Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Ukratko o platnim karticama ...

[es] :: E-Kupovina :: Platne kartice :: Ukratko o platnim karticama ...

Strane: 1 2

[ Pregleda: 29406 | Odgovora: 28 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Ukratko o platnim karticama ...02.08.2004. u 15:32 - pre 239 meseci
U Srbiji do sada je izdato oko milion plastičnih kartca

U Srbiji se ubrzino povećava broj korisnika platnih kartica. Procenjuje se da je do sada izdato oko milion platnih kartica, što je pet puta više u odnosu na stanje od pre godinu dana. Sve više građana odlučuje se za prednosti „nevidljivog” novca, spretno koristeći platne kartice, a dobro se snalaze i u granicama dozvoljenih minusa. Bankari kažu da građani bez bojazni mogu da se okrenu prednostima korišćenja kartica i bešumnim i preciznim elektronskim transakcijama. Planovi su da se do kraja godine uvede u upotrebu oko 1,5 do dva miliona nacionalnih kartica. Na taj način će se omogućiti daleko sigurnija kontrola novog sredstva plaćanja, koje će polako zameniti ček.

– Platne kartice imaju mnogo prednosti u odnosu na keš ili čekove. Građani ih još nisu prihvatili u dovoljnoj meri, jer se kod nas dosta koriste čekovi. Neki klijenti, i kada dobiju karticu od banke, ne znaju kako da uživaju u njihovim prednostima, pa je i ne koriste. Kartice su jednostavniji i jeftiniji način za kupovinu na odloženo plaćanje, a rate se skidaju sa računa na dan dospeća. Na ovaj način nema potrebe da se u cenu robe uračunava dodatni namet. Ipak, iz dana u dan povećava se broj korisnika kartica. Delta banka počela je izdavanje Master kartica 2002. godine i do kraja te godine izdali smo 11. 000 kartica. Sa završetkom 2003. godine dostigli smo cifru od 80.000 izdatih kartica, a posle prvih šest meseci ove godine, u našoj banci izdali smo ukupno oko 220. 000 ovih kartica, objašnjava Dejan Tešić, pomoćnik generalnog direktora Delta benke, u razgovoru za „Ekonometar”.

U našoj zemlji ima oko 200 bankomata i 5.000 POS terminala, ali je potrebno mnogo više POS terminala i bankomata, kako bi kartica mogla ravnopravno da konkuriše šalteru banke, čeku ili kešu.

Kartice su čistije od novca, zamenjuju gotovinu, a vlasnici su oslobođeni brige od gubljenja novca.

Vrste kartica

U Srbiji su u upotrebi međunarodne kartice: master kard, viza i dajners – klubska kartica. Domaće platne kartice su dina kard i juba kartica Sa druge strane, kartice se dele na kreditne i debitne. Postoje master-kreditna i maestro-debitna kartica. Za korišćenje klasične debitne kartica, neophodno je da vlasnik ima novac na računu kojim izmiruje svoje troškove. Kod kreditne kartice novac je moguće potrošiti unapred, a obaveze se izmiruju naknadno. Postoji debitna kartica do visine pokrića i takozvana pri-pejd debitna kartica koju koriste studeti i omladinci.

– Za korišćenje pri-pejd debitne kartice nije neophodno da vlasnik ima redovne prihode. Mnogi roditelji deci na taj način daju džeparac ili studentima šalju novac iz unutrašnjosti. Mladi rado koriste ovakav način plaćanja i sve čeće se odlučuju za kupovinu ove kartice. Važno je i koju će banku korisnik izbarati, jer banke uz karticu nude i dodatne povoljnosti. U našoj banci trenutno je najpopularnija debitna kartica sa odloženim plaćanjem, koja se izdaje korisnicima, koji u banci imaju tekući račun. Njima banka dozvoljava i određena prekoračenja i zaduživanja, obično u iznosu prosečnog dohotka tog korisnika, kaže Dejan Tešić i dodaje da sve transakcije koje se naprave uz pomoć ove kartice, ne skidaju se sa računa istog dana, već 30 dana kasnije. U objektima „Maksi supermarketa” novac se „skida” čak posle 90 dana, a ovakve povoljnosti bolje su od onih koje omogućava korišćenje čeka.

Debitnom karticom može da se plati benzin, uz dozvoljeni minus i odloženo plaćanje od 30 dana, što predstavlja svojevrsni mali kredit. Ova kartica je i internacionalna, a plaćanje u inostranstvu obračunava se u dinarima. Srbi, inače, karticama najčešće plaćaju hranu, zatim benzin, trošove u restoranima i turistička putovanja.

Program domaćih dina kartica, prema rečima našeg sagovornika, nudi oko 30 banka, ali ih aktivno izdaje samo desetak. U sistemu viza kartice je više od 15 banaka, a aktivno ih izdaje 10 banka. Delta banka prednjači u izdavanju master kartica. Oko 94 odsto ukupnog prometa ovom karticom ostvaruje Delta banka. Do kraja godine u master kartice biće ugrađena i čip tehnologija, a ova banka prva je na Balaknu izdala viza karticu sa novom čip tehnologijom. To su kartice sa mikro kompjuterom koji ima zaštitnu funkciju i onemogućava kopiranje i bilo kakvu zloupotrebu kartice.

Kreditna biznis kartica

Osim kartica za fizička lica izdaju se i kartice za biznis - korisnike. Delta banka je prva ponudila kreditnu biznis karticu. Koriste je i najveće državne institucije, firme, javna preduzeća, za troškove službenih putovanja i reprezentaciju.

Početkom jeseni ova banka intenziviraće kampanju sa „Red star Master karticom”, u kojoj će sve firme koje sponzorišu klub Crvena Zvezda, vlasnicima ove kartice prilikom kupovine omogućavati popust od 3 do 20 odsto. Ova kartica omogućava plaćanje na rate kroz model revolving kredita (univerzalni potrošački kredit za kupovinu u zemlji i inostranstvu). Izmiruje se minimalno 20 odsto obaveza iz prethodnog meseca, dok se na ostatak duga obračunava kamata od 1, 2 odsto mesečno. Izdavanje dodatnih kartica nije omogućeno.

Delta banka je prva dobila licencu za prihvatanje viza kartica u mreži POS terminala banke. Ovo je prva banka koja je omogućila prihvatanje viza, master i dina platnih kartica na istom POS terminalu, bez obzira na to koja je banka izdala pojedinačnu karticu.

Delta banka trenutno ima oko 4.500 POS terminala i oko 70 bankomata, a do kraja godine imaće oko 10.000 POS terminala i oko 100 bankomata.

Kako se dobija kartica

Kod izdavanja kartice, bankari vode računa o „istoriji” poslovanja građanina sa bankom. Ako je štediša banke ili na njenim šalterima prima platu, kartica mu se izdaje uz menicu ili uz izdavanje dodatnog depozita. Ako korisnik kartice ne može da navede mesto stanovanja ili je po proceni bankara nesiguran na bilo koji način, neophodni su i žiranti. Zatim se zaključuje ugovor sa poslodavcem korisnika i izdaje se kartica.

Plastična kartica i čip se proizvode u fabrikama koje imaju odgovarajuće licence domaćih i stranih institucija. Plastika ima ugrađenu UV zaštitu, holograme zaštitne, slične kako kod papirnog novca. Plastika stiže do banke kao zaštićena pošiljka gde se obavlja personalizacija, odnosno upisuju se podataci o određenom korisniku u magnetnu pistu ili u čip. Ponekad to za banke rade procesori ili servis provajderi. Tada je kartica spremna i uručuje se korisniku. „Plastični” novac se sastoji od kartice i PIN broja, koji se štampa na zaštićenom PIN mejleru, koji je zapečaćen u koverti i može ga videti samo korisnik. Ovaj broj on ne sme nikom drugom da otkrije, da ne bi došlo do zloupotrebe, a bez PIN broja ne može ni da podigne novac na bankomatu.

Konkurencija čekovima

Neki se, ipak, odlučuju za korišćenje papirnog ili novca koji zvecka i nerado se odlučuju za korišćenje kartica. Tome doprinosi nizak standard građana, nedovoljna upućenost u prednosti „plastičnog” novca i neadekvatne usluge banka. Prema oceni našeg sagovornika, kod ima oko 200. 000 aktivnih korisnika platnih kartica.

Papirni ček još uvek je najpopularniji instrument bezgotovinskog plaćanja. Čekovi su mnogim korisnicima tekućih računa omogućili da dođu do još jedne ili dve plate i da započnu razne aranžmane odoloženog plaćanja. Ipak, platne kartice uveliko konkurišu čekovima mnogobrojnim pogodnostima. Čekovi će i dalje postojati kao instrument bezgotovinskog plaćanja, a njihova upotreba veoma je raširena i u svetu. Prema nekim podacima, u Francuskoj, naprimer od ukupnog plaćanja, 34 odsto obavlja se pomoću čekova, a Amerikanci i pored toga što imaju na hiljade razčičitih kartica i dalje plaćanja obavljaju uz pomoć čeka.

Svet i mi

I pored ubrzanog razvoja kartičarrstva u našoj zemlji znatno zaostajemo za zemljama u okruženju.

U Sloveniji sa oko dva miliona stanovnika, ima oko 2,5 miliona kartica.

U Hrvatskoj na oko 4, 5 miliona stanovnika ima više od pet miliona kartica.

U Bugarskoj nacionalnu karticu „borika” koristi više od dva miliona ljudi.

Sve do 1990. godine naša zemlja je po broju korisnika plastičnih kartica bila slična razvijenim zemljama. Bivša Jugoslavija imala je daleko veći broj korisnika plastičnog novca nego u Grčkoj i u zemljama istočnog bloka. Nekada je bila veoma popularna Ameriken ekspres kartica, a sada je njena upotreba gotovo sasvim zamrla. Međutim, 2000.godine, upotrebu internacionalnih master kartica uvele su Societe general i Delta banka i broj korisnika kartica u našoj zemlji od tada se ubrzano uvećava.

Dajners kartica prva je osnovana 1949. godine. Bila je kartonska i važila je smao u 100 restorana. Ova kartica nastala je kada je čuveni bankar Maknamara 1949. godine, zaboravio novačanik kod kuće i nije imao para da plati večeru u restoranu. Na teritoriju naše zemlje ova kartica stigla je 1969. godine, a ovom karticom može se plaćati širom sveta. Na prijavu krađe odmah se reaguje, a centar „Dajnersa” u Beogradu u neprekidnoj je vezi sa centralom u Londonu koji blokira njenu upotrebu u svim bankama i na svim prodajnim mestima.

Nedostaju zakoni

Prema oceni našeg sagovornika za dalje poslovanje platnim kartica izuzetno je važno objedinjavanje podataka o poslovanju „plastičnim” novcem. U Zakonu o platnom prometu kao sredstavo plaćanja navedeni su gotov novac, čekovi, a platne kartice se ne spominju.

