Pogled na budućnost
Dvadeset pet godina budućnosti: američki vizionar Vinton Serf, jedan od očeva Interneta, najavljuje fascinantnu budućnost zahvaljujući novoj generaciji inteligentnih mašina. Nešto od toga slavni naučnik iznosi u ovom tekstu

Utopisti sedamdesetih zamišljali su 2000. ispunjenu letećim automobilima i androidima koji se hrane biftekom u obliku pilule. Danas se u laboratorijama svakodnevno događaju značajna otkrića. Saznanja iz oblasti informatike, roelektronike ili biotehnologije razvijaju se neverovatnom brzinom. Ako se zalet nastavi, kako ćemo živeti za 25 godina, pitali smo nekoliko najvećih stručnjaka na svetu. Opšte je mišljenje da će 21. vek biti vek istraživanja na polju komunikacija. Svi će predmeti posedovati nevidljive mikročipove. Biće to era "inteligentnih" okruženja. Na primer, kancelarije i automobili će sa nama komunicirati, rožnjača će postati naša nova lična karta. Naše telo će se izmeniti pod uticajem novih lekova, dostignuća biotehnologije i metoda uzgajanja ljudskih organa...
Šta donosi Internet 2
Napredak će verovatno nametnuti pitanje etike. Zato današnji futurolozi zvuče realnije od svojih prethodnika. Razgovor sa hologramom sagovornika postao je klasični motiv naučnofantastičnih filmova. Princip novog načina komunikacije biće komunikacija dveju osoba kao da se nalaze na istom mestu. Ovo bi trebalo da omogući Internet 2 (mnogo brži od ovog koji se danas koristi), a koji se ispituje na američkim univerzitetima. Kako stvoriti odraz neke osobe? Prvo se osoba snimi sa šesnaest kamera, a onda se snimci iskoriste za stvaranje trodimenzionalne slike. Dok se slika projektuje na "autostereo" principu, posmatrač ima utisak trodimenzionalne pojave bez korišćenja specijalnih naočara. Dovoljno je da stane ispred holograma da bi ga video. Međutim. Jaron Lanijer. tvorac izraza "virtuelna stvarnost", radi na stvaranju ekrana koji će omogućiti da se holo-gram vidi bez obzira na ugao pod kojim se gleda.
Dom. - U budućnosti, kuća će biti opremljena inteligentnim predmetima, sličnim već postojećem robotu-aspiratoru, koji okolinu analizira ultrazvučnim radarom i sam određuje način prečišćavanja vazduha pre nego što se vrati u svoju bazu gde se puni strujom. Elektronska dostignuća će se ugrađivati čak i u toalet. Jedan britanski proizvođač sannitarija radi na istraživanju interaktivne WC šolje koja će analizirati fekalne materije i preko Interneta obaveštavati lekara o vašem zdravstvenom stanju.
Umreženi kucni aparati. - U kući će inteligencija biti decentralizovana. Nameštaj i električni aparati imaće mikroprocesore. Oni će komunicirati i
međusobno i sa spoljašnjim svetom. Šporet će "zahtevati" od mašine za veš da naprav pauzu kako bi se izbegao kratak spoj, a aparat za kafu biće u vezi sa supermarketom. Ideja o programiranju aparata u fabrici biće zaboravljena - svaki aparat pamtiće navike porodice.
Zdravlje. - Braća Vakanti - Džozef, Čarls, Martin i Frenk - pokrenuli su pravu revoluciju: pravljenje organa od "živih materijala". Na hranljivu podlogu stave se ćelije pacijenta koje počinju da se dele: tako se dobijaju samo male, tanke površine. Od specijalnog polimera pravi se kalup, na primer u obliku hrskavice usne školjke, koji se zatim stavlja u hranljivi gel u kome se razmnožavaju ćelije pacijenta. Pošto je reč o biorastvorljivom polimeru, ćelije će ga rastočiti i zadržati njegov oblik, a transplantacija se može obaviti bez rizika odbacivanja.
Trenutno se na ovaj način mogu dobiti samo hrskavice i kosti. U narednim godinama biće obavljena istraživanja u cilju dobijanja delova organa (naročito srčanih zalistaka) i obnavljanja ćelija nervnog sistema radi lečenja nekih paraliza.
Za deset ili petnaest godina moći ćemo na ovaj način da stvorimo ceo bubreg, smatra Martin Vakanti. Na pitanje da li misli da će do 2025. biti moguće stvaranje složenih organa poput srca, odgovara da je teško predvideti takve stvari.
Moda. - Da li će odeća koja "komunicira" postati deo svakodnevne garderobe? Nosiće se narukvice umesto mobilnih telefona, a jedan modem koji funkcioniše na radio-frekvenciji, zajedno sa mekom tastaturom, omogućavaće slanje elektronske pošte. Promeniće se i poredu letenja. Bio bi to povra-dukserice i ranćevi: zavisno od tak čoveka-sendviča, raspoloženja vlasnika, na mekom ekranu će se pojavljivati određena boja... Trenutno se radi na istraživanju materijala sa optičkim vlaknima, kako bi se ekrani mogli uklopiti u odeću. Postojeći prototipovi imaju sliku sa prilično slabom rezolucijom (64 piksela), ali do 2027. možemo očekivati sliku izuzetnog kvaliteta.
