Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Prodaja preko interneta kako je unaprediti

[es] :: E-Poslovanje :: Prodaja preko interneta kako je unaprediti

[ Pregleda: 1956 | Odgovora: 1 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Deni web dizajn
web dizajner, web programer
Beograd

Član broj: 295445
Poruke: 344
*.dynamic.sbb.rs.



+71 Profil

icon Prodaja preko interneta kako je unaprediti27.05.2013. u 11:27 - pre 99 meseci
Sta mislite sta bi trebalo manjeti u Srbiji kako bi se olakasao polozaj onih koji prodaju preko interneta?

Na ovo mislim na zakone i ono sto drzava moze da uradi.

Vidimo da dovodjenje paypal nije nista pomoglo u tom smeri, mi mozemo samo da kupujemo trosimo pare dok da primamo ne mozemo.







...
 
Odgovor na temu

Thetaworld
General Partner
RCD usluge

Član broj: 2317
Poruke: 520

Sajt: www.rcdusluge.com


+60 Profil

icon Re: Prodaja preko interneta kako je unaprediti19.08.2013. u 18:22 - pre 96 meseci
Ne možemo uopštavati. Mora se znati da i u Srbiji postoji sloboda ugovaranja i treba se svaka situacija staviti na svoje mjesto. Može da postoji mnogo raznih situacija.

Određene poslovne transakcije može da radi svaka fizička osoba iako za te transakcije ne mora biti prijavljena. Svaki posao se može isto tako jednokratno ili kratkotrajno odraditi i da se to ne prijavi kao "djelatnost" niti je potrebna firma za tako nešto.

Idemo prvo pogledati zakon obligacionim odnosima, član 2. strane u obligacionim odnosima:
"Strane u obligacionim odnosima mogu biti fiziĉka i pravna lica."

Što znači da su i fizička lica i pravna lica izjednačena i mogu praviti ugovore sa drugim licima. Tu ne piše "registrovana radnja" niti piše "samostalni preduzetnik", već piše vrlo uopšteno "fizičko lice". Znači to je osnova za poslovanje da svako može da slobodno sklopi ugovore.

Zakon o obligacionim odnosima:
http://www.antikorupcija-savet...%20obligacionim%20odnosima.pdf

Poslovne transakcije fizičkih lica mogu biti:

1. Kupovina i prodaja vozila, plovila, nekretnina. Države u tu svrhu odrede koliki je porez na nekretnine, upravo zato, što se ne može svim fizičkim osobama, ako uopšte, reći ili narediti da otvore "firmu" ili "prijave djelatnost" u takve svrhe.

2. Davanje u zakup opreme, posjedovanje autorskih prava, izdavanje licenci za patente, zaštitne znakove, prodaje raznoraznih vrsta, itd. sve to može biti oslobođenjo "prijavljivanja djelatnosti" jer priroda takvih poslova nije dugotrajna. Uprkos tome fizička lica mogu sklapati poslovne ugovore, praviti poslovne transakcije i naplaćivati usluge. Obično su dužni da prijave poreze. Obično ih ne plate.

Idemo pogledati Zakon o porezu na dohodak:
http://www.siepa.gov.rs/files/...zakoni_O_porezu_na_dohodak.pdf

Član 85.

Tu se navode "ostali prihodi". Ostali prihodi mogu biti raznorazni koji se ne oporezuju kao samostalna djelatnost. Čak se u jednoj stavci to izričito daje na znanje:
"prihodi po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, prikupljanja i
prodaje šumskih plodova i lekovitog bilja, uzgajanja i prodaje pečuraka, uzgoja i
prodaje pčelinjeg roja (pčela), uzgoja i prodaje puževa, odnosno po osnovu
prodaje drugih dobara ostvarenih obavljanjem privremenih ili povremenih
poslova, ako nisu oporezovani kao prihodi od samostalne delatnosti, odnosno
kao prihodi od poljoprivrede i šumarstva u smislu ovog zakona; "

Prema tome, zakon o porezu na dohodak, odnosi se na sve prihode koji se ostvare zaposlenjem, samostalnim radom ili na drugi način tj. postoji mogućnost ugovaranja i naplaćivanja čak i bez prijavljene djelatnosti. Da li se djelatnost treba prijaviti ili ne treba, to je pitanje dugotrajnosti i poslovne situacije.

