Novo

Forum kao aplikacija na telefonu

Dodajte forum na početni ekran i koristite ga kao aplikaciju, sa menijem na dnu ekrana.

  • 8 odgovora
  • 4.217 pregleda

Najnovija ↓

Downfall and Jump 15.06.2005. u 18:00 · pre 260 meseci #1
Ne znam odakle mi ovo ali me ipak interesuje, situacija je sledeca :

Auto pada iz aviona sa 2000m i unutra se nalazi covek. Auto je kabriolet :)
Da li je moguce da ( tj kakve se sile tu sve javljaju i kako uticu na coveka ) covek skoci uvis ( mislim u pravcu suprotnom od padanja auta ) sa visine od 5m i onda da jednostavno ima samo par ogrebotina ako se ne doceka na noge ( u slucaju da auto ne explodira :) ?


tnx
Re: Downfall and Jump 15.06.2005. u 21:36 · pre 260 meseci #2
Auto će pre udara u zemlju imati brzinu od nekoliko stotina kilometara na čas. Čovek ne može da skoči ni približno brzo tako da će podeliti sudbinu automobila.
Re: Downfall and Jump 15.06.2005. u 22:50 · pre 260 meseci #3
To ti je kao ono kada upadneš u živi pijesak/blato te se uhvatiš za kosu i povučeš pa se onda nadaš da ćeš se izvući. Probaj zamisliti kako bi bilo se odgurnuti od tijela koje nema uporište (kao u svemiru, odnosnu vakuumu).
Re: Downfall and Jump 15.06.2005. u 23:37 · pre 260 meseci #4
Citat:
s!c: To ti je kao ono kada upadneš u živi pijesak/blato te se uhvatiš za kosu i povučeš pa se onda nadaš da ćeš se izvući. Probaj zamisliti kako bi bilo se odgurnuti od tijela koje nema uporište (kao u svemiru, odnosnu vakuumu).


Da, tj. ukoliko se oscilacije, ili bilo kakvo kretanje vrsi pod dejstvom unutrasnjih sila centar masa se ne krece u odnosu na neki nepokretni referentni sistem.
Potpis
Math is like love. A simple idea but it can get complicated.
Re: Downfall and Jump 20.06.2005. u 01:05 · pre 260 meseci #5
Pa pazi objasnjenje je veoma jednostavo,( i ja sam postavljao ovako pitanje kada sam bio mali ), dakle kada automobil ispadne iz aviona i pocne da pada on dobija ubrzanje od posledica zemljine teze , tako da on pada nekom brzinom i isto tako se desava i sa covekom i on ce da pada istom brzinom kao i automobil ( pada ce ubrzano do neke granice kada ce otpor vzaduha i tako dalje da uslove da se oni pocnu kretati konstantnom brzinom ( tu je recimo primer kapi kise, jer kada nebi postojala atmosfera i otpor vazduha kapljica kise bi dostigla veliku brzinu i mogla bi da usmrti coveka jel bi se kretala velikom brzinom- ne znam tacno kojom brzinom davno je bilo kada sam slusao to na predavanjima fizike) ) i brzina coveka u odnosu na automobil bi bila jednaka nuli, ali brzina coveka i automobila u odnosu na zemlju bi bila jednaka nekoj konstantnoj vrednosti, i kada bi covek skocio i poceo se kretati suprotno od automobila, idalje bi se kretao u odnosu na zemlju brzinom kojom se kretao i pre skoka!!! Dakle kada bi pao sa tako velike visine od coveka nebi ostalo nista!!!!
Potpis
ZASTAVA 750LE poslednja serija 85god 950.000 primerak!
Re: Downfall and Jump 20.06.2005. u 01:32 · pre 260 meseci #6
Čovek može da odskoči od automobila, s tim što će težište celog sistema nastaviti da se kreće istom brzinom. Drugim rečima, čovek će usporiti svoje kretanje u odnosu na tlo na račun automobila koji će svoje kretanje ubrzati. Ukupan impuls će ostati isti. Međutim, tu se radi o nečem drugom.