– Potrebno je izmeniti delove Zakona o platnom prometu i Zakona o deviznom poslovanju. Iako u Srbiji nema mnogo zloupotreba platnih kartica, važno je da Krivičnim zakonom jasno budu regulisani elementi zloupotrebe katica, što sada uopšte ne postoji. Neophodno je stvaranje različitih institucija za rešavanje sporova, reklamacije i rešavanje određenih problema sa plastičnim novcem. Izostaje i zajednička borba banka proitv zloupotrebe „plastičnog” novca, ističe Dejan Tešić.

Mirjana Vujadinović

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 18.12.2005. u 16:34 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Milioniti korisnik Visa kartice dobio nagradu od milion dinara16.11.2004. u 17:24 - pre 235 meseci
Broj Visa kartica u Srbiji i Crnoj Gori dostigao je milion izdatih kartica u roku od samo tri godine, pohvalio se direktor Visa intenešnala za SCG Jean Marc Tonti.

Povodom izdavanja milionite viza kartice u SCG, Tonti je istakao da je jedino Kina u tako kratkom perodu uspela da izda milion kartica.

Prema njegovim rečima većina transakcija sa Visa karticom izdatim u SCG obavljena u zemlji dok su strani turisti potrošili oko 30 milina dolara koristeći tu kreditnu karticu u SCG.

Inače, bolničar iz Niša Mroljub Krstić koji je kao milioniti korisnik Visa kartice dobio nagradu od milion dinara.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Rekordna potrošnja stranaca upotrebom "Viza" kartica u SCG - 90 miliona dolara + domaći ...16.05.2005. u 23:08 - pre 229 meseci
Tokom 2004. godine, posetioci iz inostranstva su potrošili gotovo 90 miliona dolara upotrebom "Viza" kartica, što je za 66 odsto više u odnosu na 2003. godinu, dok su prošle godine korisnici "Vize" iz SCG potrošili 24 miliona dolara u inostranstvu, saopštilo je predstavništvo te kompanije za SCG.

Stranci koji koriste "Viza" kartice, potrošili su prošle godine oko 34 miliona dolara za plaćanje proizvoda i usluga u SCG i podigli još oko 56 miliona dolara sa bankomata u našoj zemlji i upotrebom "Viza" kartica koje su izdate u njihovim državama.

To znači da su stranci tokom 2004. godine potrošili gotovo 90 miliona dolara u SCG koristeći "Viza" kartice, što predstavlja rast od 66 procenata u poredenju sa 2003. godinom.

Strani posetioci potiču iz više od 80 zemalja sveta, ali su korisnici "Viza" kartica iz SAD ostvarili najznačajniju potrošnju u SCG tokom 2004. godine, učestvujući sa 13 odsto u ukupnoj potrošnji (oko 11,6 miliona dolara).

Posetioci iz Velike Britanije su na drugom mesto, sa potrošenih nešto više od 9,2 miliona dolara (10 odsto ukupne potrošnje), dok su Italijani bili treći sa oko 6,5 miliona dolara (7 odsto) upotrebom svojih "Viza" kartica.

Korisnici "Vize" iz SCG su tokom 2004. godine potrošili gotovo 24 miliona dolara na plaćanja u inostranstvu, a podigli su i dodatnih 18 miliona dolara iz bankomata dok su boravili u stranim zemljama.

To je veoma veliki rast u poredenju sa 2003. godinom, kada su korisnici "Vize" iz SCG potrošili svega dva miliona dolara plaćajući karticom i podižući gotovinu. Omiljene zemlje za potrošnju su bile Italija (13 odsto), SAD (12 odsto) i Velika Britanija (11 odsto).

 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: U Srbiji do sada je izdato oko milion plastičnih kartca16.07.2005. u 11:41 - pre 227 meseci
Kartice koje su izdate u inostranstvu, osim „ameriken ekspresa“ mogu da se koriste za plaćanje roba i usluga u otadžbini, kao i za podizanje gotovine na bankomatima. Ukoliko se odlučite da trošite u Srbiji, plaćajući „malim plastičnim čudom“, preporuka je da se dobro raspitate kod banke koja vam je izdala karticu o uslovima, odnosno visini provizije koja se naplaćuje.

Na svim šalterima „Vojvođanske banke“ obeleženim prepoznatljivom oznakom „viza“ (VISA) moguće je podići gotovinu „viza“ karticama bilo koje banke. Pored menija na srpskom jeziku, korisnicima je na raspolaganju i engleski meni.

Na bankomatima ove banke, pored podizanja gotovine, moguće je proveriti i stanje na računu, ukoliko ovu uslugu podržava banka izdavalac kartice, a visinu naknade utvrđuje banka koja je izdala karticu.

U bankomatu se nalaze novčanice apoenske strukture od 1.000 i 200 dinara. Minimalni iznos koji se može podići je 200 dinara. Ova banka, međutim, ne postavlja limite za podizanje gotovine na bankomatu, pa iznos koji se može podići zavisi od raspoloživog iznosa, odnosno sredstava na računu vlasnika kartice ili kredita limita koji mu je odobrila njegova banka za trošenje kreditnom karticom.

Na bankomatima „Delta banke“, koji su postavljeni na preko 80 lokacija širom zemlje, od kojih je preko 20 u Beogradu, moguće je podizanje gotovine karticama izdatim i u inostranstvu iz programa „master“, „maestro“, „viza“, „viza elektron“, „dajners“, „dina“, „cirus“, „plus“. Maksimalan iznos koji se može podići jeste 30.000 dinara po jednoj transakciji.

„Delta banka“ ima najrasprostranjeniju mrežu od preko 6.000 POS terminala postavljenih širom zemlje koji omogućavaju plaćanje roba i usluga platnim karticama izdatim u inostranstvu. Ukoliko vas zanima spisak svih lokacija bankomata i POS terminala, možete se informisati na na sajtu „Delta banke“ www.deltabanka.com.

Podizanje gotovine na bankomatu „Rajfajzen banke“ ograničeno je fizičkom mogućnošću bankomata da isplati maksimum 35 novčanica, ali klijent zato može da napravi više keš transakcija na ATM-u. S druge strane, podizanje gotovine preko POS terminala nije ograničen brojem novčanice, nego maksimalnim iznosom gotovine koji je odobrila banka izdavalac.

- Sve banke na svetu, izdavaoci brendiranih kartica „viza“ i „masters“, po pravilu ograničavaju korišćenje kartice na dnevnom nivou, i to po pitanju broja transakcija i maksimalnog iznosa podizanja gotovine. Ovo se dešava pre svega iz bezbednosnih razloga, ukoliko se kartica ukrade, izgubi ili skrimuje - kaže Saša Damnjanović, rukovodilac odeljenja za platne kartice.

„Ameriken“ još ne može
Jedino vlasnici „ameriken ekspresa“, kako saznajemo u „Komercijalnoj banci“, ne mogu svoju karticu koja je izdata u inostranstvu da koriste za plaćanje roba i usluga i podizanje gotovine u Srbiji. Naime, „Ameriken ekspres“ još nije dozvolio da se otvore akceptanske mreže na našem prostoru, za razliku od ostalih internacionalnih kompanija.

D. Nišavić
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: U Srbiji do sada je izdato oko milion plastičnih kartca09.09.2005. u 21:30 - pre 225 meseci
Na na­šem tr­ži­štu tre­nut­no su u op­ti­ca­ju če­ti­ri vr­ste kre­dit­nih kar­ti­ca ko­je iz­da­ju 22 do­ma­će i stra­ne ban­ke, a sa nji­ma mo­že da se pla­ća na od­lo­že­no u ro­ku od 30 da­na do 30 me­se­ci. Na­šu "Di­na kard" tre­nut­no nu­di de­vet ba­na­ka, a od ove ne­de­lje kli­jen­ti­ma je na ras­po­la­ga­nju i u Na­ci­o­nal­noj šte­di­o­ni­ci.

- Sa "Di­na" kar­ti­com se mo­gu pla­ća­ti ro­ba i uslu­ge na vi­še od 20.000 pro­daj­nih me­sta u Sr­bi­ji - ka­žu u Na­rod­noj ban­ci Sr­bi­je. Ina­če, do sa­da je kod nas iz­da­to oko tri mi­li­o­na kar­ti­ca. Kri­te­ri­ju­mi za nji­ho­vo odo­bra­va­nje gra­đa­ni­ma su sve bla­ži i sve če­šće se do pla­sti­ke mo­že do­ći bez de­po­zi­ta, a ka­ma­te na dug su iz­me­đu je­dan i dva od­sto na me­seč­nom ni­vou.

"Di­na kard" iz­me­đu osta­lih iz­da­je i na­ša vo­de­ća do­ma­ća ban­ka - Ko­mer­ci­jal­na ban­ka. Ovu kar­ti­cu mo­gu da do­bi­ju svi kli­jen­ti ban­ke ko­ji ima­ju te­ku­će ra­ču­ne. Po­sto­je "Di­na 3", "Di­na 6" i "Di­na 12" kar­ti­ce, a sve što se nji­ma ku­pi, ot­pla­ću­je se na tri, šest me­se­ci i go­di­nu da­na. Mak­si­mal­no za­du­že­nje za­vi­si od vi­si­ne pla­te sva­kog ko­mi­ten­ta, a me­seč­na ra­ta mo­že da za­u­zme tre­ći­nu pri­ma­nja. To zna­či ako ne­ko že­li "Di­na 12" kar­ti­cu, a ima pla­tu od 24.000 di­na­ra, mo­že da ko­ri­sti 96.000 di­na­ra. Ovaj iz­nos mo­že da po­dig­ne od­jed­nom ili da sva­kog me­se­ca ski­da od­re­đe­nu su­mu sa ra­ču­na. Čim po­kri­je jed­nu ra­tu, mo­že od­mah da se za­du­ži za isti iz­nos. "Di­na kart" ko­ju iz­da­je Ko­mer­ci­jal­na ban­ka va­ži dve go­di­ne.

Cep­ter ban­ka iz­da­je "Di­na kard" kar­ti­ce ko­ja svim ko­ri­sni­ci­ma omo­gu­ća­va ku­po­vi­nu na kre­dit kroz vi­še­me­seč­ne ra­te. Ko­ri­sni­ci me­seč­no pla­ća­ju sa­mo de­set od­sto od po­tro­še­nog iz­no­sa. Sva­kom upla­tom, kli­jent sma­nju­je svoj dug ta­ko da po­ve­ća­va iz­nos ko­ji mu je na ras­po­la­ga­nju za sle­de­ću ku­po­vi­nu. Vla­sni­ci­ma "Di­na kar­da" u Cep­ter ban­ci na ras­po­la­ga­nju je kre­dit od 300 do 3.000 evra u di­nar­skoj pro­tiv­vred­no­sti. Me­seč­na ka­ma­ta na osta­tak du­ga je 1,3 od­sto.

Kod Voj­vo­đan­ske ban­ke, "Di­na kar­ti­cu", mo­gu da do­bi­ju i gra­đa­ni ko­ji ne­ma­ju te­ku­ći ra­čun u ovoj ban­ci i bez re­dov­nih me­seč­nih pri­ma­nja. Voj­vo­đan­ska ban­ka je iz­da­la oko 10.000 na­ci­o­nal­nih kar­ti­ca za sa­mo dva me­se­ca.

