Citat:
SASA M.: Na tvoju zalost, to je ipak najjobicni grejac (da, najobicnija zica za grejna tela, cekas ili kantal) kakav se nalazi u bilo kojem drugom slicnom grejnom telu. To da se nalazu u telu od aluminijuma, ili je uronjen u ulje ili vodu ne menja na stvari.
Ovo jeste tehnicki forum, i ja sam cesto dosadan i sebi i Bogu i ljudima kad pocnem da davim oko necega, jer mi je stalo da dodjemo do istine, makar ispalo da ja nisam u pravu.
Kao sto sam rekao, imao sam ukupno 3 panel radijatora, jedan manji, valjda 600 + 400 vati, od jednog proizvodjaca, i dva velika, 1000 + 500 vati, od nekog drugog. Sve sam to bacio, iz raznih razloga. Grejaci su oni oblika olovke, goli, i strasno greju lokalno. Drzaci koji su ih drzali uz noseci lim / telo grejalice su sprzeni, crni, prikljucne papucice za kablove takodje (kablovi su sa silikonskom izolacijom, ali sta vredi kad sam prikljucak izgori) i slicno. Ako gledamo taj detalj, onda bi grejac sa dodatnim limovima, a koji sam sreo u jednom cudnom kaloriferu, brze predavao toplotu vazduhu, jer je veca povrsina na kojoj se izmena vrsi, i brze bi se hladio. Na kraju krajeva, automobilski hladnjaci vode iz motora su slicni tom principu - vruc grejac (= cev kroz koju protice vruca voda) je oblozen talasastim trakama ili tankim lamelama i sve zajedno mnogo brze predaje toplotu vazduhu koji struji kroz taj sistem nego da su cevi same.
Ako se jednaka kolicina toplote prenosi kroz vecu povrsinu, onda je ta povrsina hladnija nego ako istu kolicinu toplote moramo preneti kroz neku malu povrsinu. Hladnija povrsina manje susi vazduh, sto je kod grejalica veoma vazna stvar.
Istina je, da su navedene prilicno visoke temperature na izlazu iz radijatora i na povrsini. Imamo li podatke za druge vrste elektricnih grejalica? Kaloriferi, kvarcne peci, TA peci? Svuda su visoke, ali nemam brojcanih vrednosti. Mozda su ovi radijatori kompromis izmedju velicine, tezine, susenja vazduha, buke i prasine.
Mislio sam, izgleda pogresno, da se oko prasine razumemo. Prasina je tu, ali neke grejalice je podizu aktivno - kaloriferi, TA peci, a neke ne. Neke imaju hladnije grejace, neke toplije, pa na nekima ono sto dodje do grejaca sagoreva i zagadjuje vazduh, na drugima ne. To se moze utvrditi jednostavnim eksperimentom - ostavis grejalicu dan, dva da miruje, upalis i vidis da li smrdi ili ne.
Citat:
Sto se tice tzv. preciznog termostata, on je sa takvom preciznoscu samo marketing, jer bi bilo koji drugi radio jednako dobro.
Ovde postoji problem. Mehanickih termostata ima nekoliko vrsta - sa bimetalom, sa kapilarom (i nekim fluidom unutra) i mehanicki sa bimetalom i "grejacem". Obicni bimetalni gase grejac na nekoj izabranoj temperaturi, kad se zagreju, a zatim se polako hlade, hlade, hlade i dok se oni ohlade i ja se smrznem! Podignem temperaturu na kojoj ce se gasiti. Onda on upali grejalicu i drzi tako do besvesti, postaje suvise vruce, uzas. Slicni su i sa fluidom, valjda nesto malo osetljiviji. Oni sa "grejacem" imaju unutra u kutijici jedan otpor, koji glumi mini grejalicu za samu kutijicu u kojoj se nalazi termostat, pa se tako bimetal brze zagreva i iskljucuje grejalicu. Kad se grejalica iskljuci, prostorija se postepeno hladi, kao kod obicnog termostata, ali se u kutijici pojavljuje brze hladjenje, jer se i onaj otpor unutra iskljucio, pa je hladjenje kutijice jos brze nego hladjenje sobe. Tako se vestacki smanjuje histereza bimetala.
Ipak, elektronski, cak i komercijalni, su tu nenadmasni. Posedujem jedan takav, sa podelom od 0,1 stepen i sondom sa zicom oko 2 metra. Temperaturu paljenja i gasenja drzim obicno na razlici od 0,2 stepena, jer ako stavim samo 0,1 termostat se suvise cesto pali i gasi, prosto treperi. Naravno, treba eksperimentisati sa lokacijom sonde, jer od toga u mnogome zavisi u kom delu prostorije ce termostat odrzavati onih 0,2 stepena razlike. Ne secam se tacno da li neki od ovih radijatora ima sondu za prostoriju ili meri samo negde iza grejalice, i tu moze da bude problem, ali cak i tako verujem da brze reaguje. Bilo je negde napisano da se moze dodati elektronski termostat, nesto "samo se ukljuci" ali da bi nesto "samo ukljucio" treba ga dodatno i kupiti, sto je ipak neprihvatljivo ako radijator u startu kosta oko 200 eura.
Cinjenica je, da sam sa oni starijim modelima panel-radijatora imao relativno losa iskustva, ali mi se cini da su ipak prevelike pare u pitanju da bi proizvodjaci totalno lagali. Marketing jeste cudo, ali sve ima svoje granice.
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!