Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju

[es] :: Vodič za učenje :: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju

Strane: 1 2

[ Pregleda: 12631 | Odgovora: 20 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Dragan Varagic
Internet konsultant, P2Internet
Novi Sad

Član broj: 4867
Poruke: 1325
*.nspoint.net.

Sajt: www.draganvaragic.com


+3 Profil

icon Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju28.11.2004. u 13:09 - pre 235 meseci
http://www.mps.sr.gov.yu/uploa...javnu_raspravu_24_novembar.doc

Mislim da bi trebalo da interesuje studente, naročito one koji se nalaze na trogodišnjim studijama, obzirom da se može desiti da se relativno brzo usvoji prethodno predložen sistem funkcionisanja visokih škola (ukidaju se više škole).

Ima veoma interesantnih odredbi, kao npr. da institucija mora da ima preko 75% stalno zaposlenih profesora da bi bila akreditovana, i da se predlaže da profesori državnih fakulteta ne mogu istovremeno predavati na privatnim fakultetima...
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.verat.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Ukidaju se više škole28.11.2004. u 14:02 - pre 235 meseci
Ukidaju se više škole

Ukoliko poslanici republičke skupštine daju „zeleno svetlo” novom zakonu o visokom obrazovanju, u Srbiji više neće biti viših škola. Akademci će, naime, upisivati visoke škole ili visoke škole strukovnih studija, zatim će moći da biraju između fakulteta, umetničkih akademija i akademija strukovnih studija. Profesori će u indekse i dalje upisivati ocene od pet do 10, ali će imati mogućnost i da (ne)uspeh na ispitu iskažu nenumerički.

Na čelu univerziteta i fakulteta biće rektor, odnosno dekan, na čelu akademije strukovnih studija predsednik, a visoke škole i visoke škole strukovnih studija imaće direktore. Prvi ljudi visokoobrazovnih institucija biraće se s mandatom od dve godine, sa mogućnošću jednog reizbora.

Ovo su neke od novina koje predviđa Nacrt novog zakona o visokom obrazovanju, koje je od juče i zvanično na javnoj raspravi. Prema predviđanjima prosvetnih vlasti, novi zakon bi trebalo da bude usvojen najkasnije do maja naredne godine.

Budući da je u javnosti bilo najviše polemika oko pravnog statusa fakulteta, akreditacije visokoškolskih ustanova i Nacionalnog saveta, za ovu priliku izdvajamo onaj deo koji će biti presudan za armiju studenata koji svake godine upisuju jedan od šest državnih univerziteta u Srbiji.


Semestri i trimestri

Školska godina će i dalje počinjati 1. oktobra i trajaće 12 meseci. Međutim, osim semestara, uvode se i trimestri, što znači da se školska godina može deliti na: dva semestra (od kojih svaki traje 15 nedelja), tri trimestra (svaki traje 10 nedelja) i blokove (u ukupnom trajanju od 30 nedelja).

Najveću novinu u režimu studiranja predstavljaće svakako ESPB, odnosno evropski sistem prenosa bodova. Kreatori zakona predviđaju da svaki predmet nosi određen broj bodova i da se obim studija izražava njihovim zbirom.

Pa tako, zbir od 60 ESPB bodova odgovara prosečnom ukupnom angažovanju studenta u obimu 40-časovne radne nedelje tokom jedne školske godine. Ukupno angažovanje studenta znači aktivna nastava (predavanja, vežbe, praktikumi, seminari...), samostalni rad, kolokvijumi, ispiti, izrade završnih radova i drugi vidovi angažovanja.

Akademske osnovne studije imaće od 180 do 240 ESPB bodova, a strukovne osnovne studije 180 ESPB bodova. Viši nivoi obrazovanja nosiće od 60 do 300 bodova. Izuzetno, akademski studijski programi iz medicinskih nauka mogu se organizovati integrisano u okviru osnovnih i magistarskih studija, sa ukupnim trajanjem od najviše 360 ESPB bodova.