Dostignuće će najviše poslužiti u reklamne svrhe, ali može se desiti da bude primenjeno i na aerodromima, gde bi osoblje, kako aerodromsko, tako i putničkih agencija, na ovaj način obaveštavalo putnike o rasporedu letenja. Bio bi to povratak čoveka-sendvuča.
Kosmos. - NASA o ovome razmišlja već više godina: omogućiti ljudima da borave u svemiru za pristojnu sumu. U to ime razvija se novi sistem lansiranja u orbitu pomoću elektromagnetne letelice. Način na koji će funkcionisati: moćni elektro-magneti, kao oni koji se koriste na magnetnim vozovima ispitivanim u Japanu, ozidaće lansirnu platformu nekoliko centimetara od šina. Magnetni motori, postavljeni duž horizontalne piste duge nekoliko kilometara, pokretali bi platformu. Na kraju piste, gde se ona uspravlja, brzina bi iznosila 1.000 km na sat i tu bi letelica bila lansirana u orbitu. Na ovaj način izbeglo bi se korišćenje raketnog goriva, tog najvećeg izdatka u današnjim svemirskim misijama. Ovaj sistem bi mogao da proradi oko 2007-2010. najpre za lansiranje satelita, a zatim i svemirskih letelica sa putnicima.
Obezbeđenje. - Iako izgleda kao igračkica, ovaj insekt to uopšte nije. Reč je o novoj generaciji letećih špijuna! Ovi majušni bespilotni avioni najčešće su opremljeni malom kamerom, a imaće mogućnost da lebde u mestu kako bi se postigao bolji kvalitet slike.
Praviti ove male insekte i imitirati prirodu nije nimalo jednostavno. Postojeći model dugačak je gotovo 40 cm, a treba ga smanjiti na veličinu insekta. Optički senzori kojima raspolaže povezani su sa mikroprocesorom koji reguliše let, a baterije su na Sunčevu energiju. Prvi mikromehanički insekt bi, prema prognozama, mogao da poleti oko 2015. a ubrzo i da se pridruži policijskim i vojnim snagama.
Priredila Jovana Vujasinović
Dvadeset pet godina budućnosti: američki vizionar Vinton Serf, jedan od očeva Interneta, najavljuje fascinantnu budućnost zahvaljujući novoj generaciji inteligentnih mašina. Nešto od toga slavni naučnik iznosi u ovom tekstu
Utopisti sedamdesetih zamišljali su 2000. ispunjenu letećim automobilima i androidima koji se hrane biftekom u obliku pilule. Danas se u laboratorijama svakodnevno događaju značajna otkrića. Saznanja iz oblasti informatike, roelektronike ili biotehnologije razvijaju se neverovatnom brzinom. Ako se zalet nastavi, kako ćemo živeti za 25 godina, pitali smo nekoliko najvećih stručnjaka na svetu. Opšte je mišljenje da će 21. vek biti vek istraživanja na polju komunikacija. Svi će predmeti posedovati nevidljive mikročipove. Biće to era "inteligentnih" okruženja. Na primer, kancelarije i automobili će sa nama komunicirati, rožnjača će postati naša nova lična karta. Naše telo će se izmeniti pod uticajem novih lekova, dostignuća biotehnologije i metoda uzgajanja ljudskih organa...
Šta donosi Internet 2
Napredak će verovatno nametnuti pitanje etike. Zato današnji futurolozi zvuče realnije od svojih prethodnika. Razgovor sa hologramom sagovornika postao je klasični motiv naučnofantastičnih filmova. Princip novog načina komunikacije biće komunikacija dveju osoba kao da se nalaze na istom mestu. Ovo bi trebalo da omogući Internet 2 (mnogo brži od ovog koji se danas koristi), a koji se ispituje na američkim univerzitetima. Kako stvoriti odraz neke osobe? Prvo se osoba snimi sa šesnaest kamera, a onda se snimci iskoriste za stvaranje trodimenzionalne slike. Dok se slika projektuje na "autostereo" principu, posmatrač ima utisak trodimenzionalne pojave bez korišćenja specijalnih naočara. Dovoljno je da stane ispred holograma da bi ga video. Međutim. Jaron Lanijer. tvorac izraza "virtuelna stvarnost", radi na stvaranju ekrana koji će omogućiti da se holo-gram vidi bez obzira na ugao pod kojim se gleda.
Dom. - U budućnosti, kuća će biti opremljena inteligentnim predmetima, sličnim već postojećem robotu-aspiratoru, koji okolinu analizira ultrazvučnim radarom i sam određuje način prečišćavanja vazduha pre nego što se vrati u svoju bazu gde se puni strujom. Elektronska dostignuća će se ugrađivati čak i u toalet. Jedan britanski proizvođač sannitarija radi na istraživanju interaktivne WC šolje koja će analizirati fekalne materije i preko Interneta obaveštavati lekara o vašem zdravstvenom stanju.
