Srodne teme
Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Norveški radijatori

elitemadzone.org :: TechZone :: Bela tehnika :: Norveški radijatori
(Zaključana tema (lock), by Java Beograd)
Strane: 1 2 3 4 5 6 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 368796 | Odgovora: 389 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

gorkilist
dejan petras
beograd

Član broj: 99194
Poruke: 22
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Norveški radijatori02.11.2008. u 20:35 - pre 187 meseci
Ako neko zna gde se u Bugarskoj prodaju radijatori i koja je cena, molim da mi javi posto sam zainteresovan za iste. Mozda se isplati i za par komada otici do Sofije...jos ako se udruzi vise nas...?!
 
0

sttefan
Mekanisk ingeniør
Norge, Hordaland, Bergen

sttefan
Član broj: 10193
Poruke: 372



+50 Profil

icon Re: Norveški radijatori02.11.2008. u 20:53 - pre 187 meseci
Citat:
tdjokic: Naglasava se, da nema vertikalnih otvora, koji bi prasini omogucavali direktan ulazak u radijator, ali je ovo dvosmisleno, jer znaci da je temperatura samih grejaca ipak dosta velika, cim postoji mogucnost da bi prasina unutra gorela, kad bi mogla da udje.


I ja sam to pročitao na sajtu ovog "našeg" distributera i mogu da kažem da je prava neistina da ne postoje vertikalni otvori. Oni i tekako postoje, ali nema mehanički izazvanog strujanja vazduha, već je prisutan prirodni proces da se topao vazduh podiže, a hladan spušta i to je to.
Jeg har rett til å si min mening selv om du ikke er enig.
 
0

zuja1

Član broj: 168388
Poruke: 24
77.46.154.*



Profil

icon Re: Norveški radijatori02.11.2008. u 21:10 - pre 187 meseci
Ljudi, ne znam da li znate za naš niški norveški rdijator tzv. KONVEKTOR firma se zove ELDI. Reda veličine kod njih je radijator od 3 kw 18.300 din a kod ovih u Bgd je 1,5 kw 17.000.- Po meni treba i njih uzeti u razmatranje.
 
0

tdjokic
Tomislav Djokic
u penziji
Beograd

Član broj: 6736
Poruke: 8305
212.200.240.*

Sajt: www.distrowatch.com


+210 Profil

icon Re: Norveški radijatori03.11.2008. u 03:50 - pre 187 meseci
Sad sam na muci - nasao sam tekst koji objasnjava sustinu tih novih panel radijatora, bilo norveskih, bilo niških (bar pretpostavljam da su slicni), koji dokazuje da tu zaista postoji VELIKA RAZLIKA u odnosu na one starije modele, koje sam ja koristio. Medjutim, tekst sam nasao na niškom sajtu i kako sad da ga citiram a da ne ispadne reklama? Mzda ovako:

"[konvektori jednog domaceg proizvodjaca] su sačinjeni od velikog
broja aluminijumskih lamela, gusto nanizanih na metalne cevi u kojima su smešteni električni grejači.
To sve zajedno čini izmenjivać toplote-konvektor.
Po svojoj konstrukciji podseća na hladnjak automobila a smešten je u luksuzno i po italijanskom ukusu dizajnirano limeno kućište."

A to mi se cini da nije fer, jer oni "norvezani" to nisu izricito naveli, a evo, ima nas koje je bas to zanimalo i sto se meni licno cini najvaznije u celoj stvari! Taj tehnicki detalj objasnjava i visoku cenu tih grejalica, jer tu ide mnogo materijala i vremena za izradu.

Hvala na saradnji, za mene je stvar demistifikovana Izvinjavam se, ako je moje pisanje tu i tamo licilo na nametanje mog stava, bez argumenta, sto mi nikako nije bila namera, ali priznajem da me je samo visoka cena odrzala budnim, ipak sam ocekivao da tu "ima nesto" sto ne znam i sad sam saznao. Sad sam "besan" - par puta ranije sam razmisljao da sam dodam nekakvre aluminijumske dodatke na te moje starije panel-radijatore, da bih im povecao povrsinu, ali nikako nisam mogao da se odlucim i zagrizem u "kiselu jabuku" prerade i dorade. Mozda je presudno bilo i to sto su ovi panel radijatori vise horizontalan predmet, sto je razumljivo, ali je kod mene uglavnom nestasica prostora i vise volim vertikalne stvari.