Pri upisu svake školske godine akademci će se opredeljivati za predmete. Student koji se finansira iz budžeta opredeljuje se za onoliko predmeta koliko je potrebno da se ostvari najmanje 60 ESPB bodova, dok će akademac koji se sam finansira birati onoliko predmeta koliko je potrebno da se ostvari najmanje 37 ESPB bodova. Samofinansirajući student će plaćati deo školarine obračunat prema predmetima za koje se opredelio.

Kad je reč o ocenjivanju, Nacrt kaže da će se uspešnost studenta u savlađivanju pojedinog predmeta kontinuirano pratiti tokom nastave i da će se izražavati u poenima. Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti ukupno 100 poena. Studijskim programom utvrđuje se srazmera poena stečenih u predispitnim obavezama i na ispitu, pri čemu predispitne obaveze učestvuju sa najmanje 30, a najviše 70 poena.


Uvodi se dodatak diplomi

Novina će biti i u javnim ispravama, jer osim indeksa i diplome, uvodi se i obavezna dopuna diplome. Takođe, dopuni diplome mora biti priložen i opis sistema visokog obrazovanja u Republici u vreme stečenog obrazovanja navedenog u diplomi.

U prelaznim i završnim odredbama Nacrta navodi se nekoliko bitnih detalja vezanih za funkcionisanje dosadašnjih viših škola. Naime, više škole koje su dobile rešenje o ispunjavanju uslova za početak rada i obavljanje delatnosti do stupanja na snagu ovog zakona, nastavljaju sa radom, ali bez mogućnosti upisa novih studenata posle školske 2006/07. godine.

Više škole će biti dužne da podnesu zahtev za akreditaciju studijskih programa strukovnih studija i zahtev za akreditaciju visoke škole strukovnih studija u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Viša škola koja dobije akreditaciju i dozvolu za rad, nastaviće da radi kao visoka škola strukovnih studija.

Viša škola koja ne dobije akreditaciju i dozvolu za rad, prestaće sa radom u roku od dve godine od dana donošenja rešenja o uskraćivanju dozvole za rad.

Studenti upisani na osnovne studije na univerzitetima, odnosno fakultetima do stupanja na snagu ovog zakona, mogu završiti ove studije po započetom nastavnom planu i programu, najduže za dve godine po isteku redovnog trajanja studija.

Studenti upisani na studije na više škole do stupanja na snagu ovog zakona, mogu završiti studije po započetom nastavnom planu i programu u roku od dve godine od dana donošenja rešenja o uskraćivanju dozvole za rad.


Kad je reč o onima koji su upisani na magistarske i doktorske studije do stupanja na snagu ovog zakona, oni imaju pravo da završe studije po započetom planu i programu najduže za pet godina od stupanja na snagu ovog zakona.


Zabrana rada na konkurentskim fakultetima

Zakonom će se ubuduće regulisati i škakljivo pitanje rada profesora sa državnih univerziteta na privatnim visokoškolskim ustanovama. Nacrt, naime, predviđa da nastavnik, odnosno saradnik visokoškolske ustanove čiji je osnivač Republika, ne može da zaključi ugovor o radu, niti drugi ugovor o radnom angažovanju, sa organizacijom koja svojom delatnošću konkuriše visokoškolskoj ustanovi u kojoj je zaposlen, osim ukoliko je to organizacija koja je u sastavu iste samostalne visokoškolske ustanove.


Profesor emeritus

Univerzitet može, na predlog fakulteta ili druge visokoškolske jedinice, da dodeli zvanje „profesora emeritusa” zaslužnom redovnom profesoru, penzionisanom u skladu sa ovim zakonom, koji se posebno istakao svojim naučnim, odnosno umetničkim radom i stekao međunarodnu reputaciju. Profesor emeritus može učestvovati u izvođenju svih oblika nastave na akademskim postdiplomskim studijama. Ukupan broj profesora emeritusa ne može biti veći od dva odsto ukupnog broja nastavnika univerziteta.

