Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Veštačka inteligencija - VI - Nastanak, poreklo, definicija, budućnost VI ...

[es] :: Veštačka inteligencija :: Veštačka inteligencija - VI - Nastanak, poreklo, definicija, budućnost VI ...
(TOP topic, by Aleksandar Marković)

[ Pregleda: 15765 | Odgovora: 0 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Veštačka inteligencija - VI - Nastanak, poreklo, definicija, budućnost VI ...29.04.2005. u 17:41 - pre 230 meseci
Veštačka inteligencija (VI) predstavlja mešavinu konvencionalne nauke, fiziologije i psihologije, sve u cilju da se napravi mašina koja bi se, po ljudskim merilima, mogla smatrati "inteligentnom". Mogućnost stvaranja inteligentnih mašina zaokuplja ljudsku maštu još od drevnih vremena, ali tek sada, sa brzim tempom razvoja računara i već pedesetogodišnjim iskustvom na polju istraživanja tehnika VI programiranja, san o pametnim mašinama počeo je da postaje stvarnost.

Naučnici su konačno sposobni da stvore sisteme koji razumeju govor i mogu da pobede najbolje igrače šaha, dok je hardver sa elementima veštačke inteligencije već isproban u oružanim sukobima (sistemi krstarećih projektila koje je američka vojska koristila u Pustinjskoj oluji). Sa određenim programima za IBM i Apple Macintosh personalne računare, veštačka inteligencija je počela da polako, ali neumitno zadire i u svakodnevni život.

Međutim i pored sveg napretka, naučnici se još uvek nisu uhvatili u koštac sa osnovnim izazovom u razvoju inteligentne mašine - pravljenjem sistema koji oponašaju ljudski mozak. Nije ni čudo, jer ljudski mozak sa više milijardi neurona predstavlja možda i najsloženiju tvorevinu u univerzumu.

Mozganje

Ideja o računarima koji koriste princip rada ljudskog mozga privukla je, pre nekih 25 godina, pažnju Džefa Hokinsa, tada mladog (danas ima 47 godina) istraživača pripravnika u Intelu. Hokins je predložio projekat istraživanja mozga čuvenom Gordonu Muru, koosnivaču Intela i u to vreme izvršnom direktoru kompanije. Mur je prosledio Hokinsov predlog Tedu Hofu, inače jednom od izumitelja Intelovog mikroprocesora. Hof je zaključio da je projekat suviše smeo i odbacio ga.

Hokins je bio prisiljen da svoja razmišljanja o mozgu ostavi za kasnije, te se upustio u mnogo prizemniji rad na razvoju portabl i u pravom smislu reči "ručnih" računara. Prvi portabl prenosni računar (lap-top) razvio je u firmi Grid Systems, a najpoznatiji je po svom pionirskom radu u kompaniji Palm ("palm" u prevodu znači "dlan"). U kompaniji Handspring, stvorio je čuveni Treo pametni-telefon.

Poslednje dve godine, međutim, Hokins se u potpunosti posvetio svojoj prvobitnoj ideji i proučavanju biološke i mašinske inteligencije. Kao plod ovog rada, Hokins je, zajedno sa popularizatorom nauke Sandrom Blejksli, objavio knjigu "On Intelligence", koja je privukla značajnu pažnju naučne zajednice.

U ovoj knjizi, Hokins tvrdi da mozak ne funkcioniše kao fantastično brza procesorska jedinica tipa mikročipa, već se pre radi o memorijskom sistemu koji čuva zapise o svim opažanjima tokom vremena - bilo da se radi o vidnim, zvukovnim ili taktilnim podražajima. Hokins veruje da je ovaj sistem hijerarhijske prirode, tj. da postoje delovi mozga nižeg ranga koji primećuju određene detalje, koje ljudi zatim uobličavaju u ukupna iskustva. Prikupljanjem nebrojeno mnogo ovih podražaja svakog momenta i svakog dana, mozak, ili tačnije neokorteks - deo mozga zadužen za operacije višeg ranga - može da predvidi šta da se radi u svakoj situaciji na koju nailazi.

Ukoliko su Hokinsove ideje tačne, mogle bi da imaju nebrojeno mnogo primena. Sa dovoljno podataka o vremenskim uslovima, na primer, Hokinsovi računari bi mogli da predvide kišu ili sneg, bez upotrebe stvarne vremenske prognoze, isključivo na osnovu "šestog" čula. Poslednje dve godine, Hokins je, zajedno sa Džordžom Dilepom, sada glavnim inženjerom u novoosnovanoj kompaniji Numenta, radio na razvoju programa zasnovanog na sličnoj memorijskoj arhitekturi.