@ zuja1: Hvala kolega, sad cu moci mirno da spavam

Dodatak: "Proizvode se u tri osnovna modela po visini" - eto, ljudi iz [jedne domace firme] su mislili cak i na mene! Ima i "vertikalnih" modela, kakve nisam primetio na sajtu onog [norveskog proizvodjaca]



[Ovu poruku je menjao tdjokic dana 03.11.2008. u 05:01 GMT+1]
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!
Prikačeni fajlovi
 
0

sttefan
Mekanisk ingeniør
Norge, Hordaland, Bergen

sttefan
Član broj: 10193
Poruke: 372



+50 Profil

icon Re: Norveški radijatori03.11.2008. u 07:02 - pre 187 meseci
Citat:
tdjokic: eto, ljudi iz [jedne domace firme] su mislili cak i na mene! Ima i "vertikalnih" modela, kakve nisam primetio na sajtu onog [norveskog proizvodjaca]


Treba ne zaboraviti činjenicu da se topao vazduh podiže, a hladan spušta. Znači ako je radijator vertikalni, topao vazduh u toku svog kretanja na gore prelazi kraći put, a hladan prelazi duži put. Visina Norveških kada se namontira ne prelazi više od 450 mm, pa je situacija obrnuta.
Lično, veoma pristrasno, imam više poverenja u nešto što se napravi u Norveškoj (+ garancija 5 godina), nego u nešto što se napravi južno. Našalost za mene je stvar jasna.
Pozdrav
Jeg har rett til å si min mening selv om du ikke er enig.
 
0

cozmo_im
Ivan Miladinovic
Direktor svemira i galaktickih
postrojenja
Zemun

cozmo_im
Član broj: 31495
Poruke: 5566
*.dynamic.sbb.rs.



+896 Profil

icon Re: Norveški radijatori03.11.2008. u 07:35 - pre 187 meseci
Citat:
tdjokic: "[konvektori jednog domaceg proizvodjaca] su sačinjeni od velikog
broja aluminijumskih lamela, gusto nanizanih na metalne cevi u kojima su smešteni električni grejači.
To sve zajedno čini izmenjivać toplote-konvektor.
Po svojoj konstrukciji podseća na hladnjak automobila a smešten je u luksuzno i po italijanskom ukusu dizajnirano limeno kućište."
A to mi se cini da nije fer, jer oni "norvezani" to nisu izricito naveli, a evo, ima nas koje je bas to zanimalo i sto se meni licno cini najvaznije u celoj stvari! Taj tehnicki detalj objasnjava i visoku cenu tih grejalica, jer tu ide mnogo materijala i vremena za izradu.


Pa ja rekoh pre par postova da grejac nije obicna zica kao sto neki tvrde, vec upravo ti aluminijumski paneli (da, izgledaju kao hladnjak, sa rebrima).

Tesko je da se odslikaju (mora da otvorim ceo radijator a u to ne bih da se upustam), ali ih mogu nacrtati da vidite kako to izgleda. Idu celom duzinom radijatora, te je on ravnomerno vruc.

Kada dostigne zadatu temperaturu koju zatim namestite na termostatu, radijator i nije tako vruc, ali je u sobi veoma toplo i prijatno.
 
0

tdjokic
Tomislav Djokic
u penziji
Beograd

Član broj: 6736
Poruke: 8305
212.200.241.*

Sajt: www.distrowatch.com


+210 Profil

icon Re: Norveški radijatori03.11.2008. u 10:08 - pre 187 meseci
Citat:
sttefan: Lično, veoma pristrasno, imam više poverenja u nešto što se napravi u Norveškoj (+ garancija 5 godina), nego u nešto što se napravi južno.
Cesto se desava u zadnje vreme da je ovo sto se pravi juzno ustvari sastavljanje necega sto je napravljeno negde na istoku recimo. U konkretnom slucaju to nije bitno, jer ona norveska firma uopste nema te vertikalne. Jasno mi je, da je bolje da vazduh prelazi preko grejaca siroko, popreko, a ne uzduz, ali za neke situacije je to jedino moguce (mala prostorija i slicno). A i inace trenutno o svemu raspravljam teoretski, necu to uskoro kupovati.