Sandra Dimitrijević

 
Odgovor na temu

mrkidivx

Član broj: 15771
Poruke: 1932
*.vdial.verat.net.

ICQ: 207552161


+1 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju28.11.2004. u 15:26 - pre 235 meseci
Koje sve "bisere" neće izmisliti...
I never wanna be a mod!
 
Odgovor na temu

Zikka
Zika Jovic
Dublin

Član broj: 29076
Poruke: 677
*.vdial.verat.net.

ICQ: 270814588


+1 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju28.11.2004. u 15:50 - pre 235 meseci
A sta na primer da radi neko ko je upisao cetvorogodisnje studije i nece moci u predvidjenom roku (dve godine od datuma usvajanja zakona) da zavrsi studije da li moze da se prebaci na novi sistem i da ih tako privede kraju? Dali moze bez obzira i da moze da zavrsi u predvidjenom roku da se odmah prebaci na novi sistem?
Don't Worry Be happy!
 
Odgovor na temu

aleksandaraleksandar
aleksandar
[earth].[europe]

Član broj: 13175
Poruke: 2895
*.com
Via: [es] mailing liste

Sajt: aleksandaraleksandar.blog..


+6 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju28.11.2004. u 16:15 - pre 235 meseci
@zika

pa vidi. ti ces u svakom slucaju dobiti novu diplomu. u jednom od clanova
pise da donosenjem novog zakona "ostaje da vazi stara diploma", sto je i
logicno da bi se ispunio uslov za sledeci stav u kojem pise "ko zeli moze da
je dopuni". i to ti je to. ti mozes i odmah da predjes na novi plan (ponekad
i program), ako ti skola dozvoli. ako ne, uzimace pare jos 2 godine, pa ce
te prebaciti po automatizmu jer nece smeti da ti drze nastavu.

@mrki

sta ti nije ok sa biserima? pa ovo je najobicniji zakon o visokom
obrazovanju. prepisan nemacki. i sama bolonjska deklaracija je nastala na
osnovu postojecih obrazovnih sistema, nije sa neba pala. a nama niko nije
kriv sto je ovde neko izmisljao posebne obrazovne sisteme.
 
Odgovor na temu

mrkidivx

Član broj: 15771
Poruke: 1932
*.vdial.verat.net.

ICQ: 207552161


+1 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju28.11.2004. u 16:21 - pre 235 meseci
Problem je što u zadnje vreme previše "prepisujemo"...
I never wanna be a mod!
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju28.11.2004. u 16:34 - pre 235 meseci
A sta je lose u "prepisanom", mozes li da navedes konkretne mane?


DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

mrkidivx

Član broj: 15771
Poruke: 1932
*.vdial.verat.net.

ICQ: 207552161


+1 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju28.11.2004. u 16:58 - pre 235 meseci
Ponekad pomislim šta će nam uopšte poslanici, zašto ne bi jednostavno prepisali zakone iz drugih zemalja.Uštedeli bi dosta novca.
I never wanna be a mod!
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju28.11.2004. u 23:05 - pre 235 meseci
Ponovicu :)

Citat:

A sta je lose u "prepisanom", mozes li da navedes konkretne mane?


?

Dakle, tema je javna rasprava o zakonu o visokom obrazovanju, a ne komentarisanje nacina na koji je taj zakon sastavljen. Molim ucesnike rasprave da se drze takvog toka diskusije, hvala. ;)

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

aleksandaraleksandar
aleksandar
[earth].[europe]

Član broj: 13175
Poruke: 2895
*.com
Via: [es] mailing liste

Sajt: aleksandaraleksandar.blog..


