Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Overclock FAQ (pocetnici procitajte!)

[es] :: Overclocking & Modding :: Overclock FAQ (pocetnici procitajte!)

[ Pregleda: 15683 | Odgovora: 5 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

boki
Boris Prpic
CTO
CodeZen, Cityexpert
Beograd

SuperModerator
Član broj: 2681
Poruke: 2442
*.vdial.verat.net

Jabber: boki@elitesecurity.org
ICQ: 195245022
Sajt: www.goglasi.com


+34 Profil

icon Overclock FAQ (pocetnici procitajte!)10.02.2004. u 14:29 - pre 244 meseci
Ajmo ovako : Svako ko je voljan nek u ovoj temi napise neko cesto pitanje i da na njega odgovori
.
Evo ja cu poceti :
Ovo sve je namenjeno za AMD procesore sa nFORCE2 chipsetom ali vecina stvari se odnosi i na intel

Q: Sta je to FSB?
A:Fsb je skracenica od Front Side Bus. To je bus koji prenosi podatke izmedju procesora i chipseta. Frekvencija FSB-a je glavna frekvencija i sve druge frekvencije se racunaju u odnosu na FSB.

Q: Koje su jos frekvencije bitne?
A: Frekvencije RAM-a, PCI magistrale i AGP magistrale kao i frekvencija samog procesora. Sve ove frekvencije se racunaju u odnosu na FSB i taj odnos se najcesce prikazuje kao na primer 1/4, 1, 2... ali se moze prikazati i 25%, 100%, 200% ili kao odnos 4:1, 1:1, 1:2. Na primer ako je FSB 200 i memoriju drzimo na 100% tj. 1:1 frekvencija memorije ce takodje biti 200Mhz (400Mhz DDR). Kada bi donos bio na primer 1/4 (25%, 4:1) onda bi frekvencija memorije iznosila 50Mhz (100Mhz DDR).

Frekvencija RAM-a bi u principu uvek trebalo da bude 100% FSB-a sto se naziva sihrono.

PCI magistrala bi uvek trebala da se drzi na 33Mhz-a. Na nFORCE2 chipsetu ona je tu i zakljucana i ne moze se pomerati. Znaci ukoliko je FSB 200Mhz onda ce odnos biti 6:1 (16.6%, 1/6). Znaci kod nFORCE chipseta nemorate da razmisljate o PCI-u i AGP-u jer sam chipset automatski podesava odnos kako bi magistrala ostala na 33Mhz (odnosno 66 za AGP). Kod VIA chipsetova se taj odnos ne moze menjati tako se povecanjem FSB-a povecavaju i PCI i AGP magistrale sto bas nije dobro.

AGP magistrala bi trebala biti 66Mhz. Vecina nFORCE2 ploca podrzava promenu frekvencije AGP-a ali ju ja nikad nisam menjao i ne znam kakvog je ucinka.

Frekvencija procesora se takodje odredjucje FSB-om. Na primer ako procesor ima mnozilac 11 i radi na FSB-u 200Mhz njegova frekvencija ce biti 2200Mhz. Jedini problem kod njega je sto proizvodjaci najcesce zakljucavaju mnozioce kako bi kolko tolko sprecili overclock i naterali kupce da kupe jace procesore. Tako na primer kad je mnozilac zakljucan na 11 frekvencija procesora se moze menjati samo promenom FSB-a. Svi intelovi procesori u zadnje 3-4 godine su zakljucani i nemogu se odkljucati. Kod AMD-a Palmino procesori su zakljucani ali postoji nacin da se odkljucaju, Tbredovi su odkljucani a bartoni kako koji (zavisi od datuma proizvodnje. Oni proizvedeni pre 39-e nedelje prosle godine su odkljucani).

Q: Da li da overclockujem povecanjem FSB-a ili mnozioca?
A: Kao sto rekoh povecanjem FSB-a se povecava i brzina memorije (a kod VIA-e i PCI i AGP magistrale) tako da ceo sistem dobija ubrzanje dok se povecanjem mnozioca ubrzava se samo procesor tako da je bolje povecavati FSB koliko je to moguce.