Citat:
cozmo_im: Pa ja rekoh pre par postova da grejac nije obicna zica kao sto neki tvrde, vec upravo ti aluminijumski paneli (da, izgledaju kao hladnjak, sa rebrima).
Jeste, rekao si, priznajem. Samo mi je rec panel nekako bila pogresno smestena, mislio sad da se odnosi na celinu.

Citat:
Tesko je da se odslikaju (mora da otvorim ceo radijator a u to ne bih da se upustam), ali ih mogu nacrtati da vidite kako to izgleda. Idu celom duzinom radijatora, te je on ravnomerno vruc.
Nemoj da se mucis, ni sa otvaranjem, ni sa crtanjem. Sada je jasno da je to grejac sa dodacima koji mu povecavaju povrsinu preko koje toplota prelazi sa grejaca na vazduh, a to je najvaznije. Sama konstrukciona resenja nisu toliko bitna.
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!
 
0

SASA M.
Pripyat

Član broj: 32850
Poruke: 3180
*.dynamic.sbb.rs.



+370 Profil

icon Re: Norveški radijatori03.11.2008. u 11:21 - pre 187 meseci
Citat:
cozmo_im: Pa ja rekoh pre par postova da grejac nije obicna zica kao sto neki tvrde, vec upravo ti aluminijumski paneli (da, izgledaju kao hladnjak, sa rebrima).


Na tvoju zalost, to je ipak najjobicni grejac (da, najobicnija zica za grejna tela, cekas ili kantal) kakav se nalazi u bilo kojem drugom slicnom grejnom telu. To da se nalazu u telu od aluminijuma, ili je uronjen u ulje ili vodu ne menja na stvari. Kako je ovo ipak teh. forum, dezinformacije ove vrste ne bi trebalo da se ovde pojave ponovo.
Druga stvar je takodje razjasnjena, na povrsini moze biti do 90c, sto se slaze sa podatkom do kojeg sam dosao da zagrevanje vazduha ide do 70c na izlazu. Sto znaci da je na grejacu vise od 100c.
Trece, prasina, ako je ima, podicice u vazduh bilo ko ko prodje preko nje. Ta prasina ne nestaje vec ostaje neko vreme u vazduhu, koji god nacin grejanja izabrali.
Sto se tice tzv. preciznog termostata, on je sa takvom preciznoscu samo marketing, jer bi bilo koji drugi radio jednako dobro. Razlog je veliki histerezis koji imaju zagrejana tela u stanu.
Sto se tice ELDI, zanimljiv je sledeci tekst:
"Efekat 4 prema 1, postiže se ako zapremina prostorije odgovara snazi ugrađenog konvektora, ako prostorija nema više od dva spoljna zida, termički izolovana bar stiroporom debljine 2 cm, napon mreže nije manji od 210V i spoljna temperatura nije niža od 0 C. Ova temperatura se inače uzima kao prosečna za celu grejnu sezonu na našem podneblju.
Ako su zadovoljeni svi prethodni "ELDI-uslovi" i ako se zadovoljimo unutrašnjom temperaturom ne većom od +22 C, prosečna dnevna
16-časovna i mesećna potrošnja, za jednu prostoriju, iznosiće: vidi diagram."

Sto nam govori da je dijagram beskoristan, jer se ne znaju ni snaga gubitaka date prostorije u kojoj je vrseno merenje, ni velicina iste, ni snaga grejnog tela, spoljna temperatura, vreme merenja, itd.