Npr. slijedeći prihodi ne spadaju niti u zaposlenje, niti u samostalnu djelatnost, ipak predstavljaju poslovne transakcije koje može da radi fizička osoba:

1. Ugovori o djelu -- ovo je osnova koju mogu mnogi da koriste koji posluju i sa inostranstvom. Naprave ugovor o djelu. Zakonito. Mogu to da prijave jednom, dva puta. Kasnije po potrebi, ali kad su jednom prijavili porez, imaju i dokaz da je poslovanje praktično i prihvaćeno i zakonito. Vrlo malo ljudi će da prijavi poreze po tom osnovu.

2. Privremeni poslovi kod omladinskih organizacija, po osnovu dopunskog rada...

3. Poslovi po osnovu trgovinskog zastupanja. Neko u Srbiji može recimo da zastupa moju firmu, pa da prima novac po tom osnovu. To ne znači da se bavi direktno nekom trajnom djelatnosti. Moji saradnici idu u poreznu ustanovu i kad je potrebno plate poreze. Ako ih ne pogledaju blijedo.

4. Navode se i "naknade troškova i drugih rashoda licima koji nisu zaposleni kod firme".

5. pa onda: ") svi drugi prihodi koji nisu oporezovani po drugom osnovu ili nisu izuzeti od
oporezivanja ili oslobođeni plaćanja poreza po ovom zakonu. "

"Oporezivi prihod za prihode iz stava 1. ovog člana čini bruto prihod umanjen za
normirane troškove u visini od 20%"

Prema tome osnovno je da svako može da ugovara bilo koje vrste poslova.

Posebni su zakoni koji nalažu prijavljivanje djelatnosti. Takav je recimo zakon o preduzećima ili zakon o privatnim preduzetnicima. Tu postoje i određene rupe u zakonu.
Recimo:

Član 1a
"Privatni preduzetnik, u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje, radi sticanja dobiti, osniva radnju i samostalno obavlja delatnost (u daljem tekstu: preduzetnik)."

Hajde da pogledamo malo bolje?

Znači: fizičko lice, koje želi ostvariti dobit, pa osniva radnju i samostalno obavlja djelatnost. To je preduzetnik.

Nije preduzetnik onaj koji ne osniva radnju, ali na osnovu ugovora o djelu prima novac ili zastupa strane ili domaće firme u trgovini, posreduje u trgovini znači, ostvaruje procente, drži banere na website-u (posredovanje u trgovini), isporučuje programerske aplikacije (ugovor o djelu).

Da se ne dolazi u konfuziju, najbolje je sve podatke o poslovnim transakcijama čuvati i dobiti i pravno mišljenje lokalnog advokata.

Ja isto imam ideju da pokrenem jednu posebnu firmu upravo za ljude koji žele da posluju slobodno preko Interneta, da primaju svoje isplate, da prodaju šta žele, ali da pri tome samo imaju neovisan status osobe koja nije niti zaposlena niti samostalna. Onda u tom slučaju, freelancer ili programer ili druga osoba koja koristi takav sistem, može da naplati usluge putem firme koju zastupa. Znači firma je strana i nije u vlasništvu freelancera. Firma je ta koja prodaje, bez obzira ako je freelancer to predložio toj firmi. Firma naplaćuje i isplaćuje freelanceru novac. Freelancer koristi MasterCard karticu i podiže svoj "ostali dohodak".

Taj ostali dohodak prijavljuje poreznoj upravi i nakon 20% normiranih troškova plaća porez na ostali dohodak.
Ova zadnja rečenica je smiješna, pitanje je da li će to neko još uraditi.
 
Odgovor na temu

[es] :: E-Poslovanje :: Prodaja preko interneta kako je unaprediti

[ Pregleda: 1956 | Odgovora: 1 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.