Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Berzanski recnik

[es] :: E-Poslovanje :: Berzanski recnik
(TOP topic, by Aleksandar Marković)

[ Pregleda: 23912 | Odgovora: 11 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

U--G
Hag - NL

Član broj: 623
Poruke: 379
*.speed.planet.nl

ICQ: 39908270
Sajt: www.radovac.com


Profil

icon Berzanski recnik13.07.2002. u 10:49 - pre 265 meseci
Dr. Greenspan - za one koji jos ne znaju, to je covek koji svojim izjavama dovodi ljude do prosjackog stapa ili od njih pravi multimilionere, najmocniji covek na svetu. Dr Greenspan je Chairman of Federal Reserve Board (FED). Obratite paznju na njegove izjave, on odredjuje i kamatnu stopu u americi.

Cifre nezaposlenosti - ako je cifra mala to je lose za firme, a ako je losa za firme onda je losa i za deonice. Mali broj nezaposlenih znaci da je tesko naci radnu snagu na trzistu, i da je treba placati mnogo, sto se indirektno ocrtava profit firme.

Klima na berzi - ljudi su kao ovce, ako jedna preskoci preko potoka i ostale je prate. Ako je klima negativna (strah, nesigurnost, losi rezultati, novi izbori....) onda svi prodaju i povlace se na sigurno, uzimaju obveznice gde je kamata manja ali sigurna. Pozitivna klima (kamata pada, BNP raste, dobre vesti iz nekoliko velikih firmi...) i ljudi pocinju masovno da kupuju, spremni su da rizikuju.
Ovde se ne slusa razum, tako da i firme kojima odlicno ide gube vrednost.

Kamata - ako kamata pada raste vrednost deonica, i obrnuto. Ako je kamata mala, firme ce lakse da uzimaju kredite da bi prosirile svoju delatnost.

Index - je odredjen broj firmi, koje sluze kao termometar. Svaka firma ima tezinu u indexu, rastom i opdanjem vrednosti deonica tih firmi raste i opada Index berze. Firme koje se nalaze u indexu obicno privlace paznju onih koji se bave berzom, tu se pravi i najveci broj transakcija.

Deonice - papirna vrednost firmi, vlasnik deonica dobija svakih 6 meseci dividendu, deo profita koji je firma ostvarila.

Call opcije - e ovo je malo teze objasniti ali je u principu legalno kockanje. Firma A ima ovog trenutka vrednost deonica od $ 10. Onda se napisu opcije koje izgledaju ovako : OKT 05 $ 15. U prevodu, opcija daje pravo vlasniku da 3-eg petka u oktobru 2005 godine kupi deonice firme A za $ 15. Vrednost opcije je $ 0.10, posto se opcije kupuju u paketima od 100 komada, ja kupim jedan paket za 10$ i cekam..... da bih ostvario dobitak vrednost firme mora biti u oktobru veca od 15,10 + troskovi transakcije. Ako firma bude u oktobru 2005 ispod $ 15,10 gubim sve, ako bude npr $ 20 onda sam dobio 100 x ($ 20 - $ 15,10) = $ 490 - troskovi transakcije. Maximalan gubitak je $10, maximalan dobitak je neogranicen.

Put opcije - ove opcije mi daju pravo da prodam deonice za odredjenu cenu. Firma A - deonice $100, put opcije OKT 05 $100. U prevodu ja MORAM da prodam deonice za $100. Da ne duzim, ovde vam treba mnogo para i mozete uzasno da izgubite. Ako nekog bas interesuje nek se javi.

Volume - broj oznacava koliko je deonica/opcija promenilo vlasnike, sto je veci broj znaci da se vise moze zaraditi/izgubiti

<<nastavice se...>>


Horror, and moral terror are your friends.
 
Odgovor na temu

ventura

Član broj: 32
Poruke: 7781
*.verat.net



+6455 Profil

icon Re: Berzanski recnik13.07.2002. u 15:37 - pre 265 meseci
opcija - kupujes pravo da odredjenu akciju kupis po nekoj ceni.