Q: Da li overclockovanje smanjuje vek procesoru?
A:Ovo je diskutabilno i niko ga nije dokazao jer mora postojati veliki uzorak da bi se tako nesto dokazalo. Sve je moguce, moze da traje 5 godina a i da ce crkne posle 5 minuta bio overclockovan ili ne.

Q: Ko kolike temperature da idem?
A: To je opet diskutabilno. Ja na primer idem na oko 50C u obicnom radu sto izadje oko 55C pri full loadu. Temperatura preko koje (po meni) nebi trebalo ici je 70C

Q: Koje alatke da koristim za benchmark i proveru stabilnosti?
A: Ja za proveru stabilnosti procesora koristim prime95 a za memoriju memtest86. Za benchmark pojedinacnih komponenti SiSoft Sandru a za kompletan sistem stari dobri 3D mark.

Q: Sta ubija procesor?
A:U principu procesor ubija preveliki napon, mada je sve to praktično povezano jer povećan FSB povlači veću potrebu za naponom, što opet za sobom povlači i povećanje struje automatski, što povlači povećanje temperature, a sve to utiče na smanjivanje radnog veka procesora... :))) (copyright: BeastMaster)

Q: Da li ce mi povecan napon ili overclock uopste smanjiti vek procesora?
A:Zamislite ovako: Overclockovan procesor je pusac a neoverclockovan nepusac. Niko nepusacu negarantuje da ce ziveti duze od pusaca niti da ce pusac ziveti duze od nepusaca niti da ce ti pusenje skratiti zivot... Moze se dogoditi da pusac zivi 100 godina a nepusac zivi 20 pa ga zvekne srcka ili ga zgazi tramvaj ... sve je moguce

[Ovu poruku je menjao boki dana 20.03.2005. u 02:15 GMT+1]
 
Odgovor na temu

boki
Boris Prpic
CTO
CodeZen, Cityexpert
Beograd

SuperModerator
Član broj: 2681
Poruke: 2442
*.bg.wifi.vline.verat.net.

Jabber: boki@elitesecurity.org
ICQ: 195245022
Sajt: www.goglasi.com


+34 Profil

icon Re: Overclock FAQ (pocetnici procitajte!)20.03.2005. u 11:21 - pre 231 meseci
Tema nije predvidjena za diskusiju. Postujte jedino ako imate neku kritiku ili ako zelite da dodate nesto sto nije receno.
 
Odgovor na temu

jozza
Surchin

Član broj: 71907
Poruke: 7
213.244.208.*



Profil

icon Re: Overclock FAQ (pocetnici procitajte!)29.10.2005. u 23:01 - pre 223 meseci
Samo da se nadovezem na konstataciju da odnos FSB-a i memorije treba da bude 1:1. To nije uvek tachno. NForce2 ploche sa FSB-om od 333MHz-a brze rade sa memorijom setovanom na 333MHz nego na 400MHz. Zvuchi apsurdno, ali je tako, i zato se preporuchuje sinhroni rad. E, sad ima chipseta kod kojih to nije tako, a to su npr. KT400A (shto nije isto kao KT400!) i KT600, koji itekako mogu da favorizuju DDR400 memoriju u odnosu na DDR333. Razlika je u par procenata, ali ipak postoji. Zato je bolje (za ploche koje vishe vole sinhroni rad) da se memorija setuje na sinhroni rad, tj. da se DDR400 memorija (na primer) u BIOS-u setuje kao DDR333, ali da se smanje latencije.
A vi, kako te?
 
Odgovor na temu

eatmyshorts
Belgrado

Član broj: 64758
Poruke: 205
213.240.50.*

Sajt: www.piratesunited.com


Profil

icon Re: Overclock FAQ (pocetnici procitajte!)01.11.2005. u 08:58 - pre 223 meseci
Evo malo price i o memorijskim paramatrima:

Najcesce u BIOS-u možete podesiti određene memorijske parametre kako bi vaša memorija postizala bolje rezultate i na manjim radnim taktovima. Brži memorijski moduli su savršeni za ovu namenu. Više nego često ćete smanjivanjem CAS latency-a ili RAS-to-CAS delay-a postići mnogo bolje rezultate nego da ubrzavate radni takt memorije. Ovaj tekst bi trebalo da vam pokaže takozvane tweaking tehnike i da vas uputi kako da podesite memoy timings tako da izvučete maksimum. Najčešće je potrebno isprobati nekoliko različitih kombinacija brzine i tajminga memorije kako bi se ustanovilo koja podešavanja su najbolja. Najbolja su ona koja omogućavaju najveće moguće memorijske protoke a da pri tom sistem bude maksimalno stabilan, iz ovoga proizilazi da će vam za optimalna podešavanja memorije na vašem računaru biti potrebno nekoliko dana pa možda i nedelja.

Podešavanje tajminga memorije može da bude isto toliko važno koliko i radni takt memorije. Najzad memorijska magistrala podataka može biti kapitalizovana samo ako su podaci koji se čitaju iz memorijskih čipova dovoljno brzo na raspolaganju. A kada se podacima pristupa u različitim zonama memorije postoji čitav niz procesa koji su u mogućnosti da uspore protok podataka. Memorijski tajminzi su ono što određuje brzine svakog pojedinačnog procesa koji je uključen u pristup podacima u RAM-u. Naravno da ima jako mnogo smisla mučiti se oko optimizovanja ovih podešavanja. Performanse vaše memorije se mogu povećati i do desetak procenata. Što je još bitnije optimizovanje tajminga vaše memorije može imati više smisla nego povećavati radni takt memorije. Kvalitetniji DDR333 memorijski moduli sa agresivnim podešavanjima tajminga može da ima znatno bolje performanse nego neki DDR400 modul kod kojeg su radi višeg radnog takta smanjena sva podešavanja.

Prvi korak kod tweak-ovanja memorijskog modula je da isključite automatska podešavanja u BIOS-u. Kada su uključena ova podešavanja onda matična ploča čita SPD čip (Serial Presence Detect) na memorijskom modulu kako bi zatim automatski podesila sva setovanja za taj memorijski modul. Međutim ova podešavanja su veoma konzervativna i podešena su tako da omoguće stabilan rad na što više sistema. Ručnim podešavanjem se ove vrednosti mogu dovesti do određene granice, a da pritom sistem i dalje ostane stabilan. U većini slučajeva RAM moduli će raditi stabilno i pored toga što podešavanja koja ste sami namestili nemaju nikakve veze sa onim što piše u specifikaciji proizvođača. Međutim nemojte previše očekivati od jeftinih memorijskim modula, zapitajte se zašto su jeftini..

Navažnija podešavanja RAM memorije su CAS latency (CL), RAS-to-CAS delay, (RtCD) i RAS precharge time (RPT). Mnogi memorijski moduli imaju oznake kao što su PC2700-2.0-2-2.0 ili PC3200-3.0-3-3.0.Prvi deo oznake vam je verovatno jasan on opisuje tip memorije, a ostala tri su gore pomenuta podešavanja. Neki drugi proizvođači naprosto napišu da je CL 2.0 ili 2.5 ili 3.0. Naravno i druga dva parametra su podjednako važna za performanse, pa je velika mana to što nemamo informaciju o njima.

Kako bi razumeli tajming parametre, trebalo bi da znate šta se sve događa prilikom čitanja podataka iz memorije. Proces čitanja iz memorije pokreće kada kontroler na matičnoj ploči odabere memorijski modul koji sadrži tražene podatke. Kontroler zatim pronađe pravi čip na modulu i adresira podatke koje on sardži. Ćelije svakog memorijskog čipa su organizovane u vidu matrice i svaka ćelija ima svoju jedinstvenu adresu prema vrsti i koloni u kojoj se nalazi. Dakle presek svake vrste i svake kolone predstavlja jednu ćeliju.

Memorijski kontroler prvo šalje adresu vrste ćelije, koju želi da pronađe. nakon određenog vremenskog perioda (RAS to CAS delay), modul omogućava kontroleru da vidi sadržaj cele vrste koju je zatražio, ali na mestu za privremeno skladištenje podataka. Na modernim RAM čipovima ovaj proces traje dva do tri radna takta (clock cycles). Mogući su čak i intervali koji se nalaze između dva radna takta (2.5) iz razloga što DDR RAM šalje kontrolne signale i signale sa podacima dva puta u toku jednog takta (twice per clock cycle).