Stra­ne ban­ke nu­de kre­dit­nu "vi­zu" i "ma­ster­kard" kar­ti­cu. Ako se iz­u­zme Ki­na, Sr­bi­ja i Cr­na Go­ra je ze­mlja sa naj­ve­ćim bro­jem iz­da­tik "vi­za" kar­ti­ca u po­sled­njih go­di­nu da­na, od­no­sno oko 1,2 mi­li­o­na sa ten­den­ci­jom da se taj broj znat­no uve­ća do kra­ja go­di­ne. Raj­faj­zen ban­ka je pr­va ban­ka ko­ja je gra­đa­ni­ma po­nu­di­la "vi­zu re­vol­ving" kar­ti­cu, bez de­po­zi­ta, ali za­du­ži­va­nje za­vi­si od vi­si­ne pla­te. Kod ove ban­ke ni­je po­treb­no da se po­se­du­je te­ku­ći ra­čun da bi se ova kre­dit­na kar­ti­ca do­bi­la.

Del­ta ban­ka ima ši­ro­ku le­pe­zu kar­ti­ca. Kre­dit­ne kar­ti­ce ove ban­ke su in­ter­na­ci­o­nal­ne i omo­gu­ća­va­ju da se oba­vi pla­ća­nje iz vi­še me­seč­nih ra­ta kroz mo­del ri­vol­ving kre­di­ta. Od­no­sno, da se oba­ve­ze iz­mi­ru­ju mi­ni­mal­no de­set od­sto me­seč­no iz pret­hod­nog me­se­ca i kre­dit­ni li­mit je dva pu­ta ve­ći od ulo­že­nog de­po­zi­ta. Za kli­jen­te ko­ji ima­ju ured­nu kre­dit­nu isto­ri­ju Del­ta ban­ka iz­da­je kar­ti­ce bez po­la­ga­nja de­po­zi­ta.

"MA­STER­KARD"
FOLKS ban­ka u svo­joj po­nu­di ima "Ma­e­stro" plat­nu kar­ti­cu i "Ma­ster­kard stan­dard", "gold" i "bi­znis" kre­dit­nu kar­ti­cu. Sa "Ma­ster­kard stan­dard" kar­ti­com mo­gu da se pla­te ro­be i uslu­ge, kao i da se po­dig­ne go­to­vi­na u ze­mlji i ino­stran­stvu. Pla­ća­nje je od­lo­že­no 30 da­na, a ban­ka bes­ka­mat­no kre­di­ti­ra kli­jen­te u ovom pe­ri­o­du. Go­di­šnja čla­na­ri­na za stan­dard kar­ti­cu iz­no­si 2.500 di­na­ra, a vi­si­na kre­dit­nog li­mi­ta je ogra­ni­če­na me­seč­nim pri­ma­nji­ma.

"VI­ZA AL­TER­NA"
"Vi­zu al­ter­nu" iz­da­je So­si­e­te že­ne­ral ban­ka i sa njom se mo­gu oba­vi­ti sva pla­ća­nja u ze­mlji i ino­stran­stvu. Ko­ri­snik ove kar­ti­ce mo­ra da pri­ma pla­tu ili pen­zi­ju pre­ko ove ban­ke i mo­že da se opre­de­li za ne­ko­li­ko op­ci­ja me­seč­ne ot­pla­te, od­no­sno 10 od­sto, 25 od­sto, 50 ili 75 od­sto i da ko­ri­sti re­vol­ving kre­dit. Bes­plat­na "vi­za al­ter­na" mo­že da se do­bi­je uz šted­nju od mi­ni­mum 200 evra me­seč­no. Po­sle tri me­seč­ne upla­te ko­ri­snik sti­če pra­vo na "al­ter­nu" bez tro­ško­va odr­ža­va­nja sa mi­ni­mal­nim me­seč­nim li­mi­tom od 600 evra u di­nar­skoj pro­tiv­vred­no­sti. Ka­ma­ta na šted­nju iz­no­si 3,07 od­sto na go­di­šnjem ni­vou, 4,09 za 24 me­se­ca, a na tri go­di­ne 5,11 od­sto.

S. Moravčević
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Ukratko o platnim karticama -> Kako plaćati robu i usluge karticama umesto čekovima - Primeri18.12.2005. u 15:41 - pre 222 meseci
Oproštaj od čeka

Od ovog meseca ček se koristiti samo za bezgotovinska plaćanja i odmah dospeva na naplatu. – Savremeni model plaćanja na odloženo samo uz kreditne kartice

Omiljeni srpski način kupovine na odloženo plaćanje čekovima odlazi u istoriju. Od decembra ove godine ček ponovo postaje instrument plaćanja kako je predviđeno zakonom o čeku, a poslednji rok naplate čeka na poček koji su trgovci primali i u novembru od građana je 28. decembar. Od prvog dana 2006. godine popularno i višegodišnje uobičajeno plaćanje čekovima na odloženo neće više biti moguće. Čekovi će se i dalje koristiti za bezgotovinska plaćanja, ali će odmah dospevati za naplatu. Ček će biti samo sredstvo plaćanja a ne i podloga za kratkoročne kredite. Zemeniće ga kartice. Kartica je zamena za gotovinu ili čekove i omogućava korisniku da lakše raspolaže novcem ali i da koristi kredit.

Građani su imali godinu dana da se pripreme za prelazak sa čeka na kartice, a u decembru je počela četvrta završna faza postepenog ukidanja funkcije čeka na poček kao instrumenta kreditiranja. Građani koji i dalje budu želeli da plaćaju na odloženo, moraće da uzmu kreditne kartice, jer sa debitnom može da se potroši samo onoliko koliko imaju na računu. Naši građani se polako navikavaju na prednosti „plastičnog novca” i o pogodnostima koje ima ovakav vid bezgotovinskog plaćanja stiču se sve veća iskustva.

Sve poslovne banke na teritoriji Srbije izdaju nacionalnu platnu karticu „dinu”, a pored nje tu su i „viza” i „masterkard” platne kartice. „Juba” i „dajners” kartice spadaju u nebankarske kartice. Od kreditnih kartica tu su charge i rivolving kreditne kartice. Po broju izdatih kartica i transakcija po stanovniku Srbija se nalazi ispred Makedonije i BiH i može se uporediti sa Bugarskom i Rumunijom. U odnosu na Hrvatsku i Sloveniju Srbija još uvek malo zaostaje po broju izdatih kartica, ali znatno manje nego što je to bilo 2003. godine.

U Nacionalnom centru za platne kartice Narodne banke Srbije kažu da u Srbiji trenutno postoji nešto manje od 3,5 miliona izdatih platnih kartica. Imajući u vidu podatak da je početkom 2003 godine u Srbiji bilo manje od 400.000 izdatih kartica može se zaključiti da je kartičarstvo u poslovnima bankama u poslednje dve godine doživelo snažan razvoj. Trenutno se platnim karticama mogu plaćati roba i usluge na preko 25.000 prodajnih mesta i podizati gotovina na preko 700 bankomata.

Plaćanje „plastikom”

Postoje dve vrste platnih kartica: debitne i kreditne, koje se razlikuju po uslovima izdavanja. Debitne se uglavnom izdaju uz svaki tekući račun i ne postoje dodatna sredstva obezbeđenja jer korisnik kartice može da troši sredstva koja isključivo poseduje na tekućem računu. U nekim slučajevima korisnik može putem debitne kartice da raspolaže i sredstvima koja su omogućena dozvoljenim minusom na tekućem računu. Za izdavanje kreditnih kartica banke mogu da traže dodatne mere obezbeđenja s obzirom na to da prilikom izdavanja kreditne kartice banka kreditira korisnika određenom sumom novca koju on u tom trenutku ne poseduje.

Trenutno u Srbiji ima najviše izdatih dinakard kartica (oko1,8 miliona), a zatim viza (oko1,2 miliona) i masterkard (oko 300.000).

Sa stanovišta naknada koje se plaćaju za izdavanje kredtine kartice dinakard je trenutno najpovoljnija, a uslovi za izdavanje debitnih kartica uglavnom su ujednačeni bez obzira na to o kom se brendu radi. Za domaću dina karticu banke naplaćaju prosečno 250 dinara. Debitne katice su klasičan instrument plaćanja kao i ček, vezane su za tekući račun korisnika i njom se se mogu platiti roba i usluge samo do iznosa sa kojim se raspolaže na računu. Mogu se koristiti isključivo na elektronskom uređaju POS terminalu ili bankomatima koji rade 24 sata i novac sa računa je u svakom trenutku na raspolaganju korisnku bez čekanja u redu ili na šelteru banke. Ona je imanje rizična od korišćenja gotovog novca, jer slučaju krađe ili gubitka kartice rizik je minimalan. Krađa se odmah prijavi, kartica biva blokirana i mogućnost zloupotrebe ne postoji. Istovremeno, kartice su za banke kao izdavaoce jevtinije i efikasnije jer smanjuju troškove i rizike pri rukovanju gotovinom, a trgovci mogu da očekuju sigurniju i bržu naplatu, povećanje prometa i manje trškove poslovanja.

Na rate sa karticama

Banke intenzivno rade na uvođenju novih modela kreditnih kartica u poslednjih pola godine, kao savremenog modela plaćanja na odloženo. Postoje charge i rivolving kreditne kartice. U prvom slučaju korisnik karticom plaća račune, pa banka jednom ili dva puta mesečno ispostavi račun za raniju potrošnju, koju u celosti krisnik treba da izmiri i to u određenom roku. To je ustvari beskamatni kredit. Takva je npr. dajners kartica za koju je potreban depozit od 500 evra.

Za rivolving se kaže daje to kredit poput „protočnog bojlera” sa otvorenim krejem. Korisnik ne mora da plati ceo iznos nego deo koji banka odredi a to može da bude od 5 do 50 odsto iznosa na računu. Ostatak se prenosi u sledeći mesec kojem se na kraju dodaju računi iz tog perioda a korisnik treba da plati samo minimalni iznos koji banka odredi. Takve su strandardna masterkard, viza i ameriken ekspres. Dok god se izmiruju obaveze u visini troškova minimalnog iznosa, klijent ima karticu, a ostatak je kredit na koji se zaračunava bankarska kamata.

Najčešći model kreditnih kartica u dinakard sistemu u kojem su sada sve poslovne banke su tzv. dinakard 3, 6 i 12 kreditne kartice, koje treba da zamene plaćanje čekom na 3, 6 ili 12 rata. Ova kartica je rivolving model gde korisnik otplaćuje trećinu, šestinu ili dvanaestinu duga. Posle svake otplate korisniku se za taj iznos ponovo povećava limit. Korisnik ima mogućnost da deo duga ili čak ceo dug otplati odjednom ukoliko mu tako odgovara u nekom trenutku i da nakon nekog vremena ponovo u potpunosti iskoristi svoj kreditni limit, kažu u Nacionalnom centru za platne kartice NBS.

Promet kreditnim karticama iz meseca u mesec se povećava za oko 50 odsto, a sa debitnim oko 20 odsto što pokazuje da se kartice sve više koriste za odloženo plaćanje.

