macolakg Dragoljub Aleksijevic Kragujevac
Član broj: 301424 Poruke: 3227 *.adsl.eunet.rs.
|
@dean25
Sa slike se vidi da je aparat podesiv sa uvlacenjem medjugvozdja.
Medjugvozdje je onaj deo jezgra kome je moguce podesavati polozaj pomocu zavojnog vretena,
okretanjem neke rucice koja se nalazi na spoljasnjoj strani aparata.
Takav trafo je obicno podeljen u 4 segmenta sa namotajima, pri cemu su dva sa jedne strane
delovi primara, a dva sa druge delovi sekundara.
Ako je moguce, treba ukloniti granicnik koji odredjuje maksimum uvucenosti medjugvozdja, jer na slici
se vidi da je pocetak skale 55A, sto mi kazuje da medjugvozdje ne ulazi do kraja.
Sto je medjugvozdje dublje uvuceno, manja je struja na sekundarima. Ovo je bas masinski posao,
koji ce vam odgovarati, a prosirice vam opseg regulacije na manje od 55A.
kod nekih konstrukcija je moguce ostvariti minimum od svega 5A.
Obicno ima dovoljno prostora da se preko sekundara namota odredjen broj navoja, izolovanom zicom,
prema vasim potrebama.
Namotajte 10 navoja bilo kakve izolovane zice preko jednog od sekundara (to su oni sa najdebljim
provodnikom), i nekakvim voltmetrom izmerite napon (radi se o naizmenicnom naponu).
Kada utvrdite koliko napona dobijate sa 10 navoja, lako ce vam biti da namotate ono sto vam je
potrebno, jer je napon direktno proporcionalan broju navoja.
Pre ovog merenja se treba pozabaviti granicnikom za medjugvozdje, i merenje izvrsiti sa maksimalno
uvucenim medjugvozdjem.
Razjasnicu vam ulogu medjugvozdja na plastican nacin, razumecete iako vam to nije oblast posto ste masinac:
Kada pogledate gvozdeno jezgro transformatora, u slucaju da uklonite (hipoteticki) medjugvozdje, jezro bi
imalo oblik nekakvog pravougaonika nalik cetvrtastom slovu O.
Kada je medjugvozdje potpuno uvuceno, to sve izgleda nalik cetvrtastom broju 8 kome su pravi uglovi.
Svi namotaji su smesteni na 4 vertikalna kratka dela te osmice.
Ako medjugvozdje shvatimo kao svojevrsnu pregradu koja deli taj oblik na dve simetricne polovine,
onda nam namotaji koji predaju energiju (sekcije primarnog namotaja) stoje sa jedne strane pregrade,
a oni koji primaju energiju (sekcije sekundarnog namotaja), sa druge strane pregrade.
Prenos energije se vrsi cirkulisanjem (probajte to tako da zamislite) magnetnog toka kroz gvozdje, koje je
dobar provodnik magnetizma, dok je vazduh bar nekoliko hiljada puta losiji provodnk magnetizma.
Imamo dve moguce marginalne situacije:
1) Potpuno uklonjeno medjugvozdje iz aparata:
Magnetni tok tece kroz cetvrtasto O i pri tom prolazi jednakim intezitetom ispod svih namotaja.
Prostor koji je ranije zauzimalo medjugvozdje je sada popunjen vazduhom, koji pruza veliki otpor
proticanju magnetnog toka.
Primarni namotaji uzrokuju magnetni tok, a sam magnetni tok uzrokuje struju u sekundarnim namotajima.
Posto sav magnetni tok neometano protice ispod svih namotaja, prakticno sekundarni namotaji mogu primiti
maksimalnu snagu.
2)Potpuno uvuceno medjugvozdje:
Magnetni tok ima precicu kojom sada moze teci. Tok se razgranava na dve putanje.
Deo magnetizma protice precicom kroz medjugvozdje, a ostatak magnetizma nastavlja duzom putanjom
koja prolazi ispod sekundarnih namotaja.
Samo deo snage (srazmeran preostalom toku) moze biti prenet sekundarima.
Kada je medjugvozdje potpuno uvuceno, vecina transformatora moze raditi sa potpunim kratkim spojem na
sekundaru, jer se u njima razvija relativno mala snaga u odnosu na maksimalno mogucu.
-----------------------------------
Posto smo razjasnili ulogu medjugvozdja, moram napomenuti jos jedan faktor koji smanjuje snagu prenesenu
na sekundare. To je rastojanje zice namotaja od jezgra. Sto je zica udaljenija, sve manja snaga moze biti
preneta tom namotaju.
Ako imate unutra prostora na raspolaganju, namotajte preko sekcija sekundara ono sto vam treba, trudeci se
da pomocu nekih podmetaca (mogu odlicno posluziti drvene letvice), sto vise udaljite od jezgra vas namotaj.
Tako cete dobiti poseban namotaj za vase svrhe, a pri tom ce vam aparat ostati potpuno upotrebljiv za
zavarivanje.
O naponu ne brinite previse. Sa uvucenim medjugvozdjem je napon jako zavistan od struje kroz sekundar,
i sto je struja veca velicina napona je sve manja. Ono sto vas zanima je podesavanje struje, a napon koji
ce se razviti na vasem potrosacu ce zavisiti najvise od osobina samog potrosaca.
O metodama ispravljanja morate procitati nesto literature. Najekonomicnije vam je ispravljanje sa dve
diode i srednjim izvodom na sekundaru, pa potrazite nesto o tome (pravilo desne ruke oko smera motanja,
sta je to srednji izvod primara itd...). predugacko je za forum.
Nadam se da sam pomogao? Uz malo pretrazivanja po e-s forumu, mozete naci jos puno korisnih podataka
oko onog sto vam treba.
Pozdrav
|