+6 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju29.11.2004. u 02:03 - pre 235 meseci
ne znam koliko ste citali zakon (predlog) i ne znam da li je nesto menjano
od prethodne verzije ali ima tu zanimljivih stvari. recimo zabrana
naplacivanja BILO CEGA na fakultetu. onima sa budzeta to placa drzava, a
samofinansirajucim studentima je to uracunato u cenu.

ili obnova predmeta, a ne godine. tako da predmet(i) kosta: cena_skolarine *
broj_poena_predmeta / ukupnim_brojem_poena
sklarina recimo 50 000 dinara, ako je godina 60 poena, a neki predmet 10
poena, student ga nije polozio onda placa 50 000/6 dinara. i tako se sabira
ostale. e sad, ja sam naucio da su fakulteti trazili da to ipak ne bude tako
nego, "moze premdet da vredi 1/6-inu u bodovima ali u placanju da vredi
vise", sa argumentcijom da su neke veze (medicina recimo, IT) skupe. na sta
im je odgovoreno, "pa vi ste to uracunali u cenu skolarine, zar ne". ne znam
da li su sad opet trazili da se to menja.

studentu na predispitnim radnjama mora da bude omoguceno da ostvari 50 poena
(ispitnih, ne ESPB), sada je vidim varagic napisao da je to izmedju 30 i 70,
sto je malo suludo, al' ajde.

kad se setim jos necega, pisem.
 
Odgovor na temu

jablan

Član broj: 8286
Poruke: 4541



+710 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju29.11.2004. u 08:01 - pre 235 meseci
Dobro zvuči, nadam se da će se usvojiti. Stvarno nema ničeg lošeg u prepisanom zakonu, barem u oblasti školstva. Nažalost, pretpostavljam da će se, po običaju, popuštati fakultetima koji sad ima da udare u gadnu dreku.

I naravno, ostaje problem okamenjenih nastavnih programa i "večitih profesora", koji može rešiti samo zdrava konkurencija. Za to ipak treba sačekati 5-10 godina.
 
Odgovor na temu

aleksandaraleksandar
aleksandar
[earth].[europe]

Član broj: 13175
Poruke: 2895
*.com
Via: [es] mailing liste

Sajt: aleksandaraleksandar.blog..


+6 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju29.11.2004. u 12:11 - pre 235 meseci
@jablan

koliko se secam taj problem je resen tumacenjem prenosa bodoba. kao sto na
nekim fakultetima moze da se menja profesor (citaj: uplatiti 500 dinara),
tako bi trebalo da moze da se menja i prof. na drugom fakultetu. sta je
posle bilo sa ovom idejom ne znam.
 
Odgovor na temu

jablan

Član broj: 8286
Poruke: 4541



+710 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju29.11.2004. u 13:12 - pre 235 meseci
Ako te dobro razumem, pričaš o tome da student izabere "alternativnog" profesora kod koga će polagati neki ispit. Ako je to u pitanju, ne rešava problem koji sam pomenuo: studenti obično (čitaj: uvek) idu linijom manjeg otpora, birajući "lakšeg", a ne boljeg profesora.

Najbolje bi bilo uspostaviti neku vezu između potencijalnih poslodavaca i fakulteta, u smislu da bi poslodavci trebalo da biraju predmete (profesore) koji bi bolje osposobili studente (buduće zaposlene) za realne uslove rada.
 
Odgovor na temu

aleksandaraleksandar
aleksandar
[earth].[europe]

Član broj: 13175
Poruke: 2895
*.com
Via: [es] mailing liste

Sajt: aleksandaraleksandar.blog..


+6 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju29.11.2004. u 15:26 - pre 235 meseci
@jablan

to nas dovodi do jedne potpuno drugacije filozofije studiranja. to sto si ti
napisao je klasican americki univerzitet koji ima finansijere i upravni
odbor. pa ako finansijeri (vlasnici firmi) znaju da ce u narednih 10 godina
da im treba TO, oni onda skoluju TO. ja nemam nista protiv ovoga, samo kazem
(mislim) da kontinentalno pravo i visoka skola nemaju bas izgradjen takav
sistem.
 
