj realnosti (mada mislim da se u ovom slucaju pod pojmom realnosti mislilo na nesto sto svakako nije semanticko znacenje ove reci). Stvari koje srecemo u fizici nisu priblizni matematicki modeli realnosti, nego je realnost realnost, a modeli u fizici su posledica matematickog modeliranja te realnosti, znaci potpuno obrnut pristup problematici. Ako si instrumentalista realnost te ne interesuje i u neku ruku je negiras, interesuje te samo da li tvoj model predvidja ishod eksperimenta sto kasnije egzaktno proveravas i onda kazes ok model radi ili ok model ne radi. Ako radi onda se igras sa njim menjajuci neki od parametara modela da vidis kako bi se realnost ponasala u tim slucajevima... Ukoliko si realista i imas model koji radi posao onda si dosao do apsolutne istine, ukoliko je model matematicko-deterministicki mozes se igrati i boga tako sto ces ga racunarski simulirati. Medjutim daleko smo mi od apsolutnih istina i toga da matematicki model racunara savrseno odgovara realnosti (a to je upravo tvoja tvrdnja), jer da je tako ziveti danas ne bi bilo nikako zanimljivo...
 
Odgovor na temu

formeye
Ivan Čukić
KDE developer, Free Software Network
Serbia
BGD

Član broj: 5188
Poruke: 388
..njuel-bg.customer.sbb.co.yu.

Sajt: ivan.fomentgroup.org


Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka21.01.2006. u 13:35 - pre 221 meseci
Citat:
... Racunari ne rade na osnovu matematickog modela, racunar jeste konkretna realizacija jednog matematickog modela. ...

Nije šija, nego ... šija?

Obožavam filozofe. Raspiseš se toliko, a ne kažeš apsolutno ništa. Svaka čast!

Računar *radi* po matematičkom modelu. Ako dokažeš (ne)ispravnost algoritma u matematičkoj teoriji, algoritam (ne)će raditi u realnosti. Ako dokažeš nemogućnost postojanja određenog algoritma u matematičkom modelu, algoritam neće biti moguće konstruisati ni u realnosti.

Za razliku od života, za koji možimo diskutovati da li je deterministički ili ne (a što nikad nećemo moći da dokažemo), u računarstvu su stvari malo drugačije.

P. S. Malo si off-topic...

[Ovu poruku je menjao formeye dana 21.01.2006. u 15:27 GMT+1]
While you were hanging yourself on someone else's words
Dying to believe in what you heard
I was staring straight into the shining sun
 
Odgovor na temu

RooTeR
Rajko Nenadov
nema ga
Detelinara, NS

Član broj: 2386
Poruke: 385
*.ADSL.neobee.net.



Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka21.01.2006. u 15:37 - pre 221 meseci
Citat:
formeye:
Obožavam filozofe. Raspiseš se toliko, a ne kažeš apsolutno ništa. Svaka čast!


Jedan je Milos Savic (ovo treba da zvuchi, onako, navijachki:)
mmmmmm.. aahhhhhh..
e, nije sex nego serem!
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
*.pat-pool.le.sbb.co.yu.

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka21.01.2006. u 17:54 - pre 221 meseci
Citat:
Racunarstvo je jedna divna nauka, tako lepa u svojim metodama koje cine da nus produkti nasih istrazivackih pokusaja budu vise od pukih statistika a manje od mnogostrukih interpretacija koje nastaju uploadovanjem licnog, logalnog ili globalnog iskustva/konsenzusa u te nus produkte na nizem nivou (primetiti da je pogled na nivoe rekurzivan, najnizi nivo, tj. onaj na kome rekurzija pocinje da se zamotava jeste statistika). Nus produkti racunarskog naucnoga rada su algoritmi ili njihove konkretne realizacije programi ali na nivou dinamike tj. izvrsavanja istih.. Nus produkti cine da racunarstvo bude malkice vise od nauke, da bude umetnost u rangu muzike ili slikarstva posmatrajuci razgradnju i prosirivanje intuicije stvaraoca (mada neki programi pisani u malko avangardnijim jezicima koji prate malkice neintuitivne paradigme mogu imati i estetske lepote, posebno kada program dozivljavate u fuziji statike zapisa i dinamike izvrsavanja, ali kada dinamika daje dubinu, lepotu i drugaciji dozivljaj statike... obicno inverzna postava jeste nase intuitivno poimanje racunarskog programa, jedan materijalisticki pogled gde se zarad dinamike steti na statici programa koji joj daje estetske vrednosti), ali i da dalje ostane totalitarno DETERMINISTICKA...


