Citat:
shadow88:
jos jedna ideja a relativno jednostavna je da se radijator ubaci u nekakvu improvizovanu komoru (suv iznutra) pa da se u komoru sipa voda tj da se napuni vodom, da se zatvori i da se nabije na 7 bara vazduhom, naravno radijator mora biti potpuno zaptiven, posle dva minuta se radijator vadi iz komore i ako njemu ima vode onda pusta :)
To su upravo suprotni uslovi od radnih.
Pritisak iznutra tezi da rastavi radijator i razglavi spojeve sa dihtunzima, a spoljni pritisak tezi da sabije radijator i jos vise pritisne spojeve jedne uz druge, tako da vjerovatno tako nikad nijedan ne bi "procurio", cak ni oni koji su lose spojeni.
Citat:
shadow88:
radi se o tome da je sprava koju sam koristio imala na sebi prikljucen senzor protoka kolicine fluida u sekundi, nisam siguran koliku je tacnost imao senzor ali pretpostavljam da postoje i precizniji
Koliko sam ja razumio, ovdje se bukvalno radi i o baloncicima velicine ovog slova
o na ekranu, koji nekako iscuri pa makar i za minut ili 5.
Ne vjerujem da to bilo koji mjerac protoka fluida moze detektovati, pogotovo zbog temperaturnih ekspanzija vazduha i metala i relativno brzih temperaturnih promjena do kojih dolazi zbog sabijanja i dekompresovanja vazduha.
Ne vjerujem da se uopste bilo kakvim mjerenjem pritiska, protoka ili bilo cega drugog moze ovaj problem rjesiti, uzimajuci u obzir to koliko male kolicine fluida ili gasa se smatraju curenjem. Jednostavno, sum u temperaturi, protoku i pritisku koji nastaje od sporednih procesa i uslova je daleko veci nego koristan signal, mozda i za nekoliko redova velicine, pa tako sve i da imate najsavrseniji senzor sve je dzaba kad cete njime mjeriti nesto drugo, a ne ono sto vam treba.
Ako neko samo prdne prema radijatoru, protok vazduha oko rebara ce ga ohladiti dovoljno da pritisak u njemu opadne 50 puta vise nego sto bi opao da iz njega iscuri vazduh u zapremini od nekoliko kapljica.
Pored onoga sto je Bogdan rekao - mjerenja pritiska u napumpanom radijatoru u istim (stabilnim) temperaturnim uslovima u razmaku od nekoliko sati/dana... (koliko je vec potrebno), mislim da nikakva druga
mjerenja nece biti od pomoci.
A koliko je potrebno da bude taj vremenski razmak izmedju mjerenja, lako se moze utvrditi pomocu nekog radijatora za kojeg se na stari nacin utvrdi da je "supalj".
Uzme se taj jedan suplji radijator i uzme se jedan ispravni radijator koji ce sluziti kao kontrolni.
Napumpaju se oba na isti pritisak i smjeste na isto mjesto. Kad se pritisak i temp. stabilizuju izmjeri se pritisak na oba i utvrdi (uzimajuci u obzir toleranciju mjeraca) da li vec sad ima nekih znacajnijih odstupanja.
Zatim se mjerenje ponavlja sa nekim intervalom i prati kako se krecu odstupanja izmedju ispravnog i neispravnog.
Na taj nacin se sa nekoliko supljih radijatora razlicite "supljivosti" (sto se vizuelno starom metodom odredi po kolicini baloncica u kadi) lako stekne predstava kojom brzinom bi pritisak trebao da opada za razlicite rupe.
Ispravan radijator treba da kompenzuje promjene u pritisku koje nastaju usljed promjena u temperaturi, a ne usljed curenja.
Re: KORIGOVANO - Ispitivanje aluminijskih radijatora,kako??