Kao i ovaj:
"ELDITERM-konvektori su sačinjeni od velikog
broja aluminijumskih lamela, gusto nanizanih na metalne cevi u kojima su smešteni električni grejači.
To sve zajedno čini izmenjivać toplote-konvektor. "

U emisiji na Discovery u emisiji "How Do They Do It", bila je prikazana izrada jedne varijante koja se koristi u americkim montaznim kucama. Mozda ima na yutube. Izgleda kao stub 20 x 20cm duzine 1,5(8)m polozen ispod prozora.
 
0

tdjokic
Tomislav Djokic
u penziji
Beograd

Član broj: 6736
Poruke: 8305
212.200.243.*

Sajt: www.distrowatch.com


+210 Profil

icon Re: Norveški radijatori03.11.2008. u 16:11 - pre 187 meseci
Citat:
SASA M.: Na tvoju zalost, to je ipak najjobicni grejac (da, najobicnija zica za grejna tela, cekas ili kantal) kakav se nalazi u bilo kojem drugom slicnom grejnom telu. To da se nalazu u telu od aluminijuma, ili je uronjen u ulje ili vodu ne menja na stvari.
Ovo jeste tehnicki forum, i ja sam cesto dosadan i sebi i Bogu i ljudima kad pocnem da davim oko necega, jer mi je stalo da dodjemo do istine, makar ispalo da ja nisam u pravu.

Kao sto sam rekao, imao sam ukupno 3 panel radijatora, jedan manji, valjda 600 + 400 vati, od jednog proizvodjaca, i dva velika, 1000 + 500 vati, od nekog drugog. Sve sam to bacio, iz raznih razloga. Grejaci su oni oblika olovke, goli, i strasno greju lokalno. Drzaci koji su ih drzali uz noseci lim / telo grejalice su sprzeni, crni, prikljucne papucice za kablove takodje (kablovi su sa silikonskom izolacijom, ali sta vredi kad sam prikljucak izgori) i slicno. Ako gledamo taj detalj, onda bi grejac sa dodatnim limovima, a koji sam sreo u jednom cudnom kaloriferu, brze predavao toplotu vazduhu, jer je veca povrsina na kojoj se izmena vrsi, i brze bi se hladio. Na kraju krajeva, automobilski hladnjaci vode iz motora su slicni tom principu - vruc grejac (= cev kroz koju protice vruca voda) je oblozen talasastim trakama ili tankim lamelama i sve zajedno mnogo brze predaje toplotu vazduhu koji struji kroz taj sistem nego da su cevi same.

Ako se jednaka kolicina toplote prenosi kroz vecu povrsinu, onda je ta povrsina hladnija nego ako istu kolicinu toplote moramo preneti kroz neku malu povrsinu. Hladnija povrsina manje susi vazduh, sto je kod grejalica veoma vazna stvar.

Istina je, da su navedene prilicno visoke temperature na izlazu iz radijatora i na povrsini. Imamo li podatke za druge vrste elektricnih grejalica? Kaloriferi, kvarcne peci, TA peci? Svuda su visoke, ali nemam brojcanih vrednosti. Mozda su ovi radijatori kompromis izmedju velicine, tezine, susenja vazduha, buke i prasine.

Mislio sam, izgleda pogresno, da se oko prasine razumemo. Prasina je tu, ali neke grejalice je podizu aktivno - kaloriferi, TA peci, a neke ne. Neke imaju hladnije grejace, neke toplije, pa na nekima ono sto dodje do grejaca sagoreva i zagadjuje vazduh, na drugima ne. To se moze utvrditi jednostavnim eksperimentom - ostavis grejalicu dan, dva da miruje, upalis i vidis da li smrdi ili ne.