Smanjenje kamata

Nezaobilazan element kreditiranja su kamate. Kamatne stope na preostali iznos duga za kredite uzete na osnovu dinakard kartica je oko 1,5 procenta mesečno. Kamate za ostale međunarodne kartice u Srbiji su i do tri odsto mesečno, pa u proseku prosečna kamatna stopa na preostali iznos duga za kredit na karticu iznosi oko dva odsto. Ti izdaci nisu mali ako se taj trošak uporedi sa drugim zemljama. Razlog za to je inflacija i plivajući kurs dinara u odnosu na evro.

U Nacionalnom centru za platne kartice kažu da kamatu po kreditnim karticama određuju banke u skladu sa poslovnom politikom i kretanjima na tržištu. Potencijalno smanjenje kamata zavisiće od opštih uslova na tržištu bankarskih proizvoda. Građani su i do sada plaćali „kamatu” prilikom korišćenja čekova na odloženo plaćanje, jer su trgovci često naplaćivali robu i usluge skuplje u odnosu na plaćanje u gotovini ili putem kartice. Plaćanje na ovaj način često je uključivalo i popuste do 10 odsto u odnosu na cenu koja je obračunavana za plaćanje čekovima na odloženo.

Za domaće dina kartice banke naplaćuju različitu visinu godišnje članarine, koja se kreće od 200 do 500 dinara i nije potreban depozit. Članarina i depozit za internacionalne platne kartice je veća i to zavisi od banke od banke. Sve više platnih kartica u Srbiji doprinelo je da elektronka plaćanja u trgovini i uslugama u mobilnoj telefoniji beleže konstantan rast u protekle tri godine. Ipak, procenjuje se da je sa tolikim brojem aktivnih platnih kartica prosek transakcija svega 2,5 odsto mesečno po jednoj kartici, što je veoma malo. Stručnjaci kažu da je razlog retke upotrebe kartice u tome što ovde još preovladava keš i još je jaka siva ekonomija u čijim se tokovima nalazi oko 35 odsto gotovine u platnom prometu Srbije.

Jesen stiže

Sve banke koje posluju na teritoriji Srbije pripremile su se za oproštaj sa čekom kao sredstvom odloženom plaćanja. Među njima je i Metals banka iz Novog Sada koja već dve godine izdaje dina debitne kartice. Građanima nude i po tri vrste platnih kartica iz dina i viza paketa. Iz oba paketa u Metals banci korisnici kartica mogu dobiti debitne kreditne i poslovne kartice.

Verica Janković, direktor Sektora za poslove sa stanovništvom, kaže da se broj izdatih kartica u ovoj banci približio broju od 11.000. Građani su najviše zainteresovani za dina kreditnu karticu, kojoj je posvećena i posebna promotivna kamanja, zbog interesovanja koje je izazvala, pod nazivom „Jesen stiže dina moja”.

Najveća pogodnost ove kartice je da se do nje lako i brzo dolazi, kao i to da na dug iz prethodnog meseca, otplaćen u celosti do 10-tog u tekućem mesecu, ne obračunavamo kamatu. Za poslovne ljude predvideli smo dina poslovnu i viza biznis karticu. Veoma smo prijatno iznenađeni brzinom kojom građani usvajaju korišćenje platnih kartica, što je naročito vidljivo u poslednjih par meseci. Pripremni period za oproštaj od čeka dobro je iskorišćen a garancija za to su velika ponuda različitih vrsta kartica, uključenost gotovo svih banka i sve veći broj bankomata. Čeku će napokon biti vraćen osnovni smisao i uloga koja mu je i zakonom određena – predstavljaće sredstavo plaćanja, kaže Verica Janković.

Mesečna kamata na dina kartice Metals banke iznosi 1, 85 odsto ili 1 odsto uz valutnu klauzulu. Visinu kamatnih stopa za kartice ova banaka periodično procenjuje, da bi se snižavala, u skladu sa promenama na tržištu. Naša sagovornica podseća da su građani i do sada plaćali kamatu prilikom odloženog plaćanja putem čeka, a ta kamata im je bila pripisivana kroz finalnu cenu plaćene robe. Kupci su plaćali nepoznat iznos nevidljive kamate trgovcima.

Naša sagovrnica kaže da dosadašnja iskustva Metals banke pokazuju da stepen zloupotreba kartica nije alarmantan. Praćenje putem kamera i sistem zaštite PIN koda sasvim je dovoljna garancija da klijenti banke mogu bez brige da koriste kartice i mirno spavaju, jer na treći pogrešno unet PIN kod, bankomat blokira karticu. U Metals banci smatraju da uvođenje kartica u Srbiji među poslednjih u Evropi svakako ne može biti prednost, ali ukoliko se na pravi način iskoriste iskustva drugih koji su ranije krenuli sa kartičarstvom mogu se izbeći sve početničke greške.

Paketi od tri kartice

I Meridian banka je pripremila bogatu ponudu kartica za građane i firme. Izdaju tri vrste platnih kartica, nacionalnu platnu karticu dinakard i dve vrste internacionalnih- viza i masterkard. Ponuda Meridian banka se zasniva na paketima od tri platne kartice. Od debitnih kartica u paketu nude dinakard klasik, viza elektron i maestro masterkard i to besplatno ako klijent prima platu preko računa ove banke. Klijenti debitnim karticama mogu trošiti do visine sredstava na računu ili do visine dozvoljenog minusa na tekućem računu.

Najtraženiji proizvodi banke su paketi kreditnih kartica. U dva paketa kreditnih kartica banka nudi po tri kreditne kartice. U „Premium paketu” klijent dobija dinakard kreditnu, viza klasik i masterkard standard platne kartice. Prestižni, Gold paket sačinjavaju dinakard kreditna, viza gold i masterard gold kreditne kartice.

– Klijenti čija plata dolazi na račun u Meridian banku odmah imaju pravo na kreditnu karticu sa limitom potrošnje do tri plate, bez depozita, uz jednog jemca, a otplata je na 12 rata. Nakon 6 meseci limit potrošnje se povećava na 4,5 plate, a rok otplate je 18 meseci, a za 12 meseci klijent stiče pravo na limit od 6 plata i rok otplate na 24 rate. Izmirivanje obaveza po kreditnim karticama moguće je uplatom na šalteru, putem elektronskog bankarstva ili trajnim nalogom, automatski sa tekućeg računa, objašnjava Dragan Radovančev direktor Sektora plastičnih kartica Meridian banke. On kaže da korisnici osnovnih kartica mogu ovlastiti druga lica za korišćenje dodatnih kartica.

Meridian banka nudi i paket platnih kartica namenjen pravnim licima, firmama i radnjama, uz otvoren tekući račun, bez depozita i bez jemaca. Biznis paket obuhvata tri biznis karitice: dinakard poslovnu, viza biznis i masterkard biznis platne kartice. Biznis kartice omogućuju plaćanje putnih troškova, goriva, troškova reprezentacije, plaćanje robe i usluga, podizanje gotovine u zemlji i inostranstvu. – Širokom ponudom kreditnih kartica Meridian banka građanima je dala mogućnost kreditiranja bez čeka. Građani se polako navikavaju na upotrebu kartica za plaćanje robe i usluga i podizanje gotovine na bankomatima. Meridian banka ima 100 bankomata širom Srbije, a do kraja 2006. godine instaliraćemo ukupno 300 bankomata. Bankomati su najnovije tehnologije i pružaju pogodnosti pri podizanju gotovine uz maksimalnu sigurnost, a pri tome svi su opremljeni kamerama za video nadzor, kaže Radovančev. U banci kažu da korisnici svih dinakard, masterkard i viza proizvoda iz zemlje i inostranstva mogu podizati gotovinu na bankomatima Meridian banke.

Kada je reč o kamata koje se mesečno obračauvaju u ovoj banci kažu da su kamate i ranije obračunavane prilikom kupovine na poček i da je građanima dobro poznato da je cena za gotovinu uvek bila niža od one na poček. Razlika je što se sada plaća „gotovinska” cena trgovcu, a kamata izmiruje na kreditnom računu.

Dešavaju se i zloupotrebe kartica ali su to još uvek sporadični slučajevi gde se počinioci, najčešće, brzo pronađu. U banci kažu da je Srbija na dobrom putu da platna kartica zameni gotovinu, a pozitivna iskustva sa upotrebom kartica na ovim prostorima postoje i iz perioda pre uvođenja sankcija. Ovoj tvrdnji u prilog govori i interesovanje trgovaca za POS terminale, uređaje za prihvat platnih kartica. Meridian banka ima razagranatu prihvatnu mrežu po celoj teritoriji Srbije, oko 3 000 prihvatnih mesta i nudi besplatnu instalaciju zainteresovanim klijentima. U Srbiji je predviđena kazna za fasifikovanje kartica. Za krivično delo falsifikovanja kartica predviđena je kazna od tri meseca do pet godina. Za štampanje lažnog novca najveća kazna je do 20 godina zatvora, ali samo u slučaju da su fasifikatori izazvali težak poremećaj u ekonomiji zemlje.

Mirjana Vujadinović
 
Odgovor na temu

minikola
Bgd

Član broj: 64010
Poruke: 107
*.vdial.verat.net.

Jabber: nikolam


+1 Profil

icon Lloši ugovori za kreditne kartice i zloupotrebe31.12.2005. u 09:33 - pre 222 meseci
"Aleksandar Marković" wrote:


Citat:

... Dešavaju se i zloupotrebe kartica ali su to još uvek sporadični

slučajevi gde se počinioci, najčešće, brzo pronađu. ...

... U Srbiji je predviđena kazna za fasifikovanje kartica. Za

krivično delo falsifikovanja kartica predviđena je kazna od tri meseca

do pet godina. ...



Postoji samo jedna "mala" začkoljica..

Sve zloupotrebe po kreditnim karticama padaju na teret komitenta.


Ukoliko pogledate ugovore Svih banaka u Srbiji

koji se potpisuju pri izdavanju Kreditnih kartica,

videćete da u slučaju zloupotrebe kreditne kartice

(korisnik izgubi kreditnu kartu, na primer, i to prijavi posle par dana)

sve rizike, troškove, sav promet po ukradenoj kartici i slično

snosi samo komitent i ni jedna banka se nije potrudila

da zaštiti svoje komitenete od takvih situacija.


Dakle, ako imate kreditnu karticu sa 500 evra depozita

i dozvoljen minus od 1000 evra i više,

plus još ceo iznos na tekućem računu, dvostruki ili višestruki

dozvoljeni minus po tekućem , takođe vezan za tu karticu,

i desi Vam se da izgubite karticu i lopov vam potroši kredit po kartici,

budite spremni da Vas Ni Jedna banka u Srbiji neće zaštititi

u slučaju zloupotrebe,

nego će vam ispostaviti da platite sve što je lopov ukrao.


Tako da se uz prosečne plate u Srbiji sa kojima Vam treba

godinu dana i više da pokrijete ono što lopov može da ukrade,

i ugovore koji ne štite komitente banke (fizička lica),

posedovanje kreditne kartice u Srbiji vrlo rizičan potez.