U bre, deterministicka je zato sto je logika u kompjuteru Hilbertova logika, a brojevi u kompjuteru matematicki brojevi (prirodni su dosta) i iz toga izgradjujes celo programiranje i celu matematiku, odnosno, moze se uvek logicki dokazati da su algoritmi u matematici i programi u kompjuteru, ako ne isti ono izomorfni tj da pojasnim laicki, samo drugaciji zapis iste stvari. Ako je neki problem matematicki resiv uvek mozes konstruisati program na osnovu algoritma koji ce ga resavati, i ako je matematicki neresiv ne mozes konstruisati program koji bi ga resio. Evo dokaza: Neka je matematicki problem M neresiv, a mozes napisati program koji ga resava imas kontradikciju, jere na osnovu programa P imas algoritam (matematicki) za resavanje problema M. To drugacije zapisivanje iste stvari tj izomorfizam, posledica je identicnog aksiomatskog skupa u programiranju i matematici. Racionalni brojevi u matematici i u programiranju su isti zapis jedne stvari (koju ako zelis mozes da zapisujes kako hoces, ukljucujuci i razlomke sa rimskim brojevima, i heksadekadnim razlomcima). Logika u matematici je ista i u kompjuteru, samo je zapis drugaciji, i to vazi za sve sto se moze implementirati i u matematici i u programiranju i logicki dokazati.
 
Odgovor na temu

MilosSavic

Član broj: 61272
Poruke: 24
..mtsns-ns.customer.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka22.01.2006. u 10:31 - pre 221 meseci

Nije sija nego nije sija...
Pazi ovako: imas racunar, ne znas kako radi, proucavas ga bilo kako ali da je bilo kako nesto sto je po socijalnom konsenzusu opet nesto sto se zove naucni metod i zakljucis da racunar radi po matematickom modelu koji je posledica tvog istrazivanja.. E onda mozes da kazes racunar radi po matematickom modelu.. Ali situacija je malko drugacija imas matematicki model koji se zove Tjuringova masina (a ne nesto iz Hilbertove logike, mada za istu nikada nisam cuo, iako dobro znam i sta je to logika i ko je to Hilbert, no dobro) i onda na osnovu toga nastane njegova materijalno prostorno vremenska realizacija koja se zove racunar i ona ne radi po matematickom modelu, nego je konkretna realizacija matematickog modela sto je veoma bitna razlika... I ne zaboravi kojim sledom umnih padavina ide tvoje izlaganje: prvo kazes racunar radi po matematickom modelu, a onda kazes da taj model savrseno odgovara realnosti, sto je besmislica a sto sam pokusao da kazem, ali si ti u svom odgovoru izbegao ovu drugu stvar (kao i celu stvar oko fizike za koju imas potpuno pogresnu predstavu). Poenta je bila na relaciji realnost-model, gde ti kazes ili imas takvu predstavu da se ide od modela ka realnosti umesto obrnuto, a na sta sam ja pokusao i da ukazem...
Filozof?!?!?!
DA jesam off topic, i u tom kontekstu je pisan i ceo tekst, uostalom nista vise off topic nego vecina odgovora ovde...
Daj molim te pojasni mi sta je to algoritam u realnosti, a sta je to algoritam u matematickoj teoriji... Algoritam ne egzistira u realnosti, algoritam jeste matematicki model i samo matematicki model i nista drugo i nista vise. Da li je algoritam nesto vise od matematickog modela ne znamo iliti socijalni konsenzus po tom pitanju jos nije dostignut, jer nista konkretno ne postoji sto bi se moglo nazvati algoritam a da nije matematicki model, kada se to nesto pojavi i kada budu postojale arhitekture na cemu ce se to moci izvrsavati onda mozemo reci da je algoritam nesto vise...
Poslednji tvoj pasus je off topic na ovu temu, ali se sa njim slazem dokle god je racunarstvo ovakvo kakvo je. Uostalom taj pasus direktno obara sve ono sto si ti u prethodnim postovima i rekao, a na sto sam ja ukazao.