Kada je podatak privremeno uskladišten, kontroler šalje CAS (column adress strobe) signal, koji će preneti adresu kolone u kojoj se nalazi traženi podatak. Naravo i ovde je neophodno da protekne izvesno vreme (CAS latency) dok sadržaj izabrane ćelije ne bude poslat na izlazni registar memorijskog čipa.

U BIOS-u možete podesiti broj radnih taktova (clock cycles) koji su na raspolaganju za RAS to CAS delay i CAS latency. Što su niže vrednosti to su bolje performanse. CL ppodešavanje na 2.0 ili čak na 1.5 je moguće samo kod najbržih memorijskih modula. Ako je potrebno da se pročita susedni podatak iz iste kolone, onda je jedini faktor koji određuje brzinu pristupa CAS latency, jer kontroler već zna adresu vrste i ne mora ponovo da je traži. Kad god kontroler mora da traži adresu nove vrste u RAM čipu vreme tRAS (row active time) će proći pre nego što može da se pomeri sa jedne na drugu vrstu. Vreme tRAS se povećava tRP vremenom (RAS precharge time), koje je neophodno da se napune kola na veću voltažu. Drugim rečima čak i brzim memorijski modulima je potrebno najmanje sedam radnih taktova da ceo proces.

Moderni DDR čipovi su još jednom podeljeni na četiri segmenta (RAM Banks), svaki od njih predstavlja odvojenu memorijsku zonu. Ovakva podela omogućava da se zone u različitim čipovima adresiraju simultano, kako bi se uvećao protok podataka. Dok se podaci učitavaju iz jednog memorijskog segmenta, novi podaci se mogu adesirati u drugoj memorijskoj zoni. U BIOS-u je moguće podesiti koliko RAM Banks-a na jednom čipu može biti adresirano u isto vreme. Najbrže je četiri.

Automatic configuration (On/Off): Ako želite da ručno podešavate memoriju onda ovo treba da bude isključeno.

Bank Interleaving (Off/ 2/ 4): Adresiranje sva četiri memory bank-a u isto vreme će povećati performanse.

Burst Lenght (4/ 8): Ovde se određuje koliko paketa podataka se šalje u jednom ciklusu slanja. Idealno je da jedna transmisija popuni jedan memorijsku vrstu u L2 keš memoriji na procesoru. To je u stvari 64 bajta odnosno osam paketa podataka.

Command rate CMD (1/ 2) (1T/2T Select): Broj radnih taktova koji su neophodni da se adresira memorijski modul i memorijski čip sa traženom memorijskom zonom. Ako su vam sva memorijska ležišta popunjena memorijskim modulima trebalo bi da podignete ovu opciju na 2.

RAS Precharge time tRP (2/ 3) (Precharge to active): Broj radnih taktova neophodnih da se napune strujna kola kako bi se utvrdila adresa tražene vrste.

RAS to CAS delay tRCD (2/ 3/ 4/ 5) (Active to CMD): Broj radnih taktova koji prođu između trenutka kada se utvrdi adresa vrste i trenutka kada se šalje adresa kolone. Podešavanjem ovog faktora na 2, može se dobiti oko 4% na performansama.

Row ActiveTime tRAS (5/ 6/ 7) (Active to precharge delay, Precharge wait state, Row active delay, Row precharge delay): Vreme koje protekne kada se adresiraju dve različite vrste, u memorijskom čipu, jedna za drugom.

Memory clock (100/ 133/ 166/ 200) (DRAM Clock): Ovo je radni takt memorijske magistrale. Ovo je najčešće direktno povezano sa taktom FSB-a. DDR tehnologija (double data rate) udvostručuje brzinu prenosa podataka (doubles the data rate given by bus clock) dobijenu od radnog takta memorijske magistrale.