Za razliku od prakse banaka u Srbiji,

Amerikance,recimo, banke štite i oni odgovaraju

samo do 50 dolara vrednosti zloupotrebe kartice, a preko toga

banka sprovodi svoju istragu, bez uznemiravanja vlasnika kartice.


U Srbiji će ,prema ugovorima za izdavanje kreditnih kartica,

vas pokrasti kradljivac a banka će tek onda da vam odere kožu s leđa.

(sa sve kamatom)


Ukoliko na kartici piše

"ova kartica je vlasništvo banke",

zašto onda po ugovorima svih domaćih banaka,

sav teret zloupotreba pada na komitenta?? (fizičko lice)


Iam li neko saznanje da bar neka od domaćih banaka štiti

svoje komitente u slučaju zloupotrebe?
 
Odgovor na temu

hecky
Milan Topalov
Göttingen

Član broj: 10602
Poruke: 885
*.panline.net.



+5 Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama ...01.01.2006. u 14:50 - pre 222 meseci
Postoji mogucnost "chargeback"-a (prijava zalbe na transakciju) , ali ne znam kako to izgleda u praksi u Srbiji.

Ovo sigurno postoji kod nas, jer sam ja to uradio u Vojvodjanskoj banci, medjutim ispostavilo se da je bio nesporazum izmedju mene i prodavca, pa sam povukao zalbu.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Viza promet u SCG - 530 miliona američkih dolara01.01.2006. u 19:05 - pre 222 meseci
Broj finansijskih transakcija obavljenih ove godine viza karticama u maloprodaji u našoj zemlji tri puta je veći od prošlogodišnjeg, a vrednost tog prometa iznosi oko 530 miliona američkih dolara, i duplo premašuje onaj iz prethodne godine. Kompanija Viza Internešenel očekuje dalji porast takvih transakcija, s obzirom da od januara 2006. godine čekovi građana neće biti korišćeni za odloženo plaćanje. Da su platne kartice najpopularniji način plaćanja pokazuje i sve veći broj prodajnih, uslužnih i drugih objekata u kojima se može obaviti plaćanja vizom, koji je dostigao 15.715, što je stoprocentni porast u odnosu na prethodnu godinu.

Broj bankomata je, takođe, porastao za više od 100 procenata, odnosno, korisnici viza kartica mogu podići gotovinu na 576 automata, a prošle godine ih je bilo 242. Najznačajniji rast zabeležen je u broju kreditnih kartica, koji je deset puta veći nego u istom periodu prošle godine. U periodu od septembra 2004. godine do septembra 2005. godine izdato je ukupno 57.824 kreditne kartice, a u istom periodu prethodne godine je bilo 5.300 kartica.

Novosti


[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 01.01.2006. u 23:11 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama ... kako funkcioniše Revolving kartica01.01.2006. u 19:09 - pre 222 meseci
Kada je jedan sugrađanin potpisao ugovor sa bankom da ga kreditira preko „dina" kartice na 12 meseci, nije ni slutio da će ući u začarani krug. Mislio je da sa skromnom platom tako ima veće mogućnosti da se mesečno zadužuje uz manje rate za otplatu ako je duži rok, a ne na tri ili šest meseci. Ali, naknadno je uvideo da svojoj banci zapravo dug mora da vraća ne godinu dana, kako je bio uveren, već do 2008. i više mu nije bilo ništa jasno.

- Odobren mi je kredit za korišćenje po osnovu kartice u visini trećine mesečnih primanja (8.000 dinara puta 12 meseci) u iznosu od 96.000 dinara. Na osnovu zaključenog ugovora (članom dva), predviđeno je, doslovce, da mi banka odobrava taj kredit uz mesečnu otplatu dvanaestine duga, sa kamatom koja je u trenutku zaključivanja ugovora iznosila dva odsto na mesečnom nivou. Očekivao sam da će otplata trajati 12 meseci, na koliko je i odobren kredit, u jednakim mesečnim ratama, uz pripadajuću kamatu, čija visina uopšte nije sporna jer sam svestan da je novac u našim uslovima skupa roba i da ima svoju cenu.

Međutim, nakon otplate druge rate shvatao je da je to, zapravo, revolving kredit. To znači da su otplaćeni iznosi kredita ponovo raspoloživi za korišćenje, što nigde u zaključenom ugovoru sa bankom nije navedeno. Rate nisu podeljene na 12 jednakih rata, već banka ostatak neotplaćenog dela kredita stalno deli na dvanaestinu tako da će na ovaj način kredit koji je iskoristio do 15. avgusta ove godine otplatiti u avgustu 2008. godine!

Banka ovakvom otplatom kredita, odnosno naplatom kamate, kaže on, ostvaruje dobru zaradu. A uz to, i troškovi kredita su takođe značajni. Prodavac mu je to usmeno potvrdio jer mu banka prenosom sredstava za kupljenu robu na „dina" karticu uzima proviziju od tri odsto.

Svestan da je ukidanjem čeka na poček kreditna kartica jedina mogućnost da se kupuje na odloženo, ovom sugrađaninu, kome inače nisu nepoznati principi bankarskog poslovanja, logično se nametnuo zaključak da je to još jedan način da banke ostvare popriličnu zaradu.

Problem je, zapravo, što neke banke prštikom potpisivanja ugovora nisu prethodno saopštile budućem vlasniku kreditne kartice sve uslove. Naime, većina naših građana, koji su navikli na odloženo plaćanje, još ne znaju kako će ih ta nova zamena omiljenog čeka na poček koji odlaze u prošlost, odnosno kreditna kartica, ubuduće spasavati od besparice. Preciznije, morali bi unapred da znaju model otplate duga i šta je to uopšte revolving kredit.

Kako objašnjavaju bankari, ovakvim modelom kreditiranja vlasnicima kartica mesečno se omogućava otplata trećine, šestine ili dvanaestine duga. Dakle, uvek plaćaju isti procenat duga. Međutim, revolving kredit dozvoljava vlasniku kartice i da sam uplati kompletan dug pre njegovog dospeća. Zato bi u svakom ugovoru sa bankom moralo da piše da je klijentu omogućeno da isplati dug ranije. Smisao takvog kreditiranja je upravo, kažu bankari, da korisnici sami uplate, odnosno prebace novac sa tekućeg računa za koji je „vezana" „dina" kartica i tako izbegnu plaćanje kamate. To im ujedno otvara „prostor" na računu da se nanovo zadužuju. Bankama je isplativije da prave više transakcija na računima klijenata jer znaju da će sutra opet moći da kupuju, a da će od trgovca uzimati ponovo proviziju. Zato prvo dobro proučite ugovor da posle ne bude daš dinar za ulaz dva za izlaz.

B. Dumić
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Za praznike u SCG uz "Visa" karticu potrošeno 20 miliona dolara22.01.2006. u 20:06 - pre 221 meseci
Prema statističkim podacima " Visa International" građani SCG su protekloj sezoni novogodišnjih i božićnih praznika potrošili oko 20 miliona dolara, kupujući "Viza" karticama, što je skoro četiri puta više nego u decembru 2004. godine kada su potrošili preko pet miliona dolara. Tokom proteklih praznika građani su najviše koristili "Viza" kartice u supermarketima za kupovinu pića i hrane, kao i za plaćanje u restoranima, pri čemu su u zemlji potrošili skoro dva miliona dolara kupujući u supermarketima namirnice za novogodišnje i božićne praznike.

Korisnici "Viza" kartica su potrošili oko 700.000 dolara čašćavajući sebe i bližnje u nekom od restorana, što je duplo više nego 2004. godine, kada je potrošeno blizu 300.000 dolara. Ipak, najviše se trošilo na odeću, cipele i knjige, tako da su, sudeći prema potrošenoj sumi novca, građani SCG bili lepo obučeni u novogodišnjoj noći, jer su potrošili više od 1,3 miliona dolara kupujući odevne predmete "Viza" karticama, što je četiri puta više nego u istom periodu prethodne godine. Ukupno je 875.613 dolara je potrošeno na kupovinu cipela, odnosno tri puta više nego u istom periodu prethodne godine.

Statistički podaci pokazuju da su knjige bile najčešće kupovani novogodišnji poklon, jer je više od 200.000 dolara potrošeno za njihovu kupovinu, dok je 305.509 dolara potrošeno za plaćanje usluga u turističkim agencijama. Za vreme praznika je sa bankomata "Viza" karticama podignuta suma od 25.523.300 dolar, a od te sume čak 10 miliona dolara je podignuto sa bankomata u poslednjih deset dana decembra 2005. godine. "Na porast potrošnje je najviše uticala činjenica da su čekovi građana izgubili kreditnu funkciju. U SCG je zabeležen porast broja izdatih kreditnih kartica koje su najpogodnija zamena za čekove građana prilikom kupovine poklona", rekao je tim povodom direktor " Visa International " za SCG Jean-Marc Tonti.

SCG nije jedina zemlja u svetu koja beleži porast sume potrošenog novca za kupovinu "Viza" karticama, korisnici "Viza" kartica širom sveta potrošili su ukupno 291 milijardu dolara u decembu 2005. godine, što je za 34 milijarde više nego prethodne godine.

[ag]
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama ...05.02.2006. u 17:11 - pre 220 meseci
Ukoliko se odluče da robu i usluge plaćaju platnom karticom umesto gotovinom, korisnici platne kartice će imati višestruke prednosti:

- Uštedu vremena: neće morati da čekaju u redovima na šalterima banke zbog izdavanja čekova, odnosno podizanja gotovog novca,

- Raspoloživost usluga 24 časa: na bankomatima je gotov novac raspoloživ 24 časa dnevno,

- Sigurnost: za razliku od novca, ukoliko izgube karticu, ili im ona bude ukradena, građani neće biti oštećeni, pošto je za bankomat potreban PIN broj, koji zna samo korisnik kartice,

- Raspoloživost i u inostranstvu: korisnik internacionalne platne kartice nema ograničenja prilikom izlaska iz zemlje i u inostranstvu može da koristi karticu do iznosa koji je raspoloživ na njegovom računu u banci.

Platne kartice se po funkciji dele na:

1. Debitne kartice kod kojih se račun zadužuje u istom trenutku kada se vrši isplata i čiji korisnik može koristiti sredstva samo do iznosa kojim raspolaže na svom računu;

2. Kreditne kartice čiji vlasnik može koristiti i sredstva kojima u trenutku korišćenja kartice ne raspolaže, ali za čije korišćenje ima ugovoren kreditni limit, a zaduženje računa se vrši u ugovorenim rokovima, najčešće jednom mesečno.

Kakve platne kartice građani mogu da koriste:

1. Bankarske kartice izdaje banka i u našoj zemlji to su nacionalne kartice DINACARD i YUBA, a internacionalne kartice su VISA i Master. Pojedine banke mogu izdavati i svoje interne kartice, koje se najčešće koriste samo u njihovoj mreži, poput POST kartica, VOBAN kartica...