Odgovor na temu

gorang

Član broj: 728
Poruke: 316
82.208.201.*



+1 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju29.11.2004. u 17:13 - pre 235 meseci
da li se zakon odnosi i na "starije" studente, apsolvente...???

teoretski, da li neko moze biti bodovan po novom sistemu na osnovu polozenih ispita, i da na osnovu skupljenih bodova dobije stepen viseg obrazovanja, mozda cak i diplomira posto su se kriterijumi (broj ispita) vremenom smanjivali... ??? :)
 
Odgovor na temu

BluesRocker

Član broj: 20536
Poruke: 1130



+394 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju29.11.2004. u 22:12 - pre 235 meseci
Citat:
da li se zakon odnosi i na "starije" studente, apsolvente...???

Hajde da sačekamo da se prvo ovo usvoji, lako ćemo posle da se prištekamo ;)

[Ovu poruku je menjao BluesRocker dana 30.11.2004. u 18:07 GMT+1]
Romanes Eunt Domus
 
Odgovor na temu

aleksandaraleksandar
aleksandar
[earth].[europe]

Član broj: 13175
Poruke: 2895
*.com
Via: [es] mailing liste

Sajt: aleksandaraleksandar.blog..


+6 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju30.11.2004. u 04:01 - pre 235 meseci
@gorang
ne.
ali posle da. nije frka da brines.
 
Odgovor na temu

gonadarian
Igor Popov
Youngculture
Beograd

Član broj: 14445
Poruke: 39
*.rcub.bg.ac.yu.

Sajt: gonadarian.info


Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju02.12.2004. u 15:36 - pre 235 meseci
Citat:
Dragan Varagic:
Viša škola koja dobije akreditaciju i dozvolu za rad, nastaviće da radi kao visoka škola strukovnih studija.


Interesuje me konkretna stvar. Ja sam na Višoj elektrotehničkoj školi u BGu. Mi ćemo po ovome prestati da postojimo i eventualno prerasti u "visoku školu strukovnih studija".

U zakonu se predviđa još jedna kategorija visokoškolskih institucija - "visoka škola". Dakle, ne "visoka stručna škola" koja ostvaruje stručne dodiplomske i stručne specijalističke studije, nego "visoka škola" koja ostvaruje akademske dodiplomske, akademske specijalističke i akademske magistarske studije.

Dakle i pitanje. Ko se može, i kako, kvalifikovati (akreditovati, preciznije) za status "visoke škole"?

Da li neko ima konkretne informacije o planovima, npr. meni interesantne Više elektrotehničke škole?

Da li su uputsva za akreditaciju javni dokumenti, da li oni postoje u elektronskoj formi, da li neko raspolaže sa istom?

Ko kreira ta uputstva i norme za akreditovanje? Zakon? Neki budući podyakonski akt? Neko tzelo predviđeno zakonom? Kada će biti konačna verzija zakona i uputstava za akreditaciju doneta?


"Samo" toliko i hvala za sve ozbiljne odgovore unapred, jer "nije sve jedno"!!
 
Odgovor na temu

aleksandaraleksandar
aleksandar
[earth].[europe]

Član broj: 13175
Poruke: 2895
*.com
Via: [es] mailing liste

Sajt: aleksandaraleksandar.blog..


