Citat:
pri3rak: 4.na windowsu imas mathematica matlab maple mathcad pa i slobodni scilab a imas i gomilu namenskog softvera, cenim da je ovo dosta
Sav nabrojani softver izuzev Mathcad-a imaš i na Linux-u (naravno, za pare) i to je matematički softver opšte namene, ali takođe imaš i specijalizovan softver razvijen na unizveritetima čija namena nije pokrivena alatima opšte namene ili taj zadatak obavljaju bolje. Ne kažem, ima toga i za Windows, ali za Linux ima više takvih kvalitetnih programa.
Scilab nije niti slobodan softver, niti softver otvorenog koda, već samo besplatan softver sa dostupnim izvornim kodom.
http://en.wikipedia.org/wiki/Scilab#License
Citat:
The Scilab license permits commercial and noncommercial distribution/use of unmodified versions of Scilab free of charge, and noncommercial distribution/use of modified versions (which must include source code).
The Scilab web page describes it as "open source" software, but it is not "open source" according to the widely accepted open source definition, and is semi-free software according to the nomenclature of the Free Software Foundation. The reason for this is that the Scilab license's prohibition of commercial distribution or use of modified versions of Scilab contradicts clause 6 of the open source definition.
However, the next version of Scilab (5.0) will be released under the free CeCILL license (compatible with the GNU General Public License).
Znači, sledeća verzija (doduše, izašla je kao rc1) će biti FOSS.
Citat:
pri3rak: 1. pazi ako pricamo o linuxu kao slobodnom sistemu, tj onim 0$ distoima onda se softverska podrska svodi na forume i mailing liste,a to se ipak ne moze zvati iole ozbiljnom podrskom :)
Linux jeste slobodan sistem, ali to ne isključuje dostupnost komercijalnog softvera za njega, kao i podrške za softver za njega. Takođe, 0$ i slobodan softver su potpuno različiti pojmovi. Naruči mi neki softver da ti ga napravim i isporučim kao FOSS i ako se budemo dogovorili (i oko cene), dobićeš ga kao FOSS za pare.
Takođe, i 0$ FOSS može imati i komercijalnu podršku (MontaVista, Mono.Net), koja se plaća, ali koju ne moraš da kupiš da bi nabavio i koristio softver.
No, pod softverskom podrškom podrazumevam količinu i kvalitet softvera dostupnog za OS. Nisam mislio na podržanost softvera.
Citat:
pri3rak: dalje windows ima ozbiljan help sistem
A šta će mu taj help sistem kad
Citat:
musicmaster: gotovo svaki kreten sa vrlo malo pismenosti moze samo uz pomotj misha da zavrshi neki poslitj, bez problema.
Ma, šalim se. Dobar je Windows Help, ali one priče tipa "iziforjuz", "sve je očigledno, ne mora ništa da se zna" definitivno nisu (i ne mogu ni biti) na mestu. Računar je složena mašinerija čija upotreba itekako mora da se uči i to nije krivica nijednog proizvođača. Zato i služe help sistemi.
Citat:
pri3rak: 2. lose si primetio nije poenta u tome gde ti je koja stavka na desktopu :) ali evo i oko toga, windows ima veoma jasno centralizovano podesavaje kroz control panel, dok na linuxu to bas i nije,evo samo kao primer opensuse (koji inace svakodnevno arcim) ima gui podesavanje sistema kroz yast, a podesavanje desktopa kroz zasebnu aplikaciju, a da ne pricam recimo o tome da koristeci yast ne mozes da podesis npr wpa2 za wireless,dok je u windowsu ovo trivijala :)
Nisam ni mislio da je poenta u tome gde je šta na desktopu, već na kompletnu upotrebu OS-a. Ne vdim da je Yast komplikovaniji/prostiji od Control Panel-a. Ako ćemo o tome šta je trivijalno, kod mene na laptopu je na poslu bilo trivijalno prepoznati mrežu pod Mandrivom (next->next->finish), dok na Win XP sistemu to nisam uspeo. Ne kažem ni da je to neka nauka, ni da sam ja neki ekspert, već samo da ja nisam uspeo. E, to su one "iziforjuz" trivijalštine.
Citat:
pri3rak: no to i nije najveci problem kod transfer sa win na lin, sledece ipak jeste,imaj u vidu da su manje vise sve aplikacije koje su ti radile po 98 su radile i pod xp-om, a sa druge strane imaj u vidu da u nekom profesionalnim granama linux stoji jako slabo sa softverom koji je standard branse :) (primera radi nadji nesto poput staad-a a da radi na linuxu)
Prvi put čujem za taj program. No, ja pre svega ne smatram da Linux može sve što i Windows, ali mnoge stvari može. Drugo, treba li da navodim usko specijalizovane alate koji postoje u verziji za Linux, ali nemaju Windows alternativu?
Citat:
pri3rak: 3. sad da li su igre zlo ili ne ostavimo po strani, gamerka industrija je jedan od velikih motora it razvoja, ne mislis da se nvidia i amd ubijaju od ravoja 3d akceleratora samo da bi naucnici u cernu imali bolju vizuelizaciju problema, igre prodaju racunare i os na njima, a retko koja popularna radi na linuxu
Ta industrija pravi mnogo više štete nego što donosi koristi. U svetu imamo veliki pad kvaliteta obrazovanja, uključujući tu i razvijene zemlje, što se objašnjava tim svetlećim džidžabidžama. Nedostatak igara je plus za OS. I na Linux-u se možeš zabaviti, ali FOS igre nisu toliko atraktivne da bi tek tako dangubio bez ikakve mere, a i nema ih toliko. Ako preteraš, izgustiraćeš ih i onda ćeš raditi nešto pametnije.
Citat:
pri3rak: evo samo primera radi osvrenemo se na elektroniku pa uporedi orcad (ili protel) sa bilo cime te klase softvera dostupnim na linuxu
Govorio sam o naučnom, a ne inženjerskom softveru. Za inženjerski softver se, siguran sam, može naći mnogo primera koji pokazuju da Linux tu zaostaje.
Citat:
pri3rak: isto tako retko ko ko se bavi ozbiljno necim strucnim se bavi i linuxom izuzev ako sam linux nije deo struke ili postoji jaka potreba za time ...
Zavisi od struke. Stvar je naravno uvek u onom poslednjem što si napisao: potrebe za nečim. Pa, i windows koriste samo oni kojima treba. Zašto bi iko koristio nešto što mu ne treba? Mogu ti navesti koliko hoćeš ljudi od nauke (ako to smatraš strukom), koji koriste Linux iako imaju Windows (jer im Windows nije dovoljan), a drugar mi je pričao da je po nekim konferencijama viđao laboratorije u kojima više mašina nema Windows particiju, nego što ih ima.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.