Sta to znaci, to znaci da ja recimo imam $5,000 trenutno u dzepu i mislim da ce XYZ firma sa sadasnjih $30 po akciji da skoci na $50. Ja zovem brokera i kazem, hocu upciju na 10,000 XYZ za $30. i ti onda platis recimo $3000 za tu opciju. I sta se sad desava. Cena akcija XYZ firme skoci na $50. I ja kazem brokeru, hocu da iskoristim opciju koju sam kupio na XYZ, i ti onda KUPUJES XYZ AKCIJE PO CENI OD $30 IAKO JE NJIHOVA TRENUTNA CENA $50. Kupis, akcije, prodas ih istog trenutka i napravio si profit od $20 po akciji...

Kako se to isplati prodavcu?
Pa recimo da ti posedujes 10,000 Compaq-a recimo, i prodajes opcije na to. I recimo neko ti kupi opcije na svih 10,000 i on mora da ih obnavlja svakog treceg petka u mesecu. Ako ne obnovi tebi ide $3000 u dzep. Recimo da si ti kupio akcije po $15, a prodas opciju na $20. Ti em imas par hiljada od opcija, i jos $5 po sharu od stvarne prodaje.


Futures - To je veoma slicno opcijama, samo sto se tu obavezujes da ces u odredjeno vreme prodati akcije po odredjenoj ceni.

Bonds - Drzavni fondovi, tu investirate pare u drzavu i ona vam vraca sa kamatom nakon odredjenog vremena

Warrant - To ti je kad drzava napise cek bez pokrica...

---------



 
Odgovor na temu

ventura

Član broj: 32
Poruke: 7781
*.verat.net



+6455 Profil

icon Re: Berzanski recnik13.07.2002. u 17:34 - pre 265 meseci
Bid: Cena koju ste vi kao kupac spremni da pplatite za akciju

Offer: Cena koju vi kao prodavac trazite za akciju

Spread: Razlika izmedju bid/offer

AON, "all or none" : Kad hoces da kupis vecu kolicinu akcija, i hoces da kupis sve odjednom, da ti se ne bi desilo da recimo za 10,000 kupis 100 po 100 akcija, i onda uduplavas commision fees (ovo ne vazi u nekim slucajevima)

blue-chip stock : Poznata firma koja je dokazala da nesto vredi, tipa IBM, Microsoft itd..

bottom fishing : Kupovina akcije kad ona naglo padne.. Tipa sada WordCom sto je pao, pa ga kupis na $0.60 i prodas ga kad malo naraste.

breakpoint : Brokerske kuce cesto daju popuste na vece kolicine kupovine. Brakepoint je u stvari granica posle koje dobijas popust. Tipa $100,000 stavi i imaces popust

broker : Agent u finansijskim transakcijama

call money rate :Kad kupujes na short (tj. broker ti pozajmljuje akcije), CMR je ustvari cena koju ti broker naplati da ti pozajmi odredjen broj akcija.

day order :Order koji je postavljen, i koji treba da se izvrsi u toku radnog dana, bez external hours. Ako se ne izvrsi, order se cancelluje.

diluted shares :Ovo je ustvari broj shareova koja jedna kompanija ima. Posto se nikada nezna koliko je tacno akcija jedne firme u opticaju (zbog opcija i warranta), radi se 'dilution of earnings' da se vidi kolike ce dividende biti placene.

FOK, "fill or kill" :Ovo sam sretao, ali nikada nisam video u praksi sta znaci... U principu znaci ako akcije trenutno nema, cancelluj order

going long :Kupovina akcija na duzi vremenski period, sa ocekivanjem da ce cena narasti.

going short :Pozajmljivanje akcija i prodavanje po trenutnoj ceni, sa ciljem da se kupe kasnije po jeftinijom ceni i vrate brokeru.

GTC, "good till cancelled" :Order koji se postavlja da traje.. Recimo buy 1,000 MSFT $57.00 GTC. Znaci da ce kupiti 1,000 mikrosoftovih akcija kad god one padnu na $57. Ako su ispod kupice ih po ternutnoj ceni/boljoj.

MKT, "at the market" :Kupujem 1000 akcija, nebitno koja cena, samo ih kupi..

overbought [oversold] :Odprilike se kaze, kad se recimo nesto desi... Recimo ENRON, oversold... Nebitno koja mu je cena

uptick :Ovo znaci da se cena povecala u odnosu na prethodnu.. A tick ima vise smisla na NYSE i AMEX-u nego na OTC marketima (NASDAQ). Sta je vazno napomenuti, da recimo shorting pozicije se moze uraditi samo na uptick.


downtick :suprotno od uptick-a.