2. Nebankarske kartice izdaju nebankarske organizacije, a u našoj zemlji najpoznatije su Diners i American Express. Postoje i posebne kompanijske kartice, koje važe samo u internim mrežama trgovina, hotela, restorana, benzinskih pumpi...

Narodna banka Srbije je, zajedno sa do sada 37 banaka, kreirala nacionalnu platnu karticu DINACARD, koja će do kraja godine, verovatno, biti najmasovnija platna kartica u zemlji, jer se očekuje preko 1,5 milion izdatih kartica.

1. DINACARD se već danas prima na najvećoj akceptantskoj mreži, na preko 10.000 prodajnih mesta, u preko 220 gradova i mesta širom zemlje. Ova mreža pokriva sve najveće trgovačke i ugostiteljske lance, kao i sve turističke destinacije u zemlji. Takođe, na preko 300 bankomata u zemlji korisnici DINACARD mogu da podižu gotovinu.

2. Većina banaka izdaje DINACARD kao identifikacionu uz dinarski tekući račun, sa mogućnošću korišćenja okvirnog kredita.

3. U pripremi je organizovanje mreže za prijem DINACARD kartice u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, što će građanima koji se odluče da ovogodišnji odmor provedu, na primer, na Crnogorskom primorju olakšati plaćanja i zamenu za evro.

Kako se koristi platna kartica

1. Možete je koristiti na POS terminalu (point of sale ili „mesto prodaje"), odnosno uređaju koji je instaliran uz kasu na prodajnom mestu, a preko koga se identifikuju i prihvataju padaci sa kartice, vrši naplata za kupovinu, ukoliko postoji pokriće za iznos kupovine. Na kraju se izdaje račun u dva primerka, koji korisnik kartice potpisuje, pri čemu jedan ostaje trgovcu, a drugi uzima korisnik za svoju evidenciju.

2. Bankomat ili ATM je uređaj koji je najčešće instaliran na prometnom mestu, ili u ekspozituri banke, a korisniku kartice omogućava podizanje gotovog novca sa svog računa 24 časa dnevno. Za podizanje gotovog novca preko bankomata korisnik kartice mora da, kao identifikaciju, otkuca svoj PIN broj, koji je u zatvorenoj koverti dobio od banke i koji samo on zna.

Narodna banka Srbije preporučuje građanima:
1. Bezgotovinsko, tj. plaćanje platnim karticama, pored toga što štedi vaše vreme, oslobađa vas i potrebe da nosite gotovinu i brinete o njoj.

2. Vaš novac vam je, preko bankomata, stalno na raspolaganju.

3. Korišćenjem kreditne kartice u okviru ugovorenog kredita ne morate da brinete o tome kako će trgovci manipulisati vašim čekovima.

4. Platna kartica vas štiti od krađe gotovog novca.

lako je u slučaju krađe ili gubitka kartice njena zloupotreba nemoguća, neophodno je da se korisnik u što kraćem roku javi banci izdavaocu, kako bi takva kartica odmah bila isključena za korišćenje iz kompletne mreže.

Koju platnu karticu preporučuje Narodna banka Srbije:

1. Karticu koja se prima na najvećoj akceptantskoj mreži u zemlji, koja pokriva većinu gradova i mesta u Srbiji i najveće trgovinske i ugostiteljske lance;

2. Karticu koju izdaje najveći broj banaka i čije je korišćenje moguće na najširoj mreži bankomata;

3. Karticu čije je izdavanje za njene korisnike besplatno.

Pregled - specijalni dodatak, 31.01.2006; Strana: 5
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama ... BRENDOVI BANKARSKIH KARTICA U SRBIJI05.02.2006. u 17:13 - pre 220 meseci

Nacionalni centar za platne kartice

U Srbiji trenutno postoji 3,800.000 izdatih platnih kartica, što u odnosu na početak 2003. godine, kada je bilo izdato nešto manje od 400.000 kartica, pokazuje da je kartičarstvo doživelo snažan razvoj. U ovom trenutku u Srbiji se platnim karticama može plaćati roba i usluge na preko 27.000 prodajnih mesta i podizati gotovina na oko 700 bankomata. Brendovi bankarskih platnih kartica koji su prisutni na našem tržištu su:
- Dina kard (DinaCard),
- Viza (VISA)
- Master kard (MasterCard).

Pored njih postoje:
- Juba (YUBA) kartica, kao i
- Dajners klub (DinersCIub) kartica, koje spadaju u nebankarske kartice.

Platne kartice se mogu podeliti na dve vrste: debitne i kreditne kartice, koje se razlikuju po uslovima izdavanja. Debitne kartice se uglavnom izdaju uz svaki tekući račun i ne postoje dodatna sredstva obezbeđenja jer korisnik kartice može da troši isključivo sredstva koja poseduje na tekućem računu, s tim što u nekim slučajevima korisnik može putem debitne kartice raspolagati i sredstvima koja su omogućena dozvoljenim minusom po tekućem računu. Za izdavanje kreditnih kartica banke mogu tražiti dodatne mere obezbeđenja. Ovo je razumljivo s obzirom na to da banka, prilikom izdavanja kreditne kartice, kreditira korisnika određenom sumom novca koju korisnik u tom trenutku ne poseduje.

Debitna Dina kard kartica se pojavila na domaćem tržištu u oktobru 2003. a kreditna u martu 2005. godine. Banke su veoma brzo prepoznale svoju korist u izdavanju i prihvatanju Dina kard kartice, tako da su u ovom trenutku sve poslovne banke na teritoriji Srbije članice Dina kard sistema.

Trenutno, u Srbiji ima najviše izdatih:
- Dina kard kartica (oko 1,8 milion), zatim sledi
- Viza (oko 1,2 milion) i
- Master kard (oko 300.000).

Korišćenje platnih kartica građanima pruža sledeće pogodnosti:
sredstva sa tekućih računa su, putem bankomata koji rade 24 sata dnevno ili POS teminalima prilikom plaćanja, u svakom trenutku na raspolaganju korisnicima; nema potrebe za čekanjem u redu na šalterima banaka da bi se podigao novac;
sigurnost u slučaju kradje ili gubitka kartice: rizik za korisnika je minimalan ukoliko se gubitak, odnosno krađa kartice odmah prijavi kartica biva blokirana, i nakon toga mogućnost zloupotrebe ne postoji. Najčešći model kreditnih kartica u Dina kard sistemu su tzv. Dina kard 3, 6, 12 kreditne kartice koje treba da zamene plaćanje čekom na 3, 6, ili 12 rata. Dina kard 3, 6, 12, je tzv. ,,revolving model" gde korisnik otplaćuje trećinu, šestinu ili dvanaestinu nastalog duga. Posle svake otplate korisniku se za taj iznos ponovo povećava limit. Korisnik je naravno i u mogućnosti da deo duga ili čak ceo dug otplati odjednom, ukoliko mu tako odgovara u određenom trenutku, i da nakon nekog vremena ponovo u potpunosti iskoristi svoj kreditni limit. Drugi, manje zastupljen tip kreditnih kartica su kartice sa otplatom duga u jednakim mesečnim ratama. Broj mesečnih rata se uglavnom određuje na osnovu iznosa kupovine što je vrednost kupovine veća, dug se deli u više mesečnih rata.

Pregled - specijalni dodatak, 31.01.2006; Strana: 6

 
Odgovor na temu

nDDn
Beograd

Član broj: 64581
Poruke: 20
213.244.208.*



Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama ...08.03.2006. u 22:02 - pre 219 meseci
Pisem CASE na temu Zloupotreba platnih kartica. Uzela sam slucaj "Lucifer", ona kradja u Novom Sadu. E, sad treba da kazem kakava je situacija po tom pitanju u drugim zemljama Evrope. P da li mozete da mi date neke strane sajtove, (npr. Krivicni zakon u USA- ali da mogu da ga skinem u doc ili PDF formatu) ili neki slican slucaj u inostranstvu pa kako su tamo krivci prosli.

Ovaj forum sam pronasla preko Google-a, vidim da ima puno strucnjaka iz ove oblasti. Hvala unapred!
 
Odgovor na temu

Danilo Cvjeticanin
Danilo Cvjeticanin
Apatin-Beograd

Član broj: 9614
Poruke: 3517
*.apatinonline.net.



+37 Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama ...09.03.2006. u 23:14 - pre 219 meseci
http://img.cardcops.com/video/cnn_20050527_z0938j4uoa89zx3j.wmv
Uzivaj :)
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Ukratko o platnim karticama ...29.03.2006. u 22:55 - pre 219 meseci
Korisnik može sam da programira otplatu duga na neograničen broj rata, uz jedinu obavezu da uplaćuje 10 odsto od ukupno potrošenog iznosa u prethodnom mesecu. Takođe, karticom se pazari i u zemlji i u inostranstvu, a da pri tom korisnik ne mora da ima otvoren devizni račun, pa čak ni tekući. Jednostavna upotreba je još jedna od prednosti. Dok je ček potrebno popuniti i proveriti podatke korisnika, plaćanje karticom podrazumeva provlačenje kroz „pos terminal” i potpisivanje računa, smatraju u Rajfajzen banci i dodaju da je odloženo plaćanje čekovima samo prividna prednost, jer su prodavci uglavnom uvećali cenu robe prilikom takve transakcije. Kod kreditnih kartica korisnik plaća kamatu na korišćena sredstva, koja je neznatno veća od indeksa rasta cena na malo i izjednačena s kamatom na dozvoljenu pozajmicu po tekućem računu, ističu u ovoj banci.

Ipak, korisnici plastičnog novca neretko napominju da je ova usluga skupa. Na primer, u Meridijan banci mesečna kamata na ostatak duga iznosi 2,5 odsto. Članarina za takozvani premijum paket, koji čine „master kard standard” i „viza klasik” košta 1.500 dinara, dok „gold paket”, u kome se nalazi čuvena „viza gold”, godišnje „odnese” 3.000 dinara. Ipak, zadovoljstvo odloženog plaćanja na 12, 18 ili čak 24 rate za klijente, koji su u poslednjih desetak godina navikli da „žive na odloženo”, izgleda da nema cenu. Ovu činjenicu znaju i bankari koji klijente stalno „zasipaju” novim i povoljnijim ponudama.

Tako je Evrobanka EFG prošle nedelje počela s izdavanjem, kako je zovu, unapređene „evrolajn dina kreditne kartice” s kreditnom linijom do čak tri hiljade evra. Kao pozitivne osobine navode činjenicu da se uz nju može pazariti na više od 20.000 prodajnih mesta koja primaju nacionalnu „dina karticu”, dok se novac može podizati na svim bankomatima koji su povezani na sistem „dina kartice”. Bez obzira na to što se može koristiti na svim mestima koja primaju „dina kartice”, ona je, ipak, kreditna kartica, što znači da korisnik može da plaća svoj račun u ratama. Korisnik kartice nije obavezan da se odluči da li će plaćati u tri, šest ili 12 rata. S minimalnom mesečnom ratom pet odsto od potrošenog iznosa, korisnici sami programiraju svoja dugovanja u rokovima koji im odgovaraju, objašnjavaju u ovoj grčkoj banci i napominju da je cena servisiranja 100 dinara mesečno, ali ako je bilans klijenta nula, on neće dobiti mesečni izveštaj i samim tim neće platiti ni servisiranje. U svojoj ponudi plastičnog novca Evrobanka EFG ima i „viza karticu” koja važi svuda u svetu. Mesečna kamata za ovu karticu iznosi 2,25 odsto, a njeno godišnje održavanje čak 2.700 dinara.

