Prenosna f-ja bipolarca sa z. emiterom

Racunam pojacanje za spomenutu kombinaciju i ocekujem rezultat u formi A0*[polinom A / polinom B ]. A0 je pojacanje za istosmjernu komponentu, a polinomi su u opcem slucaju produkti clanova tipa s/sn i ( 1 + s/sn ). Medjutim, u nazivniku umjesto produkta clanova, dobijem sumu !!?? Je li moje ocekivanja pogresno, ili je pogresan rezultat.

Naponski zvor je idealan, a karakteristicne velicine su:

Cv - vezni kondenzator od izvora prema tranzistoru
Rb - otpori polarizacije
hie - din. ulazni otpor " hie "
Re II Ce - paralelna kombinacija u emiteru
Rc - kolektorski otpor

Ako mislish na prenosnu funkciju napon na kolektoru/napon na bazi, ona bi trebala da je za mali signal, -gm*Rc (gm je transkonduktansa Icq=gm*Vbe).
No temeljnija analiza cje ti dati rezultat u obliku prenosne funkcije A0*[A/B], gde cje ti A biti polinom (s+z1)(s+z2) sa jednom nulom u nuli, a drugom u 1/Re*Ce, i dva pola (s+p1)(s+p2), jednim u 1/Re+(hie+Rb)/(1+Bo), gde je Bo strujno pojachanje, a drugi pol ne znam ovako napamet gde cje biti... ;)

Potpis

...Or how I stopped worrying and learn to love the bomb.

Hvala na odgovoru Dr_Strangelove. Koliko god pokusavao, ne mogu da dodjem do finog " kulturnog " izraza. Grupiram ovako, grupiram onako, ali ne ide. Uvijek nesto u imeniocu " strci ", sto ne da da se skrati ili grupira u obliku produkta. Da li se do izraza dodje zanemarivanjem nekog clana ( hie - jer je najmanji ). Mislio sam ne potpunim, nego djelimicnim, u imeniocu, tako da se dobije fin, elegantan izraz.

Pitanje za polaznu temu sam postavio jer me zanima sta se iz emitera " vidi " prema vani. Znam da su hie i Rb manji ( 1+hfe ) puta, ali sta je sa veznim kondenzatorom ? Kad bih to znao, mogao bi bez vecih problema znati pojacanje citavog lanca pojacanja ( naravno, iskljucujuci vise frekvencije ) i bez posebnog racunanja.

Ima li ko gotov izraz iz knjige. To su elementarne stvari, iz svakog udzbenika elektronike za ETF ?

Pa po ovom mom modelu, koji je maksimalno uproshcjen, nema kondenzatora izmedju baze i kolektora (ako mislish da ti je to vezni kondenzator). Ako rachunash i njega, e onda se rachun golemo komplikuje jer tad imash povratnu spregu, pa morash koristiti one asimptotske formule ili Blackmanovu formulu. Ako vecj ne mozhesh bez tog kondenzatora, onda mozhesh da ga prebacish na levu stranu tako shto cjesh ga isecji Milerovom teoremom, ali onda ti je model unilateralan (ne vazhi isto kad gledash sa leve i desne strane). Ne znam samo da li ti je bash toliko bitno da postoji taj kondenzator izmedju baze i kolektora???

Potpis

...Or how I stopped worrying and learn to love the bomb.

To je parazitna kapacitivnost kolektor-baza spoja. Nije neophodna, zavisi od primene.

Potpis

_{Use The Force!
“Who said anything about slicing you up? I just wanted to carve a little Z on your forehead — nothing serious.”}

Ne radi se o powratnoj vezi ( kondenzatoru ) izmedju baze i kolektora. Radi se o veznom kondenzatoru izmedju izvora ( sa unutrasnjim otporom ) i baze sa pripadajucom kombinacijom R1 i R2 za polariziranje. Ma ciste trivijalije ljudi moji, samo ja ni to ne mogu da rijesim. Dakle, da li se nesto zanemaruje ? Jedino tako mogu objasniti neuspjeh da dodjem do ocekivane, standardne, gore spomenute forme. Daj, zavirite u knjigu. Ja nemam nista pri ruci .....