PLC :Kompanija nije americka : PLC - Public Limited Corporation.


position/take position: kupiti akcije.


underwriting :kada investment banker radi IPO (Initial Public Offering) bankar pravi deal sa kompanijom da ce kupiti toliko i toliko akcija XYZ firme po toj i toj ceni, puta troskovi, i da ce da ih preproda na otvorenom trzistu istog trenutka.

Shorting Against the Box :Ovo skoro vise niko ne dozvoljava, a to predstavlja kupovinu XYZ firme, isti broj akcija i na long i na short... prakticno zamrzavanje novca..


After hours (extended hours): Tradeovi koji su napravljeni van radnog vremena berze 9:30-4pm, after hours - pre i posle toga

Discount Brokers: Firma koja izvrsava tvoje ordere bez pitanja... a ne daje nikakve savete...


Insider trading: Kada recimo cistacica u Microsoftu koja je dobila 1000 akcija kao bozicni bonus, prisluskuje sastanak chairman board-a, i cuje da ce microsoft da bankrotira za nedelju dana, i ona proda svoje akcija odmah isto vece... To se zove insider trading i u mnogo slucajeva se strogo kaznjava i nije dozvoljeno..

Derivates: Tu spadaju futures, options, LEAPs...

SEC: Securities and Exchange Commision (bog i batina)
SPIC: (Isto kao FDIC, samo sto ovo osigurava akcije)
FED: Federal Reserve (Oslonac US ekonomije)
NASD: National Association of Securities Dealers
Series 7 & 63 : testovi koje je potrebno poloziti da bi ste dobili ovlastenje da se bavite brokerskim poslom.
 
Odgovor na temu

ventura

Član broj: 32
Poruke: 7781
*.verat.net



+6455 Profil

icon Re: Berzanski recnik13.07.2002. u 17:35 - pre 265 meseci
Citat:
U--G:
Volume - broj oznacava koliko je deonica/opcija promenilo vlasnike, sto je veci broj znaci da se vise moze zaraditi/izgubiti


ne bih se slozio sa tobom... Volume samo pokazuje koliko akcija je tradeovano tokom dana, sto je veci volume znaci da lakse mozes da izvrsis order...
 
Odgovor na temu

U--G
Hag - NL

Član broj: 623
Poruke: 379
*.speed.planet.nl

ICQ: 39908270
Sajt: www.radovac.com


Profil

icon Re: Berzanski recnik13.07.2002. u 17:52 - pre 265 meseci
Citat:
ventura:
opcija - kupujes pravo da odredjenu akciju kupis po nekoj ceni.

.... i ti onda KUPUJES XYZ AKCIJE PO CENI OD $30 IAKO JE NJIHOVA TRENUTNA CENA $50. Kupis, akcije, prodas ih istog trenutka i napravio si profit od $20 po akciji...


Ne treba da kupis deonice, sto se u vecini slucajeva i ne radi. Da bi kupio opcije tvoje firme treba ti $ 30.000, a posto ih ti nemas onda se jednostavo opcije prodas onome ko je pisao opciju. Opcije se mogu normalno kupovati i prodavati na berzi, obicno privatana lice ne cekaju zadnji dan kad opcije isticu nego ih prodaju pre tog vremena. Zadnjeg petka su uvek malverzacije sa opcijama koje isticu, vestacki se dize ili spusta kurs deonicama za koje su opcije napisane, onako kako odgovara velikim igracima na berzi.

Citat:
Kako se to isplati prodavcu?

Pa recimo da ti posedujes 10,000 Compaq-a recimo, i prodajes opcije na to. I recimo neko ti kupi opcije na svih 10,000 i on mora da ih obnavlja svakog treceg petka u mesecu. Ako ne obnovi tebi ide $3000 u dzep. Recimo da si ti kupio akcije po $15, a prodas opciju na $20. Ti em imas par hiljada od opcija, i jos $5 po sharu od stvarne prodaje.


Prodavac se osigurava da ako deonice padnu ipak izvuce pare na njima, ako deonica ne dostigne odredjenu vrednost onda opcija propada, a on je te pare stavio u dzep. Opcije se pisu na 2, 3, ili 5 godina. Znaci da on dobija odmah pare i moze sa tim parama dalje da spekulise na berzi


Horror, and moral terror are your friends.
 
