POŠTA OPTUŽUJE TELEKOM
Blokiran razvoj Interneta
"Telekom" "Pošti" do 2. aprila duguje 22 miliona maraka, saopšteno je juče u JP PTT saobraćaja "Srbija"
Poslovni odnosi "Pošte" i "Telekoma" dovedeni su do tačke usijanja. Nelogične odluke i neprofesionalno ponašanje pojedinih rukovodilaca "Telekoma" doveli su dotle da je razvoj telekomunikacionih i informacionih sistema u Srbiji, ozbiljno ugrožen. Uprkos povezanosti ovih sistema, kao i činjenici da je "Pošta" većinski vlasnik "Telekoma", PTT je praktično u apsurdnoj situaciji da, kako je juče rekao Srđan Blagojević, generalni direktor JP PTT saobraćaja "Srbija", zbog toga trpi velike materijalne štete.
- Zaključno sa 2. aprilom ove godine, "Telekom" "Pošti" duguje 656.731.198,28 dinara. Odnosno 22 miliona maraka - evidentiranog duga - koji "Telekom" osporava i ne želi da isplati. Ova novčana sredstva odnose se na ime zakupa nepokretnosti, prenosa prava za vršenje telefonske delatnosti, dostavu telefonskih računa i telegrama kao i korišćenje usluga "Poštinog" Informacionog centra i pružanje usluga za telefonske govornice, kaže Srđan Blagojević.
Niz optužbi na račun poslovanja "Telekoma", koje bi po rečima generalnog direktora "Pošte" moralo da bude tržišno orijentisano, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, između ostalog, ilustrovane su i primerom "blokade razvoja brzog Interneta". Naime, PTT-ov zahtev za zakup 34- megabitnog linka na relaciji Beograd - Štutgart, u "Telekomu" je odbijen, uz obrazloženje da na raspolaganju nema slobodnih kapaciteta. Međutim, ubrzo nakon proširenja veza, zakup linka ipak je bio ponuđen, ali po dvostrukoj ceni od predviđene.
Sa ovakvim nelogičnostima, "Pošta" se susrela i u pokušaju da zakupi link ka Banjaluci, u kojem je prema saznanjima bilo slobodnih kapaciteta. Ali ovog puta je iz "Telekoma" stigao odgovor da sklapanje posla nije moguće, i to zato što nemaju formiran cenovnik za tu uslugu.
- Baš kao i u slučaju veza ka inostranstvu odbijeni su i zahtevi za povećanje pristupnih kapaciteta gradovima koji nemaju svoje Internet provajdere. Nabavili smo i najsavremeniju opremu ali kada je trebalo da dođe do realizacije planova, uz nemušta objašnjenja iz "Telekoma", neophodni resursi nisu dobijeni, kaže Srđan Blagojević, ističući da je "Pošta" zbog toga pretrpela štetu od 45 i po miliona dinara.
Iako je "Telekom" svojim i više nego nejasnim potezima usporio i izgradnju "Poštinog" pilot programa "Kablovsko distributivne mreže" u naselju Tošin bunar, u Beogradu, ("Telekom" čak i posle šest upućenih zahteva, ne dozvoljava čak ni delimično korišćenje njegovih kablovskih instalacija i postavljanje optičkih kablova zbog čega ceo projekat kasni i troškovi su mnogostruko uvećani) istovremeno zahtevaju da se unutar poštanskih objekata u Srbiji instaliraju "Halo govornice". I to čak bez ikakve nadoknade, uprkos činjenici da kada bi ovaj predlog bio prihvaćen, "Pošta" bi morala da otpusti 760 radnika koji rade kao telefonski posrednici i omogućavaju korišćenje kabina.
Ovaj i više nego nelogičan zahtev, kako ističu odgovorni u "Pošti", stigao je otprilike istovremeno sa "Telekomovim" raspisivanjem tendera za prodaju "Halo kartica", koje su do sada prodavane u poštama širom Srbije. Po tome ispada, da "Telekom" ne želi samo da "Pošti" preuzme zaradu od telefoniranja u kabinama već i uskrati zaradu na prodaji kartica za govornice. Ali , kako ističu u "Pošti", ovaj potez i ne čudi toliko kada se zna da "Telekom" i dalje posluje bez biznis plana i činjenice da revizorski izveštaji i dalje nisu usvojeni. Od strane izvršnog odbora u kojem "Pošta", iako vlasnik 51 odsto deonica, nema svoje članove.
M. Lakić
i Win32 API
Znaci, skrenuo