ŽIVOTNA SREĆA:
"Krajnji cilj svake ljudske aktivnosti je ostvariti sreću."
( Aristotel )
"Sposobnost ostvarivanja sreće zapravo predstavlja pravu mjeru koliko tko koristi život. Osobnu sreću čini omjer između pojedinca i svijeta tj. u kakvoj se interakciji nalaze pojedinac i svijet.
Mjerila u društvu su se promijenila. Ono što je nekada predstavljalo domet i krajnji cilj u životu, sada je to manje bitno. U društvu se počela slaviti individualnost i to ne samo u društvu. Znanost kao što je sociologija sve više navodi značenje individualnosti. Sve veći trend postaje termin free lancer. Sve više ljudi žele biti sami svoje gazde.
Iz nekog kuta težiti individualnosti zvuči sebično. Zašto? Zato što svatko teži imati sve što poželi na način da je sam sebi dovoljan. S druge strane baš nitko tko se osjeća samodovoljnim ne može biti sretan. To su zablude poimanja novih odnosa u društvu.
Da li je moguće da netko osjeća sreću, a da nema nikoga uz sebe? Da je sam, ali da ima sva materijalna bogatstva koja su mu potrebna. Odgovor – nemoguće.
Ljudi su društvena bića koja zbog toga imaju potrebu ispunjavati tu činjenicu.
U ovom trenutku vjerojatno je vrlo malo ljudi u potpunosti sretno. Provedena istraživanja među ljudima na temu "koliko ste sretni" dala su prosjek koji iznosi 6 ( na skali od 1-10 ). Postoje trenuci koji povise sreću u životu npr. dobitak na lutriji, promaknuće, zaljubljenost, ali s vremenom taj se povišeni prosjek vrati u normalu.
Kad bi se malo dublje analizirala sreća, jedini zaključak koji bi se iz toga mogao izvući bio bi – sreća ovisi o stanju u umu. Sreća je ono što netko učini od svog života i ništa drugo. Svatko je sam odgovoran za svoju sreću.
Najveći udio sreće dolazi iz interakcija s drugim ljudima. Zbog toga se samodovoljna osoba ne može smatrati sretnom. Što se više daje drugima u smislu povećavanja njihove životne sreće, to će veći osjećaj ispunjenosti i radosti prevladavati iznutra.
Postoje određene kategorije u životu koje čine esenciju sreće. Svaki cilj u životu pripada u jednu od osnovnih kategorija u kojoj se čovjek želi ostvariti.
1. kategorija – potreba za sretnim odnosima – svatko ima potrebu voljeti i biti voljen. Tada se osjeća sklad i harmonija. Ova kategorija uključuje i kvalitetno kretanje među ljudima te obostrano poštovanje. Na ovaj način dolazi do socijalnog ispunjenja.
2. kategorija – potreba za zanimljivim i uzbudljivim poslom – svatko ima potrebu da dubinski uživa u onome što radi. To daje osjećaj ushićenosti i iščekivanja novog radnog dana te istinsko uživanje u poslu. Ako posao u potpunosti zaokuplja nečiji interes, neminovno je da se radi o punom poslovnom pogotku
3. kategorija – potreba za financijskom neovisnošću – svatko želi biti oslobođen brige oko novca. Svatko želi imati dovoljno novca da ne mora brojati svaku potrošenu kunu te razmišljati o tome da li će moći zadovoljiti svoj način života. Financijska neovisnost omogućuje neovisnost o drugim ljudima.
4. kategorija – potreba za dobrim zdravljem – svatko ima potrebu za oslobođenošću od boli i bolesti te zdravim tijekom energije u svom tijelu. Svatko uzima svoje zdravlje zdravo za gotovo dok mu se nešto ne dogodi.
Ključ koji povezuje sve četiri kategorije predstavlja unutarnji mir. S unutarnjim mirom dolaze bolji i kvalitetniji odnosi, bolja sposobnost obavljanja poslova, veća mogućnost postizanja financijske neovisnosti, a samim time i dobrog zdravlja. Što netko ima veći unutarnji mir, to će biti opušteniji i pozitivniji.
Sreća u životu stvar je pozornosti. Što se više pozornosti daje određenom segmentu, to će on biti veći, jači, bolji i kvalitetniji.
Koliko ste sretni u pojedinoj kategoriji svog života? Odgovor na ovo pitanje daje vrlo jake uvide. Razmišljanje o tome što bi nekome predstavljalo sreću, postavljanje ciljeva koji će dovesti do tog osjećaja na pojedinom segmentu života te kretanje malim koracima prema ostvarenju tih ciljeva s vremenom će i donijeti sreću."
http://www.inoptimum.com/?catno=75&dataid=497
"Sreća je relativan i subjektivan osjećaj i za različite ljude ima različito značenje. No, i na tako skliskom području provedena su određena znanstvena istraživanja. Biolog David Lyken sa Sveučilišta u Minnesoti otkrio je da postoji gen za sreću te da on u osjećaju sreće sudjeluje i do 60%. Sociolog sreće, prof. Ruut Veenhoven iz Rotterdama ove navode ne smatra točnima i dopušta utjecaj genetike do 20%. On je oformio Svjetsku bazu sreće - registar znanstvenih istraživanja provedenih kroz 20 godina u 126 zemalja o zadovoljstvu kako pojedinaca tako i cijelih naroda. Na listi intenziteta sreće stanovnika pojedinih država (iskazanog prema skali od 1 - 10), stanje je sljedeće:5 najnesretnijih:
1. Tanzanija - 3,2
2. Zimbabve - 3,3
3. Moldavija - 3,5
4. Ukrajina - 3,6
5. Armenija - 3,7
5 najsretnijih:
1. Kolumbija - 8.1
2. Danska - 8.0
3. Malta - 8,0
4. Švicarska - 8,0
5. Island - 7,8
http://www.inoptimum.com/?catno=91&dataid=266
Ljubav kao smisao života:
http://www.ogledalce.co.yu/tekst.php?id=93
SVI ŽELE BITI SRETNI:
http://www.inoptimum.com/?catno=75&dataid=523
HAPPINESS MANAGEMENT:
http://www.inoptimum.com/?catno=75&dataid=175
Uz sve ovo ja bih licno dodala da mi se puno dopada pesma Gabi Novak : "Za mene je sreca"...