Odgovor na temu

U--G
Hag - NL

Član broj: 623
Poruke: 379
*.speed.planet.nl

ICQ: 39908270
Sajt: www.radovac.com


Profil

icon Re: Berzanski recnik13.07.2002. u 17:56 - pre 265 meseci
Citat:
ventura:
Citat:
U--G:
Volume - broj oznacava koliko je deonica/opcija promenilo vlasnike, sto je veci broj znaci da se vise moze zaraditi/izgubiti


ne bih se slozio sa tobom... Volume samo pokazuje koliko akcija je tradeovano tokom dana, sto je veci volume znaci da lakse mozes da izvrsis order...


lakse da izvrsis order, ili li ti, deonica je u centru paznje, cena ide gore/dole... znaci mozes vise da dobije ili izgubis... mozes ti i da kupis deonice gde se nista ne desava pa neces nista izgubiti ali neces ni dobiti ;o)
Horror, and moral terror are your friends.
 
Odgovor na temu

ventura

Član broj: 32
Poruke: 7781
*.verat.net



+6455 Profil

icon Re: Berzanski recnik13.07.2002. u 18:08 - pre 265 meseci
Citat:
U--G:

Ne treba da kupis deonice, sto se u vecini slucajeva i ne radi. Da bi kupio opcije tvoje firme treba ti $ 30.000, a posto ih ti nemas onda se jednostavo opcije prodas onome ko je pisao opciju. Opcije se mogu normalno kupovati i prodavati na berzi, obicno privatana lice ne cekaju zadnji dan kad opcije isticu nego ih prodaju pre tog vremena. Zadnjeg petka su uvek malverzacije sa opcijama koje isticu, vestacki se dize ili spusta kurs deonicama za koje su opcije napisane, onako kako odgovara velikim igracima na berzi.


Pa naravno da ne treba, ali to je skolski primer :)

Citat:

Prodavac se osigurava da ako deonice padnu ipak izvuce pare na njima, ako deonica ne dostigne odredjenu vrednost onda opcija propada, a on je te pare stavio u dzep. Opcije se pisu na 2, 3, ili 5 godina. Znaci da on dobija odmah pare i moze sa tim parama dalje da spekulise na berzi


Da, u tome i jeste car opcija...
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Berzanski rečnik - Osnove berzanskog poslovanja05.02.2006. u 15:30 - pre 221 meseci

Naslov: Osnove berzanskog poslovanja
Autori: Veroljub Dugalić i Milko Štimac
Izdavač: Stubovi kulture, Beograd
Godina izdanja: 2006

Politika, 24.01.2006; Strana: A14:
Autorski dvojac prikazuje sve aspekte berzanskog poslovanja - od pojma, nastanka, razvoja i vrsti berze, njenih funkcija i karakteristika berzanskih poslova, o posrednicima i o vanberzanskom tržištu. Velika pažnja posvećena je akcijama i izračunavanju njihovih cena.

Autori prikazuju i rad nebankarskih finansijskih institucija kao što su osiguravajuća društva, penzijski fondovi, kompanije za finansiranje i investicioni fondovi. U završnom delu knjige predstavljeni su istorija i savremena praksa nekoliko najvažnijih berzi na svetu.

Pored Njujorške i Američke berze, predstavljene su Tokijska berza, zatim Londonska, Frankfurtska, Pariska, Milanska, Amsterdamska, Tajvanska, Korejska, Singapurska, kao i berza Hongkonga, Švajcarske, kanadske i australijske berze i tržište evroobveznica. U knjizi je detaljno opisana i istorija Beogradske berze, kao i njena sadašnja organizacija i funkcionisanje, a iscrpno je objašnjena i uloga Komisije za hartije od vrednosti i Centralnog registra. Poseban značaj ovoj knjizi daje opsežan „Rečnik berzanskih pojmova" koji sadrži teorijska i praktična objašnjenja svih pojmova.

Ekonomist, 30.01.2006; Strana: 39
Knjiga Osnove berzanskog poslovanja predstavlja pionirski poduhvat u ovoj oblasti. Ova knjiga je prvi udžbenik posvećen istoriji berze i berzanskom poslovanju napisan na srpskom jeziku. Knjiga Osnove berzanskog poslovanja je udžbenik za istoimeni predmet za studente osnovnih studija Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu, za studente postdiplomskih studija na ekonomskim fakultetima u Srbiji, ali to je, u isto vreme, i nezaobilazna knjiga za sve one koji se kod nas bave berzanskim i finansijskim poslovima.