+6 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju02.12.2004. u 22:06 - pre 235 meseci
@gonadarian

na poslednje pitanje: cini mi se novo formirani nacionalni savet za visoko
obrazovanje (deo novo zakona).

nemam nikakvu informaciju, ali pretpostavljam da ce tvoja skola da trazi
akreditaciju za "strucnu", mada ti to nije nista posebno, zbog cega bi se
sekirao.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju - Protest Rektora - Neprihvatljiva rešenja01.04.2005. u 13:06 - pre 231 meseci
PROTEST REKTORA ZBOG PROMENE PREDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANjU

Skupština Zajednice univerziteta Srbije koju čine rektori svih državnih i privatnih univerziteta u Republici upozorila je ministra prosvete dr Slobodana Vuksanovića da su u Predlog zakona o visokom obrazovanju, koji je dostavljen Narodnoj skupštini na usvajanje, uneta četiri apsolutno neprihvatljiva rešenja, bez ikakve konsultacije sa akademskom zajednicom.

Rektor Beogradskog univerziteta profesor dr Dejan Popović zato zahteva hitnu izmenu navedenih normi, jer je, kako navodi u svom jučerašnjem saopštenju, reč o normama potpuno suprotnim predlozima iza kojih su stali BU i ostali univerziteti u Republici:

1. Broj nastavnika u radnom odnosu s punim radnim vremenom potreban da bi se dobila dozvola za rad, u Nacrtu koji je pripremio Univerzitet, iznosio je 60 odsto od ukupnog broja predmeta, dok je u verziji upućenoj vladi i skupštini stavljeno „da se broj takvih nastavnika određuje kao 60 odsto od ukupnog broja nastavnika potrebnih za obavljanje nastave”.

– Nije teško zaključiti da je ovaj drugi kriterijum veoma rastegljiv, čime se suštinski omogućuje otvaranje fantomskih fakulteta s personalom koji je u najvećoj meri samo honorarno angažovan – ukazuje rektor BU.

2. Iz Nacrta koji je pripremio Univerzitet izostavljena je odredba po kojoj se fakultetska odeljenja izvan sedišta mogu osnivati samo u akreditacionom postupku koji se primenjuje i na same fakultete. Tako će i dalje biti moguće bez kontrole osnivati odeljenja po unutrašnjosti, navodi se u saopštenju rektora, na štetu kvaliteta nastave.

3. Iz norme koja predviđa pod kojim uslovima nastavnik može zaključiti ugovor o radnom angažovanju na drugom fakultetu, odnosno univerzitetu, izostavljena je napomena da stručni organ njegovog matičnog fakulteta prilikom odlučivanja o davanju odobrenja, mora voditi računa o sprečavanju sukoba interesa.

4. U član u kojem je predviđeno da univerziteti i fakulteti koji već imaju rešenje o ispunjenosti uslova za početak rada i obavljanje delatnosti treba da sprovedu postupak akreditacije i dobijanja dozvole za rad u roku od tri godine, uneta je, suprotno predlogu Univerziteta, norma da će se takvi univerziteti smatrati akreditovanim dok taj rok ne istakne.

– Ne mogu da razumem kako fakultet koji je po važećim, vrlo liberalnim propisima dobio samo ovo rešenje može smatrati akreditovanim, a da procedura akreditacije ne bude ni započeta. Veoma ugledni profesori Univerziteta, koji su učestvovali u izradi Nacrta zakona, takođe smatraju da su ova četiri rešenja apsolutno neprihvatljiva. Očekujem da će predlagač zakona uneti odgovarajuće izmene u Predlogu i to u što kraćem roku, kako bi zakon mogao biti usvojen u skupštini pre ministarske konferencije u Bergenu – ističe dr Dejan Popović.

Na kraju saopštenja, rektor podseća da je i lično i kao član Skupštine Zajednice univerziteta Srbije pozdravio to što je vlada uputila Predlog zakona skupštini Srbije, jer će će na taj način u Srbiji biti stvoren pravni okvir u kojem će naši univerziteti vrlo brzo uspeti da se reformišu u skladu sa zahtevima Bolonjskog procesa.

S. D.

 
Odgovor na temu

[es] :: Vodič za učenje :: Javna rasprava predloga zakona o visokom obrazovanju

Strane: 1 2

[ Pregleda: 12631 | Odgovora: 20 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.