Citat:
Sto se tice tzv. preciznog termostata, on je sa takvom preciznoscu samo marketing, jer bi bilo koji drugi radio jednako dobro.
Ovde postoji problem. Mehanickih termostata ima nekoliko vrsta - sa bimetalom, sa kapilarom (i nekim fluidom unutra) i mehanicki sa bimetalom i "grejacem". Obicni bimetalni gase grejac na nekoj izabranoj temperaturi, kad se zagreju, a zatim se polako hlade, hlade, hlade i dok se oni ohlade i ja se smrznem! Podignem temperaturu na kojoj ce se gasiti. Onda on upali grejalicu i drzi tako do besvesti, postaje suvise vruce, uzas. Slicni su i sa fluidom, valjda nesto malo osetljiviji. Oni sa "grejacem" imaju unutra u kutijici jedan otpor, koji glumi mini grejalicu za samu kutijicu u kojoj se nalazi termostat, pa se tako bimetal brze zagreva i iskljucuje grejalicu. Kad se grejalica iskljuci, prostorija se postepeno hladi, kao kod obicnog termostata, ali se u kutijici pojavljuje brze hladjenje, jer se i onaj otpor unutra iskljucio, pa je hladjenje kutijice jos brze nego hladjenje sobe. Tako se vestacki smanjuje histereza bimetala.

Ipak, elektronski, cak i komercijalni, su tu nenadmasni. Posedujem jedan takav, sa podelom od 0,1 stepen i sondom sa zicom oko 2 metra. Temperaturu paljenja i gasenja drzim obicno na razlici od 0,2 stepena, jer ako stavim samo 0,1 termostat se suvise cesto pali i gasi, prosto treperi. Naravno, treba eksperimentisati sa lokacijom sonde, jer od toga u mnogome zavisi u kom delu prostorije ce termostat odrzavati onih 0,2 stepena razlike. Ne secam se tacno da li neki od ovih radijatora ima sondu za prostoriju ili meri samo negde iza grejalice, i tu moze da bude problem, ali cak i tako verujem da brze reaguje. Bilo je negde napisano da se moze dodati elektronski termostat, nesto "samo se ukljuci" ali da bi nesto "samo ukljucio" treba ga dodatno i kupiti, sto je ipak neprihvatljivo ako radijator u startu kosta oko 200 eura.

Cinjenica je, da sam sa oni starijim modelima panel-radijatora imao relativno losa iskustva, ali mi se cini da su ipak prevelike pare u pitanju da bi proizvodjaci totalno lagali. Marketing jeste cudo, ali sve ima svoje granice.
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!
 
0

cozmo_im
Ivan Miladinovic
Direktor svemira i galaktickih
postrojenja
Zemun

cozmo_im
Član broj: 31495
Poruke: 5566
*.dynamic.sbb.rs.



+896 Profil

icon Re: Norveški radijatori03.11.2008. u 18:36 - pre 187 meseci
Citat:
SASA M.: Na tvoju zalost, to je ipak najjobicni grejac (da, najobicnija zica za grejna tela, cekas ili kantal) kakav se nalazi u bilo kojem drugom slicnom grejnom telu. To da se nalazu u telu od aluminijuma, ili je uronjen u ulje ili vodu ne menja na stvari. Kako je ovo ipak teh. forum, dezinformacije ove vrste ne bi trebalo da se ovde pojave ponovo.


Super, da li si video grejac od Glamoxa?

Idi do Rovexa pa nek ti pokazu sta i kako izgleda pa onda hajmo da pricamo o "najobicnijim" zicama.

A u kuci (staroj svapskoj posle II sv. rata), sa JEDNOKRILNIM prozorima i stiroporom od 3cm, prostoriju od preko 14m2 (tacno mislim da ima mozda 17, zidovi su krivi), 1500w Glamox je sa 18 na 23 stepena zagrejao za cca 5 minuta (nismo bili 2-3 dana u toj kuci) na spoljnoj temp. od tacno 6 stepeni. Zatim radi oko desetak sekundi a oko 15 ne greje. Merio sam vremena. I tako par sati. Kazem oko 1KW/h sa bojlerom koji se dogrevao desetak minuta, TV-om, 2 sijalice od 100w...

Grejac (nacrtah na brzaka):



Bukvalno je i toliko tanak. Ovo belo su rupe ustvari. Grejaca ima vise slojeva.