Knjiga je pouzdan vodič kako za one koji hoće da steknu osnovna znanja o berzanskom poslovanju, tako i za one koji svoja postojeća znanja hoće da prodube i unaprede. U prilog tome govori "background" autora. Veroljub Dugalić je redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu, gde predaje Međunarodne finansije i Osnove berzanskog poslovanja, trenutno i generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, dok je Milko Štimac, predsednik Komisije za Hartije od vrednosti, predavač na kursevima iz oblasti berzanskog poslovanja i autor knjige Srpsko berzansko poslovanje.

U knjizi Osnove berzanskog poslovanja na celovit i temeljan način se prikazuju svi aspekti berzanskog poslovanja. Najpre se predstavljaju pojam, nastanak, razvoj i vrste berze. Potom se iscrpno govori o funkcijama berze i o karakteristikama berzanskih poslova, o berzanskim posrednicima i o vanberzanskom tržištu. Velika pažnja posvećena je akcijama i izračunavanju njihovih cena. Autori prikazuju i rad nebankarskih finansijskih institucija kao što su osiguravajuća društva, penzijski fondovi, kompanije za finansiranje i investicioni fondovi. U završnom delu knjige predstavljeni su istorija i savremena praksa najvažnijih berzi na svetu. Pored Njujorške i Američke berze, predstavljene su berze u Tokiju, Londonu, Frankfurtu, Parizu, Milanu, Amsterdamu, Hong Kongu, Singapuru, kao i berze na Tajvanu, u Koreji, Švajcarskoj, Kanadi i Australiji. Govori se i o tržištu evroobveznica.

Autori detaljno opisuju istoriju Beogradske berze, kao i njenu sadašnju organizaciju i funkcionisanje. Takođe, u knjizi se nalazi iscrpan opis uloge Komisije za hartije od vrednosti i Centralnog registra. Poseban značaj udžbeniku daje opsežan Rečnik berzanskih pojmova koji sadrži teorijska i praktična objašnjenja svih pojmova bez kojih je nezamislivo učešće u savremenom berzanskom poslovanju.

http://www.ekonomist.co.yu/mag...ibertas/berzanski_udzbenik.pdf


Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Berzanski rečnik13.03.2006. u 21:23 - pre 220 meseci
Citat:

Akcije - predstavljaju vlasničke hartije od vrednosti. Vlasnik akcija ustvari poseduje deo kapitala preduzeća, i po osnovu veličine svog akcijskog udela ostvaruje pravo na:
- upravljanje
- dividendu
- likvidacioni ostatak.
Razlika između akcija i npr. obveznica je u tome što su obveznice dužničke hartije od vrednosti, i sa sobom nose obavezu izdavaoca da investitoru vrati pozajmljena sredstva, dok sredstva uložena u akcije sadrže rizik da ne budu vraćena, ukoliko na primer dođe do likvidacije preduzeća. Sa druge strane, akcije pružaju i veću mogućnost ostvarivanja dobiti na uložena sredstva, bilo po osnovu porasta cene akcija bilo po osnovu dividende koja se distribuira akcionarima ukoliko preduzeće ostvari pozitivan finansijski rezultat.

Akcije sa pravom glasa - Jedno od osnovnih prava koje vlasnici akcija imaju jeste pravo glasa na skupštini akcionara. Veliki broj odluka koje su od značaja za poslovanje preduzeća donose se na skupštini akcionara, što je uglavnom propisano statutom preduzeća. Najčešća situacija je da jedna akcija donosi jedan glas na skupštini akcionara, ali nije retkost da, u zavisnosti od statuta i vlasničke strukture preduzeća, jedan glas bude predstavljen većim brojem akcija.

Aukcija - trgovanja na berzi metodom preovlađujuće cene i metodom minimalna cena minimalna količina. Zakazuje se za sve hartije iste vrste određenog emitenta u unapred utvrđeno vreme. Za vreme aukcije, uparuju se nalozi ponude i tražnje za tom hartijom, prema ceni. Aukciju vodi broker berze.