Čoveka ne ubija brzina, već ubrzanje (usporenje) koje u kombinaciji sa njegovom masom proizvodi smrtonosnu silu. Čovek ne može toliko brzo da odskoči sa automobila da ga udarac u zemlju ne bi ubio. Međutim, kada bi mogao, on bi poginuo od sopstvenog skoka. Sasvim je svejedno da li je on toliko ubrzanje (usporenje) pretrpeo zbog udarca u tlo ili zbog sopstvenog skoka. Rezultat je isti.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Re: Downfall and Jump 20.06.2005. u 01:45 · pre 260 meseci #7
Pa dobro zakljucak je da bi sigurno poginuo :))))
Potpis
ZASTAVA 750LE poslednja serija 85god 950.000 primerak!
Re: Downfall and Jump 20.06.2005. u 10:45 · pre 260 meseci #8
Jedna mala napomena: raketna sedista u najsavremenijim borbenim avionima imaju karakteristike 0-0, odnosno mogu da spasu pilota cak i sa visine 0 i pri brzini 0. Medjutim, rakete, za razliku od skoka (ili eksplozije, ili ispaljenja iz topa :-) ) imaju manje pocetno ubrzanje (zbog cega, kako je Nedeljko objasnio, pilot moze preziveti), pa pod uslovom da se "skok" izvede dovoljno rano pre pada, tj. toliko da vertikalna brzina ima "fore" da dostigne 0 m/s (ili neku nesmrtonosnu brzinu) od trenutka "ejecta" pre susreta sa tlom, taj malo izmenjeni scenario mozda moze da uspe, ali je pitanje na kojoj visini iznad zemlje bi covek dostigao tu brzinu. Ako je suvise visoko za bezbedan slobodni vertikalni pad, onda opet nista nismo postigli.

Mislim da ovo nije los zadatak za vezbu iz dinamike (za Q-a :-) ):

Znaci, ako je data je visina aviona h1 iz kojeg je izbacen (pobegao?) James Bond sa modifikovanim automobilom i nesmrtonosno ubrzanje raketnog sedista a, na kojoj visini h2 ono mora da se aktivira i koliko sekundi da radi (t) da bi on preziveo pad, ako je bezbedna terminalna brzina v? Na kojoj visini h3 ce se naci u trenutku kada mu sediste potpuno zaustavi pad? Dakle, dati su h1, a i v, a traze se
h2, t i h3.
Re: Downfall and Jump 20.06.2005. u 13:19 · pre 260 meseci #9
Pretpostavimo da se ja krećem prema tlu vertikalno u odnosu na tlo brzinom v, pri čemu se trenutno nalazim na visini h i imam masu m. Pretpostavimo još da ja ravnomerno usporavam do tla, pri čemu na taj način na zemlji dobijam brzinu 0. Tada je ukupan mehanički rad koji smo pretrpeli jednak \frac{mv^2}{2}, odnosno silu od \frac{mv^2}{2h} u trajanju od \frac{2h}{v}. E sad, ako trpimo ubrzanje koje je 100 puta veće od gravitacionog u trajanju od jedne nanosekunde, mi praktično nećemo ništa ni osetiti. Ako pak to ubrzanje trpimo u toku od jedne sekunde, odgovarajuća sila ima dovoljno vremena da nam smrska svaku koščicu. Tako posmatrano, ubija nas rad, ili energija koja je na nama utrošena.

Međutim, ne damo se ni mi tako lako. Delovanje vrlo male sile nećemo osetiti ma koliko dugo da je trpimo. To je zato što te male uticaje organizam može da priguši, amortizuje. Ali, kada su sile velike, recimo veliki pad brzine u kratkom vremenu, onda smo nagrabusili proporcionalno kvadratu ukupne promene brzine. Međutim, ako rakete imaju više vremena "fore" da nas spasu, onda je to sasvim druga stvar.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Prijavite se da biste odgovorili u ovoj temi.PrijavaRegistracija

Premeštanje teme