U Hipo Alpe-Adrija banci napominju da se njihova „viza klasik kartica” može koristiti u okviru mesečnog limita koji određuje i odobrava banka. Prilikom svakog plaćanja ili podizanja gotovine sa bankomata korisnik dobija račun, takozvani slip. Izvod ostvarenih transakcija se šalje jednom mesečno, a plaćanje računa je automatizovano, kažu u ovoj austrijskoj banci. Na dan dospeća, koji je obično deseti dan sledećeg meseca, stanje na računu se smanjuje za iznos dugovanja. U ovoj banci napominju da godišnja članarina za „vizu klasik” iznosi 1.500 dinara, dok se ponovno izdavanje izgubljene ili ukradene kartice plaća 500 dinara. Za novi „pin”, koji predstavlja lični identifikacioni broj, korisnik plaća 150 dinara. Podizanje gotovine na bankomatu Hipo Alpe-Adrija banke tarifira se sa tri odsto provizije, dok se na drugim bankomatima naplaćuje još 100 dinara.

Vojvođanska banka, takođe, u svojoj ponudi kreditnih kartica ima „vizu” i „dina” kreditnu karticu.

– Na ovaj način klijentima je omogućeno da robu i usluge plaćaju na rate. U slučaju „vize” otplaćujući 10 odsto od obavljene transakcije uz mogućnost prevremene otplate računa. Sa „dina karticom” iznos do 5.000 dinara korisnici otplaćuju na tri rate, od pet do 10.000 dinara vraćaju na šest, a sumu veću od 10.000 dinara odlažu na 12 mesečnih rata. Kamatna stopa na iskorišćeni deo kreditnog limita iznosi 1,8 odsto mesečno bez valutne klauzule. Ukoliko se „viza” i „dina” izdaju uz „porodični plus paket” Vojvođanske banke, klijenti ih koriste bez depozita, bez članarine i bez naknada za vođenje računa – kazala je Dragana Vujović-Đermanović iz informativne službe ove banke.

Ukoliko se kartice koriste van paketa, godišnja članarina za „vizu” iznosi 500 dinara, a za „dinu” 200 dinara, dok vođenje računa kreditnih kartica mesečno klijenta košta 50 dinara.

Anica Nikolić
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama ...12.04.2006. u 22:43 - pre 218 meseci
BROJKE:
2,2 MILIONA stanovnika koristi "dina" kartice, što je više od polovine ukupno izdatih kartica u Srbiji

27.000 POS terminala i 683 bankomata postoji u nacionalnom DINA sistemu

1,5 miliona stanovnika Srbije koristi "visa" kartice.

16 milijardi dinara prometa ostvareno je u 2005. godini korišćenjem "dina" kartica

D. I. KRASIĆ
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama - Izdato 4,1 milion kartica - „Amerikan ekspres“ ponovo u Srbiji05.05.2006. u 22:40 - pre 217 meseci
Osim „dinakarda“, „vize“, „maestra“ i „masterkarda“, u Srbiji će moći da se koriste i „amerikan ekspres“ kartice. „Inteza banka“ juče je najavila da će od 8. maja početi da izdaje i „amerikan ekspres“ zelenu i zlatnu kreditnu karticu, koje imaju najnižu minimalnu mesečnu otplatu na tržištu od tri odsto.

Prema podacima Narodne banke Srbije, na kraju prvog kvartala ove godine bilo je ukupno izdato 4,1 milion kartica. Od toga najviše je debitnih - 3,5 miliona i 570.783 kreditne kartice.

Sa „dinakardom“ može se bezgotovinski plaćati roba i usluga, kao i podizati novac na bankomatima, i to samo u Srbiji. Ovu domaću karticu trenutno izdaju 32 banke.

U zavisnosti od potreba, ali i finansijskih mogućnosti, može se dobiti debitna „dinakard“ - plaćaš onoliko koliko imaš na računu ili po zahtevu građana kreditna - sa rokom otplate na tri, šest i 12 meseci. Uglavnom se zahteva da građanin ima tekući račun otvoren u banci. Ukoliko ne ispunjava ovaj uslov kao garancija traži se uplata depozita.

Banke debitnu „dinakard „izdaju besplatno, bez naknade i članarina, dok za izdavanje kreditne najčešće zahtevaju od 200 dinara za osnovnu, odnosno 100 dinara za svaku dodatnu, kao i uplatu godišnje članarine.

Mesečna kamatna stopa je od 1,8 odsto.

Za razliku od „dine“, „viza“, „master“ i „maestro“ kartice mogu se upotrebiti i u inostranstvu. Za „viza elektron“ potrebno je otvaranje tekućeg i namenskog deviznog računa. Pojedine banke odobravaju je klijentima automatski, bez zahteva, i to besplatno. Potrebno je, međutim, računati i na godišnju članarinu, koja je i do 3.000 dinara. „Viza klasik“ korisniku omogućava da plaća desetinu duga mesečno.

Za kreditnu „viza“ obračunava se kamatna stopa od dva do 2,5 odsto mesečno. Za „maestro standard“ neophodna je uplata depozita od 250 do 2.000 evra.

„Ameriken ekspres“, koji je i ranije bio prisutan u Srbiji svojim korisnicima omogućava minimalnu mesečnu otplatu od tri odsto, odloženo plaćanje do 45 dana bez kamate. Godišnja članarina za osnovnu zelenu karticu je 2.200 dinara (za dodatnu je 1.000), dok je za gold 6.600 dinara, odnosno 3.500 dinara. Korisnici imaju i poklon paket osiguranja. Kamatna stopa kod zelene kartice koja se obračunava na potrošnju iz prethodnog perioda u dinarima je 2,20 odsto, dok na potrošnju u evrima je 1,25 odsto.

D. Nišavić
 
Odgovor na temu

valeksic
Vladimir Aleksić
Beograd

Član broj: 20451
Poruke: 325
195.252.89.*



Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama ...09.06.2006. u 12:55 - pre 216 meseci
Govor guvernera Radovana Jelašića u Privrednoj komori Srbije na savetovanju o razvoju platnih kartica

Beograd, 9. jun 2006.


Poštovane dame i gospodo,

Dozvolite mi da vas u ime Narodne banke Srbije pozdravim povodom godišnjeg skupa Privredne Komore Srbije, posvećenog platnim karticama. Svedoci smo značajnog rasta kartičnog poslovanja u Srbiji u poslednje tri godine i mislim da Srbija ima privilegiju da ima Privrednu komoru koja je oduvek bila aktivna u domenu praćenja razvoja platnih kartica.

Dozvolite mi da napravim presek trenutnog stanja (31. maj 2006. godine) tržišta platnih kartica:

* broj izdatih kartica 4,4 miliona, povećanje od 70 odsto za poslednjih 12 meseci (2,6 miliona krajem maja 2005. godine),
* sa 2,3 miliona DinaKard kartica, njihovo učešće u ukupnom broju svih kartica veće je od 50 odsto,
* broj transakcija na POS terminalima je u martu prvi put premašio broj transakcija na bankomatima, što je izuzetna pojava za zemlje ne samo u našem regionu nego i za mnoge zapadnoevropske zemlje,
* u maju je u Srbiji izvršeno preko pet miliona transakcija platnim karticama
* broj POS terminala je blizu 40.000.

Privredna komora ima ključnu ulogu u približavanju najvažnijih karika u lancu kartičnog poslovanja, banaka i trgovaca, koji samo saradnjom mogu da reše ključna pitanja efikasnosti platnog sistema:

* kvaliteta usluga,
* sigurnosti plaćanja,
* troškova platnog sistema i tzv. trgovačke marže.

Što se tiče sigurnosti, pojavili su se već i prvi izazovi, ali isključivo zbog toga jer se elektronsko plaćanje i u Srbiji omasovilo! E, pošto je ovo tek početak jedne još veće ekspanzije platnih kartica, smatram da ovom pitanju treba dati veoma veliki značaj.

Kako Narodna banka može da doprinese boljoj saradnji banaka i trgovaca u domenu kartičnog poslovanja?
Svedoci smo da se u svetu finansijska i tržišna regulatorna tela sve više bave problematikom odnosa trgovaca i banaka u domenu platnih kartica, koje su u nekim zemljama pretekle gotovinu po obimu plaćanja (SAD, Velika Britanija). Taj obim plaćanja i nedovoljno definisani odnosi banaka i trgovaca su u SAD doveli i do velikih sudskih sporova između Valmart i VIZA i MasterKard sistema, a u drugim zemljama, kao što je Australija, do striktnih regulatornih mera centralne banke. Postoji više pristupa toj regulativi, a jedan od njih je SEPA, inicijativa Evropske centralne banke, koja je u određenoj meri oslonjena na samoregulativu banaka. Lično se zalažem za samoregulativu, što je za mene dokaz da su, kako bankari tako i trgovci, odgovorni i dugoročno orijentisani poslovni ljudi! Ali taj proces ne sme da traje predugo, pošto Srbija vremena nema. I ne treba da se ugledamo samo na susede, nego je potrebno da postavimo mnogo više zahteve, mi to možemo, a imamo i znanja i iskustva.

Narodna banka Srbije pomno prati razvoj regulatornih tela u svetu da bi spremno dočekala kako uključivanje u evropske integracije u domenu kartičarstva, tako i eventualne zahteve aktera platnog sistema u Srbiji – trgovaca, banaka i korisnika kartica. Po izlaganjima vidim da je diskusija između banaka i trgovaca već započela i iskreno se nadam da aktivnosti Narodne banke Srbije u regulisanju odnosa trgovaca i banaka neće biti potrebne.

Narodna banka Srbije će, u svojstvu pokrovitelja DinaKard sistema, i nadalje aktivno učestvovati u razvoju kartičnog poslovanja u Srbiji i drago mi je da mogu da kažem da je DinaKard sistem u martu uveo mogućnost dopuna pre paid telefona SMS porukama. Cilj nam je da za DinaKard korisnike, u što skorijem roku, uvedemo mogućnost plaćanja opštinskih i republičkih administrativnih taksi, kao i plaćanja preko Interneta.

Što se tiče budućih planova, tu se radi u tri pravca:

* sigurnost – prelazak na čip tehnologiju,
* rasprostranjenost – plaćanje državnih dažbina preko DinaKartice,
* učestalost korišćenja – card member reward.

Hvala na pažnji!
 
