Citat:
Agnus Dei:
Cinjenica je da prosecan covek u kapitalistickoj zemlji bolje zivi nego prosecan u komunistickoj.
U cemu je komunizam parirao kapitalizmu? Ako mislis da je Jugoslavija u jednom kratkom idilicnom periodu bila uspesna i bogata zemlja, mozda si u pravu, ali sada placamo danak tome. Posle II svetskog rata je zivela na racun Amerike, sad Amerika naplacuje dugove. Upumpali su posle II svetskog rata ogromne kolicine novca u nas (preko 100 milijardi dolara), ne zato sto su nas voleli, nego zato sto su nas koristili kao protivtezu SSSR-u. To nije bio uspeh komunizma
Kapitalizam koji je "pobedio" je apsorbovao mnogo nekapitalističkih elemenata, koji su u kontradiktornosti sa izvornim kapitalizmom. Besplatno školstvo, zdravstvo, socijalna pomoć, intervencija države u privredi i slično, to je realno (bio) jedan hibridni sistem.
Sada imamo situaciju da se već 20-tak godina razgrađuje ovaj sistem i da se potencira neki čist ili izvorni kapitalizam koji nije mogao pobediti ni velike krize sa početka 20 veka, a o nekom "hladnom ratu" da i ne govorimo.
Treba smanjiti prava radnika, redukovati pravo na besplatno školstvo/zdravstvo, prepustiti sve tržištu-to slušamo već 14 godina.Najnovija kampanja protiv javnog sektora je upravo klasičan primer ovog trenda, a razni Radulovići,Krstići, Đelići, Labusi i slični "eksperti" su samo prolazni propagandisti ove ideje.
To je obična ideologija koja kao i svaka ideologija iskrivljuje svest.Zbog te ideološke ostrašćenosti ljudi tvrde da metalurgija i energetika nisu proizvodne delatnosti(jer su u državnoj svojini) a da su proizvodna delatnost kladionice, piljarnice, frizerski saloni(jer su u privatnoj svojini).Zdrava logika govori da železara ostaje železara bez obzira na svojinski oblik, a da kafić ostaje kafić bez obzira na svojinski oblik.Železara, hidrocentrala, površinski kop uglja i slično proizvode realna dobra(industrija-sekundarni sektor), a piljarnica ili kafić ne proizvode realna dobra već pripadaju uslužnom (tercijarnom sektoru).
Takođe, ideološki ostrašćeni zagovornici reforme tvrde da je privatna svojina mnogo efikasnija od državne.Stvarnost ih demantuje.Vidimo da su državni fakulteti, uprkos svim manama, ipak daleko kvalitetniji od privatnih.Diplome pojedinih privatnih fakulteta služe za sprdnju, a upravo privatni sektor najviše zazire od angažovanja stručnjaka obrazovanih u privatnim obrazovnim ustanovama.
Vidimo da je privatna svojina krahirala kod najvećih društvenih preduzeća koja su zapošljavala 45% radnika u društvenoj svojini.Privatizacija nije dovela do poboljšanja poslovanja ovih firmi, one su uništene i oglodane i onda tako upropašćene vraćene državi da se stara o 150 000 radnika.
Sada treba da žrtvujemo primarni sektor(poljoprivredu), ostatke sekundarnog sektora u državnoj svojini, kvartarni sektor(obrazovanje, zdravstvo) samo da bi zadovoljili tercijarni sektor, zato što neko diže dreku i hoće da ućari nešto.
Što bi žrtvovali 3 sektora zbog 1?
Krupniji srpski poslodavci i kapitalisti uglavnom pripadaju tzv."uvozničkom lobiju".Oni će stalno lobirati da se zadrži sadašnja ekonomska politika uvoza jer im to garantuje dominantnu poziciju na tržištu.Njih ne treba slušati jer će oni sprečavati bilo kakvu promenu koja bi pogodovala razvoju bilo kakve industrije u Srbiji.
Sitniji i srednji kapitalisti i poslodavci su uglavnom neke beznačajne trange-frange firme, koje posluju u sivoj ekonomiji, ili na granici sive ekonomije, i koje gledaju da nešto izmuljaju i utaje porez i izbegnu plaćanje bilo kakvih obaveza.Kada zagusti, njih nigde nema, ne možeš ništa od njih naplatiti, ne možeš ih naći na adresi, ne pomaže ni privatni izvršitelj, ni sudski izvršitelj.Ne znam što bi bilo ko njih slušao.
Ako bude nekog razvoja u Srbiji, to će pokrenuti energetika, poljoprivreda.. Ja bih pre zadržao EPS, železaru, Srbijagas, Železnice nego da ih sada rasturamo i prepuštamo našim kapitalistima ili strancima, da ih dovedu u istu situaciju kao i velika privatizovana društvena preduzeća.Kafiće, šoping centre, restorane, prodavnice možemo uvek imati i oni ne mogu pokrenuti iole značajniji razvoj.