Evo i malo proracuna:
min t(RAS) = t(RCD) + CAS + 2T
tRC se može izračunati: tRC = min( t(RAS) + t(RP) )
max t(RAS)= t(RC) - t(RP)

Važno:

Ako ste podesili CAS, RAS-to-CAS i RAS-Precharge na 2-2-2, tada:

min(tRAS) >= 2 + 2 + 2 = 6
tRC je cca. 55 ns ili 11T u slučaju DR400 memorije (tRC = min(tRAS + tRP)) pa:
max t(RAS) =< 11 - 2 = 9

Izvori: Pirates United
i
PC Ekspert


Bolje stotinu godina biti milijunas nego jedan dan siromah :mrgreen:
 
Odgovor na temu

Miso Kovacevic
Shomac ExYU Team
Banja Luka R.S.

Član broj: 92420
Poruke: 1577
*.teol.net.

Sajt: www.exyuteam.org


+9 Profil

icon Re: Overclock FAQ (pocetnici procitajte!)24.12.2006. u 22:33 - pre 209 meseci
Za one koji nisu znali:

Prilikom odredjivanja maksimalnog FSB-a koji mogu da podnesu procesor, ploca i ostale komponente, najbolje je da se FSB dize u razmacima od 2-5 MHz. U koliko se odjednom postavi prevelik FSB dolazi do toga da racunar nece da se pokrene, u tom slucaju potrebno je uraditi Clear CMOS prespajanjem jumpera na ploci koji je predvidjen za to ili izvaditi bateriju oko 30 sec. Nakon sto utvrdimo maksimalni FSB smanjiti ga za oko 2 MHz i pokrenuti neki test za provjeru stabilnosti (Prime95,3DMark..). Ukoliko sistem padne tokom testa treba smanjivati FSB dok se ne dobije stabilan sistem. Poslije se moze dici napon za 5-10% u koliko vam temperatura procesora nije prevelika i imate dobro hladjenje. Najbolje je dici napon prvo za 5% i ponovo traziti max FSB.
Nekada sam bio ljudsko bice... a onda sam dobio modem.

Moja masina:
Phenom II X4 B50 @ 3.7GHz AC Freezer 64 Pro
GA MA790X UD4
MSI 9600GT OC Edition
KingMax 2x1GB DDRII 800Mhz + OCZ 2x1GB 800MHz
2x WD Caviar SATA II 250GB RAID 0
WD10 EARS 1TB
DVD-RW PIONEER DVR-112D
Creative X-Fi XtremeMusic
SkyStar 2.6D; DVB Viewer V4.5.0
 
Odgovor na temu

CooLa
Sibin Grašić
SysAdmin
Beograd

Član broj: 57939
Poruke: 698
80.74.160.*

Sajt: etfovac.com


+4 Profil

icon Re: Overclock FAQ (pocetnici procitajte!)25.12.2006. u 23:40 - pre 209 meseci
Klokovanje AMD s754, s939 procesora:

Brzina procesora: Povećanje radnog takta procesora se vrši tako što se povećava radni takt sistemske magistrale. Sistemska magistala trenutno kod svih AMD Athlon 64/Sempron 64 procesora radi na 200 MHz, pa će overklokovanje biti i ako povećate tih 200 na 205MHz. Konačna brzina procesora se dobija tako što se brzina sistemske magistale pomnoži sa množiocem. Za sve dalje primere koristićemo Sempron 64 2800+ procesor koji ima množilac 8, što znači da mu je radni takt 8x200=1600MHz. Ako povećate sistemsku magistalu sa 200 na 250 povećaćete radni takt procesora na 8x250=2000MHz. Na ovaj način ste overklokovali procesor, ali to nije sve.