Ustvari ako znate kako izgleda resetka dole na TA peci, e takvi su, mnogo tanji samo, i u vise slojeva
 
0

tdjokic
Tomislav Djokic
u penziji
Beograd

Član broj: 6736
Poruke: 8305
212.200.243.*

Sajt: www.distrowatch.com


+210 Profil

icon Re: Norveški radijatori03.11.2008. u 22:13 - pre 187 meseci
Off topic - evo novog tipa radijatora, bar za mene - nema ulje, nije norveski (panel) radijator, nema ventilator, a zvanicno ga zovu radijator sa MICA termickim grejnim telom. Mica na engleskom znaci liskun. Srednji deo grejalice je resetkasti kavez, u cijoj sredini su dve ploce od liskuna, a nisam nikako mogao da vidim gde je grejna zica. Na kavez su dodati plasticni zidovi i sve je postavljeno na tockice. Snaga je 1500 vati, postoji samo jedan model, sirok je 50 cm, a visok nesto vise. Izgleda da susi vazduh manje od starijih modela panel radijatora, kalorifera i kvarcnih. Mozda malo vise od uljnih, ali je od njih dosta laksi. Meni bas odgovara (uzi, a visok), cena solidna - 2600 dinara, skoro dzabe :-)


Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!
Prikačeni fajlovi
 
0

SASA M.
Pripyat

Član broj: 32850
Poruke: 3180
*.dynamic.sbb.rs.



+370 Profil

icon Re: Norveški radijatori04.11.2008. u 17:40 - pre 187 meseci
Citat:
cozmo_im: Super, da li si video grejac od Glamoxa?

Idi do Rovexa pa nek ti pokazu sta i kako izgleda pa onda hajmo da pricamo o "najobicnijim" zicama.




Ti si tvrdio da poseduje revolucionarni postupak u pretvaranju elektricne energije u toplotnu. Na tebi je da nam to predstavis. Po mom zakljucku tu nema nista bitno revolucionarno. Ono sto sam uspeo da saznam je da se grejac upravlja triac-om. Ne ide mi Norveski, pa ne znam bas sve, ali za toliko sam razumeo iz teh. specifikacije sa stranica proizvodjaca. Na zalost nema nista na engleskom, pa posto si ti video grejac, bio bi red da nam kazes kako radi.
 
0

bakara
nBGd

SuperModerator
Član broj: 40157
Poruke: 16347



+2921 Profil

icon Re: Norveški radijatori04.11.2008. u 22:04 - pre 187 meseci
Pazljivo pratim ovu temu od pocetka i samo gledam kada ce neko ove norveske radijatore da nazove necim drugim osim obicnom el. grejalicom u lepom pakovanju...

Mislim, nemam nista protiv, ali to je u sustini najobicniji el. grejac sa dig. termometrom i kako vidim postao je toliko popularan kao nekada kvarcne grejalice pa do pre neku godinu uljani radijator.

Princip je isti, ostalo su nijanse!

Meni licno je mnogo interesantniji radijator koji je pokazao @tdjokic, a vidjao sam i malo drugacije varijante uljanog radijatora.
Nažalost i kazna stvara naviku!
Nažalost i kazna izgrađuje stav!
 
0

SASA M.
Pripyat

Član broj: 32850
Poruke: 3180
*.dynamic.sbb.rs.



+370 Profil

icon Re: Norveški radijatori05.11.2008. u 18:42 - pre 187 meseci
Da, ovaj mica je zanimljiv, na ovoj adresi ima nesto vise:
http://www.minco.com/products/heaters.aspx?id=75
Izmedju dva sloja liskuna ima neki sloj metala koji se koristi kao grejac.
 
0

Java Beograd
Novi Beograd

Moderator
Član broj: 11890
Poruke: 9448
212.200.68.*



+10246 Profil

icon Re: Norveški radijatori06.11.2008. u 08:45 - pre 187 meseci
@bakara
Sasvim tako. A ono što mene dovori do ludila su dve stvari

1. Notorna laž da štede nergiju, tj. daju više toplotne energije sa manje potrošene električne energije ("zahvaljujući preciznom digitalnom termostatu" ?!?)
2. Besomučno visoka cena, zasnovana na notornoj laži iz tačke 1.
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
+1

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
194.106.187.*



+9 Profil

icon Re: Norveški radijatori14.11.2008. u 09:41 - pre 187 meseci
Imam niški Eldi term konveror i zadovoljan sam kvalitetom grejanja i potrošnjom.