Berza - organizovano tržištu na kome ovlašćeni berzanski posrednici, trguju određenim, standardizovanim tržišnim materijalom, po unapred poznatim pravilima, a sve propraćeno standardizovanom dokumentacijom.
Uloga berze, izmedju ostalog, je i obezbeđenje uslova i načina utvrđivanja objektivne cene akcija, što ne znači da cene akcija utvrđuju zaposleni na berzi, već da se na berzi obezbeđuju ravnopravni uslovi za susretanje ponude i tražnje za određenom akcijom, po unapred propisanim pravilima i načinima važećim za sve subjekte.

Berzanski posrednik : Pravno lice osnovano po posebnom zakonu za poslove trgovanja hartijama od vrednosti na organizovanom finansijskom tržištu-berzi. U zavisnosti od načina organizacije berzanskog posrednika, ovlašćena lica za trgovanje berzanskih posrednika mogu nastupati kao:

Broker - posrednik u trgovanju hartijama od vrednosti u svoje ime, a za račun klijenta (komisionar) ili u ime i za račun klijenta (zastupnik). Za svoje usluge brokeri naplaćuju proviziju, a osim posredovanja mogu imati i savetodavnu ulogu. Po pravilu, provizija se plaća po izvršenju transakcije;

Depo račun - hartija od vrednosti se ne štampa (ne postoji fizički), nego se njihovo posedovanje vodi u knjizi akcionara. Kako jedno lice može da poseduje veći broj akcija, a na prodaju želi da ponudi samo deo tog vlasništva, on kod banke otvara depo račun na koji se »prenosi« onaj broj hartija kojim on želi da trguje.

Dividenda po akciji - dobit preduzeća generisana u prethodnom periodu koja se deli akcionarima srazmerno broju akcija.

Diler - trgovac hartijama od vrednosti koji istupa u svoje ime i za svoj račun (principal). Zaradu ostvaruje razlikom u ceni hartije (kupovna cena – prodajna cena), snoseći eventualni rizik gubitka. Diler može istupati i kao komisionar i zastupnik.

Emisija akcija - Akcije su nastale kada se pojavila potreba preduzeća za dodatnim kapitalom. Nije redak slučaj da nekoliko preduzetnika osnuje preduzeće, a da se sa razvojem poslovanja ukaže potreba za dodatnim kapitalom. Trenutak kada preduzeće odluči da emituje akcije koje će se kotirati na berzi naziva se "otvaranje preduzeća" i to znači da će od tog momenta preduzeće raspolagati većim kapitalom, ali da će istovremeno veći broj novih vlasnika imati prava koja sa sobom nosi vlasnički kapital iz akcija. Akcije preduzeća iz postupaka privatizacije koje se kotiraju na Beogradskoj berzi, specifične su po načinu nastanka, i ne uklapaju se u navedeni opis nastanka akcijskog kapitala, ali je pitanje trenutka kada će se najkvalitetnija domaća preduzeća odlučiti da posegnu i za ovim najpopularnijim oblikom finansiranja poslovanja.

Emitent - pravno lice koje izdaje (emituje) hartije od vrednosti čijom prodajom prikuplja nedostajuća novčana sredstva.

Investitor - svaki kupac hartija od vrednosti, pravno ili fizičko lice.

Institucionalni investitor - pravna lica čija je osnovna delatnost finansiranje investicija na pr. investicione banke, fondovi, osiguravajuća društva i sl. Navedeni investitori finansiranje projekata vrše kupovinom akcija na primarnom tržištu, a potom ih preprodaju na berzi, kako bi novac uložili u druge projekte.

Kliring i saldiranje - radnje koje se, u registru hartija od vrednosti - posebnoj specijalizovanoj instituciji, obavljaju nakon realizacije naloga kupovine i prodaje. Ove radnje odnose se na međusobno poravnjavanje obaveza i potraživanja, kao i prenos prodatih hartija, sa starog na novog vlasnika i istovremeno prenos novca sa računa kupca na račun bivšeg vlasnika hartije.

Konvertibilne akcije - Iako se konvertibline akcije još uvek ne koriste na domaćem tržištu kapitala, one predstavljaju još jedan od poznatih oblika finansiranja preduzeća. Naziv su dobile po činjenici da se po odluci investitora mogu konvertovati u obične akcije koje sadrže pravo na upravljanje, dividendu i likvidacioni ostatak. Konvertibilne akcije imaju veću sigurnost investitoru, kao i višu dividendu, ali slično preferencijalnim ne omogućavaju upravljanje. Cena konvertibilnih akcija obično je nešto viša od cene običnih akcija istog preduzeća i ima sličan trend proimene.