Umreženi kucni aparati. - U kući će inteligencija biti decentralizovana. Nameštaj i električni aparati imaće mikroprocesore. Oni će komunicirati i
međusobno i sa spoljašnjim svetom. Šporet će "zahtevati" od mašine za veš da naprav pauzu kako bi se izbegao kratak spoj, a aparat za kafu biće u vezi sa supermarketom. Ideja o programiranju aparata u fabrici biće zaboravljena - svaki aparat pamtiće navike porodice.
Zdravlje. - Braća Vakanti - Džozef, Čarls, Martin i Frenk - pokrenuli su pravu revoluciju: pravljenje organa od "živih materijala". Na hranljivu podlogu stave se ćelije pacijenta koje počinju da se dele: tako se dobijaju samo male, tanke površine. Od specijalnog polimera pravi se kalup, na primer u obliku hrskavice usne školjke, koji se zatim stavlja u hranljivi gel u kome se razmnožavaju ćelije pacijenta. Pošto je reč o biorastvorljivom polimeru, ćelije će ga rastočiti i zadržati njegov oblik, a transplantacija se može obaviti bez rizika odbacivanja.
Trenutno se na ovaj način mogu dobiti samo hrskavice i kosti. U narednim godinama biće obavljena istraživanja u cilju dobijanja delova organa (naročito srčanih zalistaka) i obnavljanja ćelija nervnog sistema radi lečenja nekih paraliza.
Za deset ili petnaest godina moći ćemo na ovaj način da stvorimo ceo bubreg, smatra Martin Vakanti. Na pitanje da li misli da će do 2025. biti moguće stvaranje složenih organa poput srca, odgovara da je teško predvideti takve stvari.
Moda. - Da li će odeća koja "komunicira" postati deo svakodnevne garderobe? Nosiće se narukvice umesto mobilnih telefona, a jedan modem koji funkcioniše na radio-frekvenciji, zajedno sa mekom tastaturom, omogućavaće slanje elektronske pošte. Promeniće se i poredu letenja. Bio bi to povra-dukserice i ranćevi: zavisno od tak čoveka-sendviča, raspoloženja vlasnika, na mekom ekranu će se pojavljivati određena boja... Trenutno se radi na istraživanju materijala sa optičkim vlaknima, kako bi se ekrani mogli uklopiti u odeću. Postojeći prototipovi imaju sliku sa prilično slabom rezolucijom (64 piksela), ali do 2027. možemo očekivati sliku izuzetnog kvaliteta.
Dostignuće će najviše poslužiti u reklamne svrhe, ali može se desiti da bude primenjeno i na aerodromima, gde bi osoblje, kako aerodromsko, tako i putničkih agencija, na ovaj način obaveštavalo putnike o rasporedu letenja. Bio bi to povratak čoveka-sendvuča.
Kosmos. - NASA o ovome razmišlja već više godina: omogućiti ljudima da borave u svemiru za pristojnu sumu. U to ime razvija se novi sistem lansiranja u orbitu pomoću elektromagnetne letelice. Način na koji će funkcionisati: moćni elektro-magneti, kao oni koji se koriste na magnetnim vozovima ispitivanim u Japanu, ozidaće lansirnu platformu nekoliko centimetara od šina. Magnetni motori, postavljeni duž horizontalne piste duge nekoliko kilometara, pokretali bi platformu. Na kraju piste, gde se ona uspravlja, brzina bi iznosila 1.000 km na sat i tu bi letelica bila lansirana u orbitu. Na ovaj način izbeglo bi se korišćenje raketnog goriva, tog najvećeg izdatka u današnjim svemirskim misijama. Ovaj sistem bi mogao da proradi oko 2007-2010. najpre za lansiranje satelita, a zatim i svemirskih letelica sa putnicima.
Obezbeđenje. - Iako izgleda kao igračkica, ovaj insekt to uopšte nije. Reč je o novoj generaciji letećih špijuna! Ovi majušni bespilotni avioni najčešće su opremljeni malom kamerom, a imaće mogućnost da lebde u mestu kako bi se postigao bolji kvalitet slike.
Praviti ove male insekte i imitirati prirodu nije nimalo jednostavno. Postojeći model dugačak je gotovo 40 cm, a treba ga smanjiti na veličinu insekta. Optički senzori kojima raspolaže povezani su sa mikroprocesorom koji reguliše let, a baterije su na Sunčevu energiju. Prvi mikromehanički insekt bi, prema prognozama, mogao da poleti oko 2015. a ubrzo i da se pridruži policijskim i vojnim snagama.
Priredila Jovana Vujasinović
Potpis
Quaerite et invenietis | Everything in life is Luck -- Donald Trump | http://www.akcenat.info | Momenat – Vaša instant doza vesti | Part Time Freelance Journalist