Dal' moze ovako prvi:
- oznacimo temena sestougla brojevima 1 do 6, recimo u smeru kazaljke na satu
- napravimo korespodenciju izmedju varijacija sa ponavljanjem n elemenata i temena, tako sto redom boje te varijacije dodelimo temenima sestougla.
Time dobijamo sva moguca bojenja temena, kojih ima
pa treba oduzeti koje su fiksne u odnosu ne neku rotaciju. Naravno, mogucih rotacija ima 6 i sto se tice varijacija, mozemo ih gledati kao ciklicno pomeranje boja.
Razmotrimo koja su to bojenja invarijantna na te rotacije. Ako oznacimo jedno bojenje sa abcdef, onda ove rotacije znace sledece jednakosti boje:
1. rotacija za jedno mesto (a,b,c,d,e,f) -> (f,a,b,c,d,e), daje a=b=c=d=e=f
2. rotacija za dva mesta (a,b,c,d,e,f) -> (e,f,a,b,c,d), daje a=c=e i b=d=f (ova bi zahtevala da je n bar 2)
3. rotacija za tri mesta (a,b,c,d,e,f) -> (d,e,f,a,b,c), daje a=d, b=e i c=f (ova bi zahtevala da je n bar 3).
Rotacija za 4 mesta ce dati isto sto i rotacija za 2, a za 5 mesta isto sto i ona za 1.
Dakle, imamo 3 klase bojenja koje su invarijantne u odnosu na rotacije. Prva pomenuta klasa ima
elemenata. U drugoj kao da biramo 2 razlicite boje od n i da ih mozemo postaviti na 2 razlicita nacina, sto bi trebalo da je
. Slicno, treca ima
elemenata. Dakle, sve u svemu, to bi bilo
(u slucaju da je
).