Kako kad... Idem od 230 do 350. Nikada preko 370, nema šanse. Uglavnom oko 250-270. Generalno, sve zavisi od prirode posla. Ne koristi se ista temperatura za lemljenje SMD elemenata i za lemljenje oklopa oko MF stepena i slično.
350-400 stepeni - auf! Ti si taj koji sprži štampu, pa se kasnije neki od nas muče da je sastave!
Koliko je meni poznato, tačka topljenja čistog kalaja je negde oko 170 stepeni Celzijusa, pa napravi računicu.
Pozzz
Potpis
- Je s' ti normalan? Ko bre da se skida go?
- Ja ću da se skinem do pojasa...
Sa 250 stupnjeva mozda i mozes nesto da lemis ali lemilo mora biti bar 100W. Sa normalnim lemilom ja radim sa 350 stupnjeva gotovo uvijek osim u izuzetnim slucajevima sa manjom ili vecom. Ne znam kojim se to tinolom moze lemiti sa 170 stupnjeva, drzim lemilo gotovo svaki dan u ruci u zadnjih 30 godina ali jos nikad nisam nista zalemio sa 170 stupnjeva. Moj savjet 350 stupnjeva ali lemljenje mora bit brzo, kvalitetno, ocisceno lemno mjesto, prvoklasni tinol i nesto iskustva. Pozdrav.
Potpis
Ako nemate sta raditi nemojte to raditi ovdje. Potrazite drugi forum.
Dovoljno je i 150C za neke vrste kalaja. Snaga i oblik vrha definisu masu koju zelis da lemis. Postavio si jednostavno pitanje za komplikovan "problem".
Ja koristim, najcesce 250C, za kalaj Fluitin, 0,5mm, Wellerku 50W, i set od 6 razlicitih vrhova. za "brzo" lemljenje, spicasti vrh, 350 stepeni, i "zagrevanje" lemnog mesta manje od dve sekunde.
Pa se ti "presaberi"..
BTW, tesko da ti mozes da "proglasis" i ocenis "strucnjaka", posto svako ima svoj pribor i vrstu posla. Neko voli SMD, a neko oluke i kazane.
temperatura vrha lemilice je jedno a temperatura u tački lemljenja je drugo.
obično je 350 do 370 optimum, ako se zna pravilna rutina lemljenja.
znači u onom malom trenutku lemljenja ipak ide procedura:
prinese se vrh lemilice tački lemljenja, kratkotrajno se ugreje, dovede se tinol žica koja se rastopi i "okvasi" mesto lema, žica se odmakne, vrh se odmakne.
ako je lemno mesto čisto , lemljenje je brzo i ne dolazi do silovanja komponenti visokom temperaturom. u ovakvoj proceduri se koristi i fluks, punioc, za razliku od početničkog lemljenja gde se kalaj nosi na vrhu lemilice ko na lopati. dok se prinese tački lema, fluks je izgoreo i nema efekta čišćenja površine lema pa je i kvašenje lošije.
nema tu filozofije, lemljenje je rutina.
ako je vrh lemilice kvalitetan njemu ne smeta visoka temperatura potaman lemilica bila uključena stalno. ubeđenje da će vrh duže trajati ako se drži na nižoj temperaturi je delimično tačno ali je posledica loš lem. lemno mesto se ne ugreje dovoljno brzo.
ovo sve napisano se odnosi na štampane ploče, lemljenje oluka je naravno drugačije,
mada je procedura ista.
po mom iskustvu, skoro sve radim na 250-300 stepeni osim oluka naravno. nekad cak i manje ali uglavnom je to neka temperatura koja se meni pokazala kao najoptimalnija za rad.lemovi su ok.
Potpis
Jedan od proizvodjaca industrijskih rucnih lemilica ,metcal (koje su 2x skuplje od velerki) pravi vrhove-grejace samo za 350C i 400C (malo drugacija filozofija od velerove napon se prvo ispravlja-> PWM 500khz, a grejac-vrh je ujedno i sensor, ima samo dva izvoda i uzemljenje).
A u kratkom uputstvu za odrzavanje vrhova-grejaca kaze da kod duzih pauza netreba gasiti lemilicu nego treba naneti malo tinola na vrh lemila zbog oksidacije vrha a pre lemljenja samo obrisati vrh u vlaznu spuzvicu.
Negde sam procitao
da je temperatura vrha mnogo vaznija za pocetnike i manje iskusne
- zbog sporosti u radu, nego za "majstore lemilice".
Ispada da je kvalitetna lemilica potrebna i jednima i drugima.
Pocetnicima da prave sto manje stete, a kod drugih da moze da radi
"puno radno vreme".
Najvise mi se "svidja" komentar, "neki proizvodjaci ..vozila, Skania.., 2x skupljih od mercedesa C klase...a u vozilo moze da stane ili 150 ljudi ili 6 tona peska...."
:)
Re: temp.lemljenja-help22.05.2006. u 00:20 · pre 249 meseciizmenjeno 2 puta, poslednji put grabik 22.05.2006. u 01:19
Da li je temperatura +- 2 stepen, ili 20 uopste nije vazno, sto se moglo iz prilozenih tredova videti. Isizavanje sa nepotrebnim detaljima (da ne proglasimo 0,1 stepen regulacije za najbolji, u pogresnom smislu). Da li ce "hladan start" "uzeti" desetak sekundi ili par minuta, takodje je impresivan podatak, koji nazalost, u realnom "zivotu" i Radu, nema blage veze, jerbo, sva "ostala" priprema "pojede vreme". Da ne spominjem "lemanje" par stotina komponenti, kada pauza za kafu "uzme" nekoliko desetina "cold start"-ova.
Nije poll "koja je najskuplja i najbolja lemilica na planeti, a i sire", nego prakticna iskustva. Za sve bi "vise znacilo" da se pojasne detalji, oblik povrsine, lemnog mesta, drzanje lemilice, debljina, vrsta i kvalitet "tinola" a lemljenje, odvlacenje stetnih dimova.. nego "ko je video manjeg (ili veceg) patuljka".
Moracu da potrazim onu lemilicu za kazane, ionako nije vazno sa cime lemis:)
Pristavim rostilj nabacim malo cevapa i lemilicu na rostilj da se ugreje i jos samo da nadjem "one kalaje kojima se lemi i na 150C" pa da krenemo od SMD-a do kazana natenane:)
Ionako priprema uzima najvise vremena u lemljenju:)
Ja jos uvek cekam da mi autor teksta :"Dovoljno je i 150C za neke vrste kalaja." i teksta o prepoznavanju strucnjaka za kazane da vise podataka o "toj" vrsti kalaja ili barem neki link.