Prema evdenciji do kraja 2005. godine, u svetu živi oko 38, 6 miliona ljudi inficiranih HIV virusom. Tačna brojka, koju niko ne zna, daleko je veća, jer se u mnogim delovima sveta ne vodi evidencija, a ima i onih koji ni ne znaju da u sebi nose opaki virus. Podsaharska Afrika je idalje najviše zahvaćen region u svetu u kome ima oko 25 miliona ljudi inficiranih virusom HIV. Sledi azijsko-pacifički region sa 8,3 miliona ljudi koji žive sa virus HIV. Dve trećine tog broja živi u Indiji (oko pet miliona). Što se tiče novih slučajeva, lane zabeleženih u svetu, vidan porast je zabeležen u istočnoj Evropi i u centralnoj Aziji, gde je zajedno 2005. evidentirano oko 200.000 novih inficiranih osoba, u Latinskoj Americi ih je bilo oko 140.000. Bliski istok, sa oko 64.000 novih slučajeva, i dalje ostaje region u kome ima najmanje ljudi sa virusom HIV, svega 0,1 odsto stanovništva, mada se uočava porast u Alžiru, Iranu, Libiji i Maroku.
Istraživači su došli do obilja dokaza kako se sprečava i leči ova bolest, ali se rezultati inicijative za sprečavanje širenja virusa HIV veoma razlikuju od zemlje do zemlje, pri čemu mnoge od njih ne uspevaju da dostignu ciljeve koje su same sebi zacrtale na specijalnoj sednici Generalne skupštine UN 2001, tvrdi UNAIDS. U izveštaju UNAIDS je naglašeno da je potrebno da se narednih godina sprovodi sveobuhvatna kampanja protiv širenja virusa HIV planetom, a preporučuje se izdvajanje većih sredstava i kontrola trošenja kako bi novac otišao onima kojima je najpotrebniji. Očekuje se da će ove godine na borbu protiv side u zemljama u razvoju biti utrošeno 8,9 milijardi dolara, dok je potrebno 14,9 milijardi dolara, ističe UNAIDS. Do kraja 2008. za ove potrebe biće neophodno da se izdvoji 22,1 milijarda dolara, uključujući 11,4 milijarde samo za programe prevencije.
"Na žalost, mislim da ćemo se suočiti da daljom globalizacijom epidemijskog širenja side u svakom kutku naše planete", izjavio je u intervjuu za AP šef UNAIDS-a Peter Pjot. Naglašavajući da se "mora misliti o budućim generacijama", Pjot je istakao da "još ima vremena da se prekine da se samo upozorava i da se krene na sve frontove". "Neophodno je da zaista inteziviramo naš odgovor sidi", rekao je on, preciziravši da akcija mora da krene "iz osnova" jer se širom sveta razlikuje pristup načinima prevencije os side, dok u ovom trenutku svega 1,3 miliona obolelih od side u siromašnijim zemljama sveta imaju uopšte pristup lekovima, a čak više od 80 odsto njih nema nikakav medicinski tretman niti lekove.
Sida je zabeležena i u najzabitijim delovima sveta, na primer, na jednom ostrvu severno od Australije, koje dele Papua Nova Gvineja i Indonezija, odnosno njena istočna provincija Papua. Tamo je "epidemija side u afričkom stilu", rekao je Pjot, optuživši za to siromaštvo, seksualno iskorišćavanje žena i političku nestabilnost. On je posebno ukazao na problem žena koje su izložene najviše opasnosti da obole od side i da je dalje šire, pogotovo na potomstvo, jer malo mogu da utiču na svoje muške partnere da koriste kondome. Od 38 miliona ljudi sa HIV virusom , 17 miliona su žene, od kojih čak 13,5 miliona živi u Africi. Među najvažnije metode sprečavanja širenja side u svetu, Pjot je nabrojao i seksualno obrazovanje ženske dece, bolju zdravstvenu i reproduktivnu zaštitu i redovne kontrole prostitutki i narkomana.
(tanjug)