Pre nekoliko godina je na nekoj TV inžinjer pronalazač predstavio svoje «pronalaske». Ništa revolucionarno, ali radi i to na principu veće površine grejnih tela. Napravio je peć na čvrsto gorivo, na plin i el. energiju. Sve peći su bile izuzetno lake, pošto nijedna nije imala nakakav šamot, niti teške gusane metalne ploče

Zapravo je na klasično ložište (kod peći na čvrsto gorivo) dodao veliki broj zavarenih limova po vertikali čime je povećao površinu grejnog tela i na taj način «smanjio» potrošnju, jer je velika količina toplote odlazila u dimnjak. Da bi iskoristio i ono toplote koja kroz dimnak izlazi napolje, on je i na samom ćunku dodao tj. zavario 8 lima L profila tako da ćunak ima u preseku oblik kvadrata. Po ovom sistemu grejanja ustvari nema klasičnog dimnjaka već ceo ćunak ide direktno u plafon. Sama temperatura grejnog tela je niža nego kod klasičnih peći, ali je sa većom površinom grejnog tela postigao «uštedu» tj. smanjio je gubitke toplotne energije.


Pokušao sam da nacrtam poprečni presek takvog ćunka. To je u fazonu kao sa onim štedisom gde se na izlazu iz peći dodaju nekoliko manjih cevi i stim se povećava površina ćunka u ovom slučaju dodatnog grejnog tela. Taj princip je iskorišćen i kod norveškog radijatora tj. Eldi konventora.




[Ovu poruku je menjao Goran Mijailovic dana 14.02.2009. u 18:15 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
0

tdjokic
Tomislav Djokic
u penziji
Beograd

Član broj: 6736
Poruke: 8305
212.200.243.*

Sajt: www.distrowatch.com


+210 Profil

icon Re: Norveški radijatori14.11.2008. u 10:27 - pre 187 meseci
Citat:
dishi68: Imam niški Eldi term konveror i zadovoljan sam kvalitetom grejanja i potrošnjom.... Taj princip je iskorišćen i kod norveškog radijatora tj. Eldi konventora.
To je sustina nesporazuma (i visoke cene takvih radijatora) u celoj ovoj diskusiji. Niko ne tvrdi da postoje magicni nacini ustede energije, ali veca povrsina grejnih tela i dokazano bolja regulacija elektronskim termostatima, tome drasticno doprinose. Cak i da toga nema, mnogima je presudno pitanje i susenja vazduha, zbog alergija i slicno.

Stvarno je steta sto nikako ne mozemo doci do fotografije tog grejnog tela. Ja licno ne mogu da odem u pretstavnistvo i pogledam, jer ne izlazim iz stana, zbog bolesti.

Inace, MICA tj. liskun je vrlo krt i ima svoja mehanicka ogranicenja, zato su grejalice sa takvim grejacima vrlo retke. Inace, ova moja lepo greje i ne susi vazduh, bas zbog velike povrsine grejne ploce - pravougaonik cca 35x40 cm, dva komada, greju obostrano.
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!
 
0

Java Beograd
Novi Beograd

Moderator
Član broj: 11890
Poruke: 9448
212.200.68.*



+10246 Profil

icon Re: Norveški radijatori14.11.2008. u 10:28 - pre 187 meseci
Da, činjenica je da kod loženja na čvrsto gorivo najveći deo toplote (kažu čak i do 70%) ode preko dimnjaka. ( da zagreva naselje :) ) Svaka varijanta, svaka ideja koja bi tu toplotu iskoristila je dobrodošla.
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
0

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
194.106.187.*



+9 Profil

icon Re: Norveški radijatori14.11.2008. u 11:32 - pre 187 meseci
Citat:
tdjokic: To je sustina nesporazuma (i visoke cene takvih radijatora) u celoj ovoj diskusiji. Niko ne tvrdi da postoje magicni nacini ustede energije, ali veca povrsina grejnih tela i dokazano bolja regulacija elektronskim termostatima, tome drasticno doprinose. Cak i da toga nema, mnogima je presudno pitanje i susenja vazduha, zbog alergija i slicno.

