Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Jacina struje i visina napona kod procesa eloksiranja... ?

[es] :: Elektronika :: Jacina struje i visina napona kod procesa eloksiranja... ?

Strane: 1 2

[ Pregleda: 6102 | Odgovora: 35 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Teflonski premaz12.10.2016. u 06:40 - pre 90 meseci
Hvala Bogdane za zaista korisne informacije. Nadam se da cu ubrzo okaciti neke rezultate.
Pozdrav, BP

P.S. Predlozio si da kadicu napravim od aluminijuma, da li to znaci da ne moze kadica biti plasticna ?
 
Odgovor na temu

bogdan.kecman
Bogdan Kecman
"specialist"
Oracle
srbistan

Član broj: 201406
Poruke: 15887
*.com
Via: [es] mailing liste

Sajt: mysql.rs


+2377 Profil

icon Re: Teflonski premaz12.10.2016. u 12:16 - pre 90 meseci
otkud znam, verovatno moze da bude plasticna, al meni nekako logicnije
da ti cela kada bude elektroda :D ... ne vidim sto ne bi mogla plastika
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Teflonski premaz12.10.2016. u 19:20 - pre 90 meseci
Citat:
bogdan.kecman: otkud znam, verovatno moze da bude plasticna, al meni nekako logicnije
da ti cela kada bude elektroda :D ... ne vidim sto ne bi mogla plastika


Ma, naravno, logicno je da mu kadica bude jedna od elektroda !
 
Odgovor na temu

bogdan.kecman
Bogdan Kecman
"specialist"
Oracle
srbistan

Član broj: 201406
Poruke: 15887
*.dynamic.sbb.rs.

Sajt: mysql.rs


+2377 Profil

icon Re: Teflonski premaz13.10.2016. u 12:17 - pre 90 meseci
ne mora da bude logicno, zavisi sta se tu trosi i koliko, ako se ta elektroda trosi onda bolje da je kada plasticna a da imas izmenjivu elektrodu koju butnes unutra da ti ne bi propiskila kada posle koji mesec :D ... no stvarno nemam pojma dal se tu nesto trosi posto je ALU/ALU kako to tacno hemiski funkcionise nemam ideju
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Teflonski premaz13.10.2016. u 12:29 - pre 90 meseci
Bogdane, malo si me zbunio u postu od gore (u vezi posta @brankotod, ono oko olova ne mogu da nadjem sta je brankan napisao). Da li si mislio mozda na olovnu elektrodu ?
 
Odgovor na temu

bogdan.kecman
Bogdan Kecman
"specialist"
Oracle
srbistan

Član broj: 201406
Poruke: 15887
*.dynamic.sbb.rs.

Sajt: mysql.rs


+2377 Profil

icon Re: Jacina struje i visina napona kod procesa eloksiranja... ?13.10.2016. u 13:08 - pre 90 meseci
koliko bre ti imas tema za ovo eloksiranje :D .. vec sam ti napisao tacno kako se radi siltiranje tamo u drugoj temi :D
 
Odgovor na temu

bogdan.kecman
Bogdan Kecman
"specialist"
Oracle
srbistan

Član broj: 201406
Poruke: 15887
*.com
Via: [es] mailing liste

Sajt: mysql.rs


+2377 Profil

icon Re: Teflonski premaz13.10.2016. u 13:12 - pre 90 meseci
cika branko ti je stavio neki autoprevod oko eloksaze (za tip2) i tamo
pise da u tu kiselinu ne sme da dodje nijedan drugi metal osim olova i
aluminijuma, dakle samo olovo i aluminijum i nijedan drugi metal ne sme
da bude prisutan ni u tragovima .. znaci mogu budu elektrode ili od
olova ili od aluminijuma
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Teflonski premaz13.10.2016. u 13:28 - pre 90 meseci
Aha, ok bolje da pitam nego...(ako ne dojadim). Otvorio sam temu o pulsirajucem DC strujnom izvoru. Ako imas predlog - pucaj !
 
Odgovor na temu

bogdan.kecman
Bogdan Kecman
"specialist"
Oracle
srbistan

Član broj: 201406
Poruke: 15887
*.dynamic.sbb.rs.

Sajt: mysql.rs


+2377 Profil

icon Re: Teflonski premaz13.10.2016. u 13:32 - pre 90 meseci
taj pulsirajuci to je valjda samo bez konda
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Teflonski premaz13.10.2016. u 13:47 - pre 90 meseci
Sto se tice hemijskog procesa, tu nema mnogo filozofije: aluminijum se oksidise kiseonikom koji je sastavni dio vode a koja je opet sastavni dio elektrolita (rastvor vode i sumporne kiseline) i tu se jedino voda "trosi" . Mislim da ne grijesim jer je kiseonik iz molekula vode dostupniji od onog iz molekula sumporne kiseline.
 
Odgovor na temu

bogdan.kecman
Bogdan Kecman
"specialist"
Oracle
srbistan

Član broj: 201406
Poruke: 15887
*.com
Via: [es] mailing liste

Sajt: mysql.rs


+2377 Profil

icon Re: Teflonski premaz13.10.2016. u 13:53 - pre 90 meseci
ako je tako onda bi trebalo da su elektrode "vecne" pa je idealka onda
da kada bude od aluminijuma no ne znam
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Teflonski premaz13.10.2016. u 13:54 - pre 90 meseci
Mislim da je upravo tako.
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Teflonski premaz13.10.2016. u 16:27 - pre 90 meseci
Pogresno sam pretpostavio, ipak se razlaze sumporna kiselina pod uticajem prolaska pulsirajuce DC struje kroz elektrolit.
 
Odgovor na temu

štampar
nezaposlen,hemijski tehničar

Član broj: 222250
Poruke: 135
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+45 Profil

icon Re: Jacina struje i visina napona kod procesa eloksiranja... ?14.10.2016. u 23:12 - pre 90 meseci
Pokušaću da ti pomognem koliko moje skromno znanje dozvoljava....

Postoji više načina kako se radi ''anodna oksidacija'' Al i njegovih legura.Jedan je način elektrohemijski koji ti želiš da radiš ali bojim se da to neće uspeti iz više razloga.

Anodna oksidacija je ozbiljan posao i ne trpi improvizacije.Ovo ti govorim zato što sam skoro sasvim siguran da komad/predmet nećeš pripremiti kako treba.

Priprema komada je ako želiš da oksidna prevlaka bude ikolko upotrebljiva jako važna a ceo proces obavlja se ovako:

- poliranje.kreneš sa grubljom šmirglom,pa sitnijom,pa najsitnijom...pa poliranje pastama itd,komad se priprema isto kao i za svaku drugu galvansku obradu,npr.
pobakrivanje ili niklovanje

- odmašćivanje....radi se obično u trihlor etilenu(CHClCCl2 iliti C2HCl3) što ćeš vrlo teško nabaviti ali umesto toga možeš upotrebiti čist benzin.Obično se radi
u dve kade.Potopiš komad u prvu kadu da skine krupnije nečistoće(pomogneš četkom