Kontinuirano trgovanje obavlja se shodno višestrukoj ceni preko k njige ponude i tražnje. Svi nalozi ponude i tražnje (svih berzanskih posrednika) za određenom hartijom od vrednosti, koje je primio broker berze za taj dan trgovanja, unose se u knjigu. Knjigu naloga vodi broker berze i uglavnom se vodi elektronski. Nalozi ponude i tražnje, evidentirani u knjizi, po istoj ceni, mogu da se uparuju.

Kurs akcije i kursna lista - kurs akcije je cena akcije postignuta u trgovanju, a lista koja objavljuje cene akcija svih preduzeća kojima se trguje na berzi naziva se kursna lista.

Nalog za trgovanje - nalozi koje klijent kupac i klijent prodavac daju svojim brokerima za izvršenje kupovine, odnosno prodaje konkretne hartije od vrednosti. Berzanski posrednik naloge svojih klijenata sortira po vrsti i ceni, tako da brokeru berze može da ispostavi zbirne naloge kupovine odnosno prodaje.

Organizacija trgovanja na Berzi – Trgovanje na Berzi obavlja se po strogo utvrđenim pravilima. Trgovina može biti organizovana kao:

* aukcijsko trgovanje po preovlađujućoj ceni,
* aukcijsko trgovanje minimalna cena i minimalna količina i
* kontinuirano trgovanje po višestrukoj ceni.

Portfolio - skup raznih hartija od vrednosti kojim raspolaže jedno lice.

Portfolio menadžer - stručno ovlašćeno lice (pravno ili fizičko) koje upravlja hartijama od vrednosti jednog ili više lica.

Primarno tržište - prva prodaja emitovanih hartija od vrednosti, tj. investitor direktno kupuje hartije od emitenta i plaća je emitentu.

Prioritetne akcije - Ono po čemu se prepoznaju prioritetne akcije jeste da sa sobom ne nose pravo glasa na skupštini akcionara. Kao i obične akcije, one predstavljaju deo kapitala preduzeća, ali ne pružaju mogućnost učešća u donošenju odluka koje su u nadležnosti skupštine akcionara. Preduzeća prioritetne akcije obično emituju kada žele da obezbede dodatna sredstva za finansiranje proizvodnje, ali nisu spremni da obezbede drugim akcionarima da učešće u odlučivanju. Sa druge strane, da bi se investitori motivisali da ulažu u prioritetne akcije i bez prava na upravljanje, ove akcije imaju prioritet prilikom isplate dividende i eventualno likvidacionog ostatka, kao i ponekad, fiksni, garantovani iznos dividende.

Sekundarno tržište - svaka naredna prodaja hartije od vrednosti (preprodaja), posle primarne trgovine.

Tržišni materijal - zbirni naziv za materijal kojim se trguje - hartije od vrednosti, devize, roba (mada se trgovina robom poslednjih godina obavlja izvedenim hartijama od vrednosti).


http://www.belex.co.yu/srp/recnik.php

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 21.03.2006. u 13:15 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Bankarski rečnik20.03.2006. u 21:49 - pre 220 meseci
http://www.serbiacredit.co.yu/top/recnik/

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 21.03.2006. u 13:14 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Berzanski recnik20.04.2006. u 23:51 - pre 219 meseci
http://www.crhov.co.yu/OsnovniPojmovi/
 
Odgovor na temu

miodragjokic

Član broj: 151884
Poruke: 23
*.WLAN-BMP6.NSD.panline.net.

Sajt: www.krediti.rs


Profil

icon Re: Berzanski recnik19.07.2007. u 17:07 - pre 204 meseci
Na portalu krediti.co.yu imate prilično dobre bankarske i ostale finansijske rečnike. Dole su linkovi:

Bankarski rečnik: http://krediti.co.yu/recnik_pojmova.php?catid=1

Lizing rečnik: http://krediti.co.yu/recnik_pojmova.php?catid=2
 
Odgovor na temu

[es] :: E-Poslovanje :: Berzanski recnik
(TOP topic, by Aleksandar Marković)

[ Pregleda: 23912 | Odgovora: 11 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.