Odgovor na temu

valeksic
Vladimir Aleksić
Beograd

Član broj: 20451
Poruke: 325
195.252.89.*



Profil

icon Re: Ukratko o platnim karticama ...28.06.2006. u 13:13 - pre 216 meseci
Žan Mark Tonti

Keš se ne predaje

28. jun 2006. | Vojislav Stevanović, Ekonomist magazin

Prema poslednjim podacima ukupan broj lokacija na kojima se prihvata Visa kartica je 20.641. Ali ako se ti podaci uporede sa Hrvatskom gde se Visa kartice mogu koristiti na više od 63.000 lokacija, jasno je da je Srbija i dalje samo zemlja sa potencijalom.


Kompanija Visa International izdala je do kraja marta u Srbiji i Crnoj Gori više od 1,5 miliona platnih kartica. Od tog broja, međutim, tek 132.629 su kreditne kartice, dok ostatak predstavljaju debitne platne kartice. Takođe, uprkos značajnom rastu prometa u maloprodaji ostvarenom karticama, Srbija je još daleko od „bezgotovinskog društva”.

Poređenja radi, u Hrvatskoj, koja ima gotovo upola stanovnika koliko Srbija, platnim karticama moguće je obavljati transakcije na gotovo tri puta više mesta. Problem Srbije je i, u neku ruku, „tehnološka zastarelost”. Naime, tek deset odsto kartica koje se koriste u zemlji su takozvane čip kartice. Te platne kartice, umesto magnetne trake, podatke čuvaju na čipu. Nova tehnologija, osim što je po mnogo čemu „udobnija” za korisnika, u velikoj meri smanjuje i mogućnost zloupotreba.

Ekonomistu u kompaniji Visa International, na žalost, nisu otkrili koje su najčešće zloupotrebe kartica u Srbiji, koliko je zabeleženih zloupotreba i kolika je ukupna nastala šteta za korisnike. Sa druge strane, regionalni direktor Visa International Žan Mark Tonti kaže da se uobičajeni slučajevi zloupotrebe u Srbiji ne razlikuju od slučajeva zloupotrebe u drugim delovima sveta, te da Visa čini sve kako bi se broj takvih slučajeva smanjio korišćenjem novih tehnologija.

„Visa blisko sarađuje sa bankama članicama kako bi obezbedila sigurnost transakcija. Kompanija je razvila i usavršila programe otkrivanja zloupotrebe i njenu prevenciju koji su imale značajne rezultate u smanjenju broja slučajeva zloupotrebe kartica. Mi ćemo nastaviti da koristimo nove tehnologije kako bi smo unapredili sadašnji sistem otkrivanja i sprečavanja zloupotrebe kartica, i kako bi smo nastavili da radimo na za razvijanju novih sistema. Visa, takođe, sarađuje sa policijom u Srbiji i Crnoj Gori kako bi obezbedila brzo otkrivanje zloupotreba i obezbedila efikasnu akciju, kao i na obezbeđivanju uslova da se zloupotreba kartica tretira kao bilo koja druga vrsta zloupotrebe. Prethodne godine Visa je aktivno učestvovala u obučavanju policije u vezi sa zloupotrebom kartica“, kaže on.

E: Kompanija je saopštila da je u prva tri meseca 2006. godine obavljeno više od 5,3 miliona transakcija Visa karticama što predstavlja porast od 252 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, kada je ostvareno nešto više od 1,5 miliona transakcija. Ukupna vrednost transakcija karticama te firme u objektima maloprodaje u prva tri meseca 2006. godine iznosila je 220,5 miliona dolara. Kako ocenjujete te rezultate?

Žan Mark Tonti: Svi pokazatelji našeg poslovanja su u porastu uključujući broj kartica, obim potrošnje, broj prodajnih mesta na kojima se prihvata kartica, broj bankomata, a u porastu je upotreba kartica za plaćanja putem interneta. Statistički podaci Vise International pokazuju da tržište platnih kartica u Srbiji postaje sve sofisticiranije. Samo prošle godine, broj kreditnih kartica je porastao 15 puta u odnosu na 2004. godinu. Očekujemo da će se trend rasta nastaviti i ubuduće u korak sa ekonomskim razvojem zemlje”, kaže on.

E: Prema vašim podacima, tek jedna od 20 izdatih kartica je kreditna, dok su ostale debitne. U kom pravcu očekujete da ce se taj trend menjati i na čemu zasnivate ta očekivanja?

Ž. M. Tonti: Činjenica da je broj kreditnih kartica porastao 15 puta u odnosu na prethodnu godinu ukazuje da se taj odnos brzo menja. Plasman proizvoda kao što su Visa instolment kartica i Visa revolving kartica je imao odlučujući uticaj na veliki porast broja kreditnih kartica. Kao i u drugim zemljama u tranziciji, Visa Elektron debitna kartica je i u Srbiji i dalje omiljeno sredstvo plaćanja. U svakom smislu, različite vrste plaćanja i veliki izbor kreditnih kartica prisutnih na tržištu, omogućavaju veću fleksibilnost potrošačima.

E: Deset odsto izdatih kartica u Srbiji u osnovi ima čip tehnologiju. Sa druge strane procenat učešća čip kartica u zapadnim zemljama je daleko veći. Šta je potrebno da se u narednom periodu poveća broj tih kartica u Srbiji i u kojoj meri Srbija prati tehnologiju u odnosu na region i ostatak sveta?

Ž. M. Tonti: Svedoci smo prelaska na korišćenje čip kartica u Srbiji i Crnoj Gori. Prva čip kartica na Balkanu, izdata je u Srbiji krajem 2003. godine. Od tada smo, zajedno sa bankama članicama konstantno radili na tome da se obezbedi prelazak na čip tehnologiju.

Čip kartice su sada standard u većini zemalja zapadne Evrope i što pre banke u Srbiji shvate prednosti te vrste platnih kartica pre će biti spremne da investiraju, stvarajući uslove da one budu prihvaćene. Čip kartice predstavljaju novu tehnologiju plaćanja koja ima za cilj da učini bezgotovinska plaćanja sigurnijim. Čip sadrži podatke o korisniku koje je veoma teško kopirati, što znači da je ovakva kartica ima bolju zaštitu od eventualnog falsifikovanja ili zloupotrebe.

Pored toga procedura plaćanja je jednostavnija, jer ukoliko je potrebno ukucati pin kod, nema potrebe da se dodatno potpisuje račun na maloprodajnom mestu. Takođe čip tehnologija omogućava više primena jedne kartice koja se u tom slučaju može koristiti u prevozu, za osiguranje i kao lična karta. Mreža POS terminala u Srbiji je spremna za čip kartice, što je veoma ohrabrujuće.

E: Plaćanje karticama po srpskim prodavnicama i dalje “mukotrpan” posao. Često samo jedna kasa ima POS terminal, autorizacija traje i po nekoliko minuta, veliki broj radnji i dalje nema POS terminale. Da li ste zadovoljni načinom na koji prodavci koriste bezgotovinsko plaćanje?

Ž. M. Tonti: Prelazak iz društva u kome je gotovina bila jedino sredstvo plaćanja na bezgotovinsko društvo nije jednostavan. To se ne može desiti preko noći. Više od 15 godina, mogućnosti razvijanja tržišta platnih kartica u Srbiji su bile ograničene. Samo je mala grupa ljudi bila u prilici da oseti sve prednosti korišćenja platnih kartica. Zajedno sa našim bankama članicama, posvećeni smo radu na obučavanju trgovaca o značaju prihvatanja platnih kartica, ali i na edukaciji potrošača o njihovoj upotrebi.

Takođe, mi treba da omogućimo da trgovci na malo shvate da je prihvatanje platnih kartica od velike koristi jer to smanjuje troškove koji nužno postoje u gotovinskim društvima ali takođe daje dodatnu sigurnost koja ne postoji kod plaćanja gotovinom. U toku 2005. godine, broj trgovaca koji prihvataju Visa kartice udvostručio se u odnosu na 2004. godinu. To je veoma ohrabrujući trend i očigledno je postoje velike mogućnosti za proširenje prihvatne mreže i to ne samo u gradskim sredinama. Prema poslednjim podacima ukupan broj lokacija na kojima se prihvata Visa kartica je 20.641.

Ali ako te podatke uporedimo sa Hrvatskom gde se Visa kartice mogu koristiti na više od 63.000 lokacija, jasno je da postoje mogućnosti za ostvarenje boljih rezultata. Zajedno sa bankama članicama, radićemo na proširenju prihvatne mreže u celoj zemlji, uključujući centralnu i južnu Srbiju gde trenutno prihvatna mreža nije razvijena kao u Beogradu i Vojvodini.

E: Koliko ekonomska situacija u Srbiji utiče na razvoj kartičarstva?

Ž. M. Tonti: Postoji očigledna veza između bezgotovinskog plaćanja i ekonomskog rasta. Ukoliko Srbija i Crna Gora budu beležile ekonomski rast i napredak, i ukoliko iskoriste sve pogodnosti koje donosi proces ulaska u Evropsku uniju, jasno je da će razvijeni sektor platnih kartica uticati na porast Nacionalnog bruto proizvoda, što će pomoći u pregovorima sa Evropskom unijom.

Brojna istraživanja su pokazala da elektronsko plaćanje pruža niz pogodnosti zemljama u tranziciji uključujući i Srbiju.

Porast transakcija platnih kartica vodi nužno do povećanja potrošnje i tako direktno utiče na rast BDP-a. Elektronska plaćanja, uključujući direktna plaćanja, internet bankarstvo i platne kartice imaju direktan i veoma značajan pozitivan efekat na opšti ekonomski rast Srbije i njen društveni bruto proizvod zbog toga što doprinose da sve više građana postaje deo bakarskog sistema, obezbeđujući visoki nivo sigurnosti i transparentnosti, uz niske troškove.

Sve to stvara veliki potencijal za sveukupni ekonomski rast, jer gotov novac na računima u bankama predstavlja izvor za zajmove i investicije po niskim cenama. Više ljudi u okviru bankarskog sistema znači i više novca za komercijalne zajmove koji su žila kucavica svake privrede u razvoju. Dodatno, transparentnim transakcijama, platne kartice smanjuju rizik i za trgovce i za potrošače kao i obim sive ekonomije.

E: Koji su najveći problemi sa kojima se Visa suočava u Srbiji?

Ž. M. Tonti: Početkom novog milenijuma mnogi građani nisu imali poverenja u banke. To je bio veliki problem za sve nas, ali uz pomoć Vlade, i zahvaljujući reformi bankarskog sistema i sve većoj konkurenciji, situacija se preokrenula i građani su prihvatili bankarske proizvode uključujući i platne kartice. Drugi problem je bio taj što građani nisu bili naviknuti da koriste bankomate koji ranije nisu bili prisutni na tržištu. Bilo je potrebno edukovati banke i njihove klijente. Mnogi ljudi i dalje nemaju naviku da koriste kartice u prodavnicama i dešava se da ljudi stoje u redu ispred bankomata kako bi podigli novac za kupovinu u supermarketu. Ovo nije samo stvar edukacije, već i navike. Vremenom će, građani Srbije prepoznati prednosti plaćanja karticama i promeniće svoje navike.
 
Odgovor na temu

[es] :: E-Kupovina :: Platne kartice :: Ukratko o platnim karticama ...

Strane: 1 2

[ Pregleda: 29406 | Odgovora: 28 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.