Hronologija

Iako se prvi tragovi razmišljanja o veštačkoj inteligenciji mogu naći još u drevnom Egiptu, tek sa razvojem elektronskog računara 1941. godine stvorena je tehnologija za njeno oblikovanje. Termin "veštačka inteligencija" upotrebljen je prvi put 1956. godine na kongresu u Dartmutu, u Novoj Škotskoj (Kanada). Kongres je organizovao Džon MekKarti, kojeg mnogi danas smatraju ocem veštačke inteligencije. Iako konferencija sama po sebi nije predstavljala veliki uspeh, pioniri na polju veštačke inteligencije okupili su se na jednom mestu radi razmene ideja i udareni su temelji za budući rad na polju.

Godinu dana kasnije, testirana je prva verzija novog programa pod nazivom The General Problem Solver (GPS). Program je bio sposoban za rešavanje većeg boja opštih problema. Par godina kasnije, IBM je stvorio tim za istraživanje veštačke inteligencije. Herbert Gelerneter proveo je tri godine na razvoju programa za rešavanje geometrijskih teorema.

Uporedo sa pojavom novih programa, MekKarti je spremao veliko otkriće u istoriji veštačke inteligencije - računarski jezik LISP, koji se još uvek koristi. Godine 1963, Masačusetski institut za tehnologiju (MIT) primio je 2,2 miliona dolara od američke vlade za istraživanje veštačke inteligencije, namenjenih, pre svega, održavanju tehnološkog primata SAD nad tadašnjim SSSR-om.

Godinu dana kasnije, pojavio se veliki broj programa, od kojih je najzapaženiji bio SHRDLU. Program je bio sposoban za rešavanje manjih prostornih i logičkih problema. Krajem šezdesetih godina prošlog veka, pojavio se i program STUDENT, koji je rešavao algebarske probleme, i SIR, koji je mogao da razume jednostavne rečenice na engleskom jeziku.

Napredak u šezdesetim godinama prošlog veka obeležila je pojava ekspertskih sistema koji izvode predviđanja verovatnoće rešenja u zadatim uslovima. Desetak godina kasnije, ekspertski sistemi upotrebljavani su za prognoze na tržištu vrednosnih papira i u medicinskoj dijagnostici.

Tokom osamdesetih godina prošlog veka, veštačka inteligencija je razvijana mnogo bržim tempom. Polje istraživanja je takođe sve češće zalazilo u korporacijski sektor. U 1986. godini, prodaja programa i hardverske opreme zasnovanih na VI iznosila je samo u SAD oko 425 miliona dolara. Kompanije kao Digital Electronics koristile su XCON, ekspertski sitem projektovan za programiranje velikih VAX računara. Kompanije DuPont, General Motors i Boeing su takođe u velikoj merili koristile ekspertske sisteme.

Pojava personalnih računara ubrzala je razvoj VI i donekle promenila smer ulaganja. Osamdesetih godina prošlog veka pojavilo se i novo polje na istraživanju VI - veštački vizuelni sistemi. Tako je rad naučnika sa MIT-a omogućio postavljanje kamera i računara u industriji, kao sredstava kontrole kvaliteta. Iako grubi, ovi sistemi mogli su da razlikuju oblike i predmete.

Do 1985. godine, preko stotinu kompanija nudilo je veštačke vizuelne sisteme samo u SAD, a prodaja je dostigla iznos od oko 80 miliona dolara. Međutim, krajem osamdesetih godina, potražnja za VI sistemima je opala, a industrija je izgubila gotovo pola milijarde dolara. Zbog toga su i ulaganja u istraživanje VI sistema opala.

Još jedno razočarenje predstavljao je tzv. "pametni kamion", čiji je razvoj finansiralo Ministarstvo odbrane SAD. Cilj projekta je bio razvoj robotskog vozila koje bi samostalno izvršavalo mnoge borbene zadatke. Zbog malo verovatnog uspeha, Pentagon je uskratio finansiranje projekta.

Uprkos obeshrabrujućim događajima, VI se polako oporavila. U Japanu je razvijana nova tehnologija. U SAD je razvijena tzv. "nejasna logika", koja je namenjena obradi nepreciznih ili promenjivih podataka. Za razliku od tradicionalnih binarnih vrednosti, ova logika koristi veliki opseg vrednosti radi veće fleksibilnosti. Na taj način, računar je mogao da donese zaključke u neizvesnim uslovima.

Kao mogući način za postizanje VI razmatrane su i neuronske mreže. Osamdesete godine prošlog veka su uvele VI na korporacijsko tržište i pokazale da tehnologija ima konkretne primene. Mnogi očekuju da će VI tehnologije biti ključne u 21. veku.

Oliver Terzić
 
Odgovor na temu

[es] :: Veštačka inteligencija :: Veštačka inteligencija - VI - Nastanak, poreklo, definicija, budućnost VI ...
(TOP topic, by Aleksandar Marković)

[ Pregleda: 15765 | Odgovora: 0 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.