Citat:
boro62promaja:
Eh sad kad je covjek proklet ali zelim da eksperimentisem i da vidim da li moze da se dobije 20A.
Jedan vic na tu temu:
Dosao na pecanje pecaros, sav modar koliko je pretucen. Pita ga kolega: "Ko te je tako prebio"?
-Ma... duga je to prica... rece prebijeni.
-Ispricaj mi molim te.
-Cuo sam da kada gurnes zice od baterije u zemlju, izadju gliste. Probam ja, izadje par komada. Nije mi to bilo dovoljno, uzeh akumulator od auta, gurnem zice, izadjose desetak glista... Ni to mi ne bi dovoljno, zakacim ti ja zice za banderu, gurnem, izadje citava kanta glista... Ma ni to mi ne bi dovoljno, zakacim ti ja zice od dalekovoda, gurnem u zemlju, kad ono izadjose rudari iz Trepce i prebise me kao sliku. :-)
Citat:
Pitanje za Macolu:
Da li bi to postigao ako bi na mjesto Q5 takodje stavio darlington (BDX...) i da li bi trebao da jos povecam vrijednost D2 i gdje je na kraju granica preko koje nebi trebalo cackati mecku ?
Nema granice.
10XB je D2 stavio kao preventivnu meru (kao i svaki stari vuk), u slucaju da otkazu ostale opcije strujnog limita.
U sustini ispravljac ce raditi i bez nje.
Nju mozes dimenzionisati eksperimentom.
Uklonis je, pri maksimalnoj struji ispravljaca izmeris napon na krajevima gde bi ona trebalo da stoji, i stavis zenericu malo vece vrednosti (pola volta do volt vecu).
Ako ti otkaze strujni limit iz nekog razloga, ili probije Q6, izlazna grupa ce ti koliko-toliko biti zasticena novim, nesto vecim strujnim limitom, kog ce odrediti upravo D2.
Zenerica se moze "trimovati" dodavanjem na red sa njom: sotki diode (0,3-0,4V), Si diode (0,6), LED (1,1-2V).
Tako joj mozes malo povecati napon za neki manji iznos.
--------------------------------------------------------
Koliko darlingtona ces staviti, zavisi samo od potrebnog pojacanja izlazne grupe tranzistora.
Ukupno strujno pojacanje grupe bi trebalo biti bar dva do tri puta vece od potrebnog, a potrebno pojacanje je: hfe = max. izlazna struja / struja kroz Q6.
Kako saznati struju Q6? Jednostavno, izmeri se pad napona na R7 pri maksimalnoj struji ispravljaca.
Svakako da ti treba sve vece strujno pojacanje izlazne grupe, sa porastom potrebne izlazne struje.
Moze se prevazici i taj problem stavljanjem snaznijeg (i dobro hladjenog) N mosfeta (nesto kao IRF250), umesto Q3, Q4 i Q5, gde bi njegov gejt bio zakacen tamo gde je sada baza Q5, a drejn i sors gde su sada C i E od Q3.
Otpornici R4 i R5 bi bili izbaceni.
U tom slucaju ce D2 morati da ima za 3-4V vecu vrednost, ali ce i strujno, kao i naponsko pojacanje biti zadovoljeni.
Takvim kombinacijama (hibridnim spojevima) se mogu dobiti vece struje, jer je mosfetu strujno pojacanje beskonacno veliko.
--------------------------------------------------------------------
Takodje, umesto kompletne izlazne grupe (Q1, Q2...Q3, Q4, Q5) mozes staviti nekoliko jacih IGBT, gde se emiterski otpornici mogu izostaviti (ako u datasheet od IGBT pise da ima pozitivan temperaturni koeficijent, dakle postoje i oni kod kojih je negativan, a oni bi morali imati emiterske otpornike).
U svakom slucaju, svaki pojedinacni gejt mora imati svoj otpornik reda 100-330 ohm, moraju biti na istom komadu hladnjaka jer ih zajednicka temperatura uparuje. Svi otpornici gejtova bi se vezali tamo gde je sada baza Q5, a C i E IGBT-a na mesta gde su C i E paralelovane grupacije Q1, Q2, Qn...