Stvarno je steta sto nikako ne mozemo doci do fotografije tog grejnog tela. Ja licno ne mogu da odem u pretstavnistvo i pogledam, jer ne izlazim iz stana, zbog bolesti.

Inace, MICA tj. liskun je vrlo krt i ima svoja mehanicka ogranicenja, zato su grejalice sa takvim grejacima vrlo retke. Inace, ova moja lepo greje i ne susi vazduh, bas zbog velike povrsine grejne ploce - pravougaonik cca 35x40 cm, dva komada, greju obostrano.


Ja nikako nisam heo da nabavim TA peć zbog sinusa. Niški konvektor malo "miriše" kada se prvi put stavlja u pogon, a to se dešava zbog ulja u proizvodnom procesu. To se rešava tako što se ostavi da pregori uz otvoren prozor, ali bilo bi bolje da se napravljeni konvertor može industrijski oprati pre nego što se sklopi. U toku eksploatacije tj. pre početka sezone obavezno ga izduvam kompresorom. Meni ne smeta iako imam ponekad bolesne sinuse. Ne isušuje vazduh kao naprimer TA peć. Na poslu imamo TA peći, ali skoro da nikako ne dozvoljavam kolegama, da je puste da izduvava. Verovatno Norveški radijatori nemaju toliko izražen problem sa sagorevanjem tih naslaga ulja iz procesa prizvodnje.

Iz el. materijala se sećam da se neki materijal u obliku naslaganih pločica može koristiti da svojom inducijom ili šta već beše, zagreva vazduh između tih ploča i da se koristi za grejanje. To je valjda neki materijal koji se koristi za kondenzatore, nisam siguran, odavno sam završio školu.

Najveći fazon, je što ovaj pronalazač ovo prikazao pre 10-tak godina, a proizvodnja nije toliko zahtevna, a sigurno je da bi ukupna potrošnja el. energije bila smanjena i da ne bilo potrebe kupovati kvarcne peći i uljane radijatore.

Da li se neko seća MEK 2000? Služio je kao dodatni grejač za radijatore na centralno grejanje, imao je svoj termostat i jednostavno se ušrafljivao u donji deo radijatora.

[Ovu poruku je menjao dishi68 dana 14.11.2008. u 13:30 GMT+1]
 
0

edo_ze
informaticar
Zenica

Član broj: 177359
Poruke: 83
*.telekabel.ba.



+2 Profil

icon Re: Norveški radijatori14.11.2008. u 12:12 - pre 187 meseci
Što se tiče velikih toplotnih gubitaka kod loženja na čvrsto gorivo, tu se ne može puno pomoći. Jednostavno ne možete vreo dim toliko iskoristiti da ga ohladite na recimo 25-30 stepeni. Može privremeno, ali sistem ubrzo prestaje da funkcioniše (poznato kao "vatra neće da povuče") morali bi ventilatorom prinudno strujanje zraka da stvorimo. Drugi problem ohladjenog dima je kondenzacija vodene pare u dimnjaku, stvaranje raznih kiselina ili baza, štali je već, to opet nagriza sam dimnjak i malter, pojavljuju se fleke na dimnjacima, a same betonske kape se raspadaju.
Znači, dim koji izlazi iz dimnjaka mora biti, ako ne vreo, onda prilične temperature. I jednostavno koristite kotao snage 25-30 kW za zagrijavanje prostora kome je dovoljno 15 kw toplotne energije.
 
0

elitemadzone.org :: TechZone :: Bela tehnika :: Norveški radijatori
(Zaključana tema (lock), by Java Beograd)
Strane: 1 2 3 4 5 6 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 368796 | Odgovora: 389 ] > FB > Twit

Postavi temu

Srodne teme
Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.