Brzina Hyper Transport magistrale: Od brzine sistemske magistale ne zavisi samo brzina procesora već i brzina memorije i brzina Hyper Transport magistrale. Kod s754 procesora HT radi na 800MHz, a kod s939 na 1000Mhz, što znači da je množilac HT magistrale 4 za s754 odnosno 5 za s939. Dakle brzina HT-a se računa tako što se radni takt sistemske magistrale pomnoži sa 4, odnosno 5. Ako ste u gornjem primeru povećali radni takt sistemske magistrale sa 200 na 250 onda će u konkretnom primeru (pošto je u pitanju s754 procesor) HT raditi na 4x250=1000 MHz, što nije dobro. HT ne treba overklokovati (ili bar ne mnogo), zato smanjite množilac HT-a sa 4 na 3 i dobićete 3x250=750Mhz. Ako povećate radni takt sistemske magistrale na 300MHz, brzina procesora će da se poveća na 8x300=2400MHz, a HT će raditi na 4x300=1200 MHz, pa množilac HT-a treba smanjiti sa 4 na 2. Eventualno se može isprobati i varijanta u kojoj će HT da radi na 3x300=900MHz, ali ako neće da radi onda množilac HT-a definitivno treba smanjiti na 2.

Brzina memorije: Ono što je najspecifičnije kod overklokovanja procesora sa integrisanim memorijskim kontrolerom je računanje brzine rada memorije. Konačna brzina memorije kod procesora sa integrisanim memorijskim kontrolerom se računa tako što se brzina procesora deli sa nekim celim brojem. Ovaj broj se u slengu zove memory divider ili mem divider. Najveća fora je ustvari izračunavanje ovog celog broja, a to se radi na sledeći način: Ako posmatramo sistem kojji je podešen na podrazumevane vrednosti onda je brzina sistemske magistale 200 MHz, a AMD-ovi procesori sa integrisanim memorijskim kontrolerom imaju podršku za DDR400, 333, 266 i 200, odnosno za memoruju koja radi na 200, 166, 133 i 100 MHz respektivno (ima i nekoliko nezvaničnih: 183, 150, 143 i 125 MHz). Kako bi obezbedio memoriji da radi na određenom radnom taktu memorijski kontroler izabira ceo broj kojim deli brzinu rada procesora, ali tako da dobijeni rezultat bude najpribližniji radnim taktu memorije i da istovremeno taj radni takt ne bude veći od izabranog. Na primer Sempron 2800+ procesor radi na 1600MHz, a vi želite da vam memorija radi kao DDR400 (odnosno na 200 MHz), to znači da će mem divider biti 8 (1600/8=200). Međutim ukoliko povećate radni takt procesora na 2000 MHz povećanjem radnog takta sistemske magistrale i pritom želite da vam memorija i dalje radi kao DDR400 onda se mora izračunati odgovarajući mem divider. Evo i jednačine:

memdivider = INT( CPUmnožilac*(200/brzinamemorije))

Funkcija INT (skracenica od INTEGER) u ovoj jednačini ustvari zaokružuje realan broj na veću celobrojnu vrednost. Ako je dobijeni broj recimo 10.1 biće zaokružen na 11. U konkretnom primeru će biti:

mmdivider=8*(200/200)=8

ali u ovom slučaju će vaša memorija da radi sinhrono sa sistemskom magistalom odnosno na 250 MHz. Da bi omogućili asinhroni rad memorije, odnosno da bi vam memorija i dalje radila na 200 MHz morate u BIOS-u podesiti brzinu memorije na 166, pa će jednačina izgledati ovako:

mmdivider=8*(200/166)=9.64

Kada ovaj realan broj zaokružimo na veći ceo broj dobijamo da je konačno memdivider=10. Promenljiva koja se u početnoj jednačini javlja pod imenom brzinamemorije nije ustvari prava brzina memorije već brzina koju možete podesiti u BIOS-u kako bi namestili da vam memorija radi na onom radnom taktu koji je vama potreban. Evo još jednog primera, ako radni takt sistemske magistrale povećate na 300 procesor će raditi na 2400 MHz, ali ako ostavite da vam vrednost proimenljive brzinamemorije ostane ista kao u prethodnoj jednačini, onda će memdivider ostati 10 pa će konačna brzina memorije biti 240 MHz (2400/10). U tom slučaju morate u BIOS-u namestiti manju vrednost za promenljivu pod imenom brzinamemorije, na primer 133:

mmdivider=8*(200/133)=12.03

Izvor doctor_fricz
Pitaj decka zasto ga zovu Gojko Sisa
 
Odgovor na temu

[es] :: Overclocking & Modding :: Overclock FAQ (pocetnici procitajte!)

[ Pregleda: 15683 | Odgovora: 5 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.