Granicna struja bi mogla biti bilo kolika posto je strujno pojacanje beskonacno, i bila bi odredjena iskljucivo sklopom za strujni limit (pripadajuce komponente uz Q9), i sposobnoscu IGBT.
Mogu se upotrebiti razni IGBT (samo je bitno da su svi isti), i svaki pojedinacno bi smeo discipirati oko sigurnih 100-150W (ako je u TO-247), i naravno jednako dobro hladjen kao i bilo koji bipolarni tranzistor, sto znaci da bi to bio umnozak napona na njegovim krajevima * struja kroz pojedinacni komad.
Da se razumemo, 10XB vam je vise puta ponovio, a i ja cu za svaki slucaj, da ce toplota proizvedena na takvom ispravljacu biti ISKLJUCIVO odredjena razlikom ulaznog i izlaznog napona * struja izlaza.
To nikako ne zavisi od modela i osobina tranzistora snage.
Tranzistori snage samo moraju biti duzni podneti te osobine.
-------------------------------------------------------------
Kako bi se dimenzionisali IGBT?
Sa naponom nema problema, ne prave se za ispod 600V (osim onih za audio, koje u ispravljacu ne treba koristiti jer su skupi i prilicno "nezni").
Sto se struje tice, svaki IGBT ima (naglaseno) napisanu strujnu sposobnost za @25^C i za neku znatno visu temperaturu, obicno za 90 ili 100^C.
Interesuje nas ona struja pri visoj temperaturi.
Mozemo bez problema dozvoliti tu struju po pojedinacnom komadu, pod uslovom da nam: umnozak izmedju napona i struje kroz pojedinacni IGBT ne predje 150W koji se realno mogu odvesti iz TO-247 pri 100^C (moze se odvesti i znatno veca snaga, cak i 500W, ali ne sa konstrukcijom hladnjaka kakva se najcesce srece u home-made, vec sa posebno dimenzionisanim rashladnim telom za ultrabrzo odvodjenje tolote, i nekom metodom forsiranog hladjenja).
Dakle, trebalo bi da se potrudimo da nam bude najvise 150W po komadu IGBT, i da su dobro hladjeni.
Bez obzira na nesto vecu njihovu cenu, ukupni broj komponenti se smanjuje, a izdrzljivost naprave raste, jer je vecina IGBT dimenzionisana za dugotrajan rad pri 90-100^C.
Pozdrav!
P.S.
U vreme kada je Bora 10XB pravio ovu konstrukciju, IGBT nisu postojali, a Mosfeti su kostali kao pola ispravljaca i imali prilicno slabe mogucnosti u odnosu na ove danasnje.
U to vreme su bipolarni tranzistori definitivno bili najekonomicniji i najbolji izbor.
P.S. (2)
U sustini, ono sto se moze dobiti pomocu IGBT u analognom rezimu (kao za ovaj stabilisani ispravljac), ponajvise zavisi od njegovog kucista.
Ako je u TO-220, tesko da mozemo odvesti vise od 50W sa tog kucista uz najbolje preduzete mere.
Ako je u TO-247, oko 150W.
Ako je u bloku (modulu), ima ih i takvih koji dozvoljavaju po 1,25KW po tranzistoru, a najcesce ih ima dva unutra :-).
Dakle, nesto priblizno velikoj ringli na elektricnom sporetu (stednjaku).
Moduli imaju ogromnu povrsinu kojom se sprezu na hladnjak, pa se velika kolicina toplote moze odvesti.
Ovim "normalnim" kucistima poput TO-220 i TO-247, mozemo znatno poboljsati termicku razmenu, stavljajuci ih u "sendvic" izmedju dva hladnjaka, tj. da im i prednja strana bude hladjena sa sto vecom dodirnom povrsinom. Onda se razmena moze povecati cak i za 50% iznad one gde je samo jedna strana (uobicajena) hladjena.
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 11.01.2013. u 17:15 GMT+1]