Liste su u stvari ništa drugo do nizovi, međutim razlikuju se i zbog toga se najčešće koriste jer veličina niza kreirana pomoću ulančanih listi ne mora biti poznata na početku izvršavanja programa kao što je to slučaj sa običnim nizovima. Znači možeš im usvakom momentu povećati ili smanjiti broj članova.
Takođe korisne su i ako ti treba niz sa kojim ćeš moći lako da manipulišeš u smislu ubacivanja i izbacivanja članova, samo je potrebno da dealociras memoriju i prevežeš susedne članove što nije slučaj sa običnim nizovima kod kojih bi morao da pomeraš članove u levo i pamtiš index svaki put sto dovodi do usporenja, pogotovo ako se radi o većim nizovima. Ubacivanje članova u ulančanu listu je takođe dosta jednostavno, opet je poenta u prevezivanju članova koji će biti susedni tom članu, za razliku od običnih nizova gde je nemoguće (koliko je meni poznato) ubaiciti član i proširiti niz.
Liste mogu da budu jednostruko, dvostruko ulančane i tada se ponašaju kao niz po kome možeš da se kreces u jednom (od početka do kraja) ili u oba smera.
Na sličan način se mogu praviti i liste sa grananjem (kao drvo, sa različitim putanjama, granama) mada to nikad nisam koristio pa o tome može neko drugi da napiše nešto.
"Nutri-matik je konstruisala i izradila Sirijuska kibernetska korporacija čije odeljenje za žalbe sada prekriva sve glavne kopnene mase prve tri planete zvezde Tau iz sistema Sirijusa"