|
zofr
Član broj: 126534 Poruke: 80 *.dynamic.sbb.co.yu.
|
Da, vrlo je verovatno da je savremeni covek nastao u Africi, ali nije 100% sigurno, jer su vec tada druge covekolike vrste postojale u Evropi i Aziji pre vise stotina hiljada godina.
Vreme od pre 60000 god. kao nastanak savremenog coveka je dugo smatrano kao tacno, jer od tog vremena moze da se prati delatnost coveke kroz ostatke orudja i oruzja koje je pravio. Pre tog vremena nema takvih nalaza. Ali, najnovija otkrica fosilnih ostataka pokazuju da savremeni covek postoji vec 200000 god.
Cudno je da ljudska civilizacija pocinje da se radja u periodu kada je populacija bila na nivou odumiranja i kada je brojala, prema procenama samo nekoliko hiljada jedinki.
Ako je jos tada covek bio umno sposoban da stvori ono sto sada stvara (naravno tu ima nagomilanog znanja) postavlja se pitanje: koji su uslovi morali da vladaju da bi se rodila civilizacija.
Homo erektus je ziveo 2 miliona godina i sve to vreme je koristio samo jednu alatku, vesto isklesan kameni noz. Dakle 2 miliona godina a nikakav napredak.
Neandertalac je bio napredniji, ali i on je nestao sa povlacenjem poslednjeg ledenog doba.
U odnosu na njih savremeni covek je iz nekog razloga imao razvijen ceoni rezanj mozga. On nema nikakvu "posebnu" ulogu. I danas kada u nekoj nesreci covek izgubi taj deo mozga, on moze uglavnom normalno da funkcionise. Vremenom se u tom delu mozga razvila funkcija za apstraktnim misljenjem sto je iniciralo razvoj civilizacije. Dakle, evolucija je podarila potrebnu strukturu mozga coveku, samo je pitanje koji su uslovi doveli do razvoja apstraktnog razmisljanja. Kako je to evolucija podrila coveku? Pa, odavno je poznato da postoji tendencija kod svake vrste da se iz generacije u generaciju uvecavaju organi. Covek na ocigled jedne generacije (deda, sin, unuk) postaje prosecno visi za nekolikomilimetara.
Sta moze razviti funkciju apstraktnog misljenja? To moze biti, pre svega, potreba za predvidjanjem, iza cega sledi povezivanje uzroka i posledica i konacno shvatanje funkcionisanja vaznih stvari za zivot ranih ljudi.
Zivot u tropskim oblastima u kojima se uvek na isti nacin dolazi do hrane tokom cele godine (lakse ili teze) nije isto sto i zivot u oblastima sa 4 godisnja doba. Tamo gde se godisnja doba menjaju zivot je mnogo komplikovaniji. Izvor hrane se menja tokom godine, treba obezbediti hranu za zimski period, takodje i odecu i obucu. Covek tih podrucja je morao da prati promene u prirodi da predvidi i da zna kada dolazi smena godisnjih doba, morao je da napravi neku vrstu kalendara, a za to je morao da uputi pogled ka nebu i da zapaza promene u rasporedu zvezda i putanji sunca. Mislim da se moc apstraktnog misljenja javila prvo kod ljudi koji su ziveli na tim prostorima, a da se zatim rasirila i kod ostalih, obzirom da su imali predispoziciju za to.
Dakle, mislim da je kolevka civilizacije Evro-Azijska oblast u kojoj su postojale znacajne promene godisnjih doba (obilje hrane u periodu leto-rana jesen i ostra zima). Uostalom, na mapi neolitskih nalazista (mladje kameno doba) nalazista su najgusca upravo u toj oblasti.
Sta mislite?
Pozdrav.
|