E sada za drugog pacijenta:
Govorio sam o razvoju intuicije stvaraoca umetnika i hteo sam da kazem zasto je racunarstvo tako dobro sa te strane i u tom kontekstu je upotrebljeno to DETERMINISTICKO, ja uopste nisam ulazio u to zasto je ona deterministicka, samo sam objasnio sta je to i zasto je dobro kada je tako.... A ono sto si ti pisao nema veze sa vezom o onome sto sam ja hteo da kazem i tvoj tekst uglavnom predstavlja sintaksno spojenu gramaticko tacnu kombinaciju strucnih izraza u iskaz koji nema nikakvo ali ama bas nikakvo semanticko znacenje, jer ti i ne znas o cemu pises. Prvo, u tvom transferu iz naucnog u laicki govor (ali u onom naucnom) upotrebljavas fraze kao sto su: "logika u kompjuteru", "brojevi u kompjuteru", "implementirati u matematici" strasno :)... Posto sam jelte off topic strasno bih voleo da znam sta je to: Hilbertova logika, potom sta je to logika u kompjuteru, potom da li postoje brojevi koji nisu matematicki, zatim da li se moze dokazati da je algoritam izomorfan sa programom ili se to moze uvek dokazati (kao da postoji vise vrsta pojma algoritam i vise vrsta pojma program). Druga stvar, mislim i da postoje problemi koji su resivi i za koje se mogu pokazati da su resivi, a da ne postoji algoritam za njihovo resavanje jer do sada nije pronadjen. Zatim bih voleo da mi se pojasni sta je to aksiomatski skup u u programiranju i ako je moguce da mi se navedu aksiome iz tog skupa. Zatim tvoj dokaz uopste nije dokaz i uopste i nije tacan... I ne postoji dokaz za izomorfizam pojma algoritam iz matematicke teorije i pojma program u racunarstvu, zasto, zato sto nije ni potreban jer ono drugo nastaje iz onog prvog, zatim su to stvari koje se manje vise intuitivno usvajaju jer matematicari ne mogu da postignu konsenzus oko toga sta je to algoritam i sta je to efektivan postupak. Druga stvar ne mozes tek tako skakati sa nivoa na nivo i govoriti o necemu sto je zapis broja i necemu sto je zapis algoritma jer svakako ta dva pojma nisu u istom domenu, mada je ovaj drugi moguce svesti na ovaj prvi. Uostalom zapis tu i ne igra nekavu veliku ulogu. I na kraju sto je najgore, ja se u potpunosti slazem sa tobom, jer znam sta si hteo da kazes (ali opet ponavljam da to sto si rekao nema nikakvo znacenje), ali to nema ama bas nikakve veze sa onim sto sam ja hteo da kazem.
E sada za onoga prvog pacijenta: ako si mislio da sam ja filozof i demagog obrati paznju na ovog drugog pacijenta... I sta se bre primate toliko :)

 
Odgovor na temu

formeye
Ivan Čukić
KDE developer, Free Software Network
Serbia
BGD

Član broj: 5188
Poruke: 388
..njuel-bg.customer.sbb.co.yu.

Sajt: ivan.fomentgroup.org


Profil

icon Re: Kompresija random-like podataka22.01.2006. u 20:13 - pre 221 meseci
Citat:
MilosSavic: E sada za drugog pacijenta:

Pre svega, ovo dovoljno govori o tvojim intelektualnim (ne)sposobnostima i (ne)kulturi, tako da cu se potruditi da ovo sto zelim da kazem, srocim sto je moguce jednostavnije.

Citat:
MilosSavic:
da racunar radi po matematickom modelu koji je posledica tvog istrazivanja.. E onda mozes da kazes racunar radi po matematickom modelu.. Ali situacija je malko drugacija imas matematicki model koji se zove Tjuringova masina (a ne nesto iz Hilbertove

Racunar je pravljen po matematickom modelu, i samim tim radi po matematickom modelu.
Racunar radi po matematickom modelu, i samim tim model odgovara realnosti.

P.S. O "primanju": Uporedi duzinu svojih tekstova sa zajednickom duzinom mene i 2. kolege, pa primeti ko se prima, a ko ne, ja samo uzivam da se raspravljam... Pozdrav.
P.P.S. Ako imas zelje da nastavis raspravu, molim te pokreni drugu temu i ostavi nam link, a ovde da se vratimo "Kompresiji random-like podataka"
While you were hanging yourself on someone else's words
Dying to believe in what you heard
I was staring straight into the shining sun
 
Odgovor na temu

[es] :: Art of Programming :: Kompresija random-like podataka
(TOP topic, by Gojko Vujovic)
Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7

[ Pregleda: 53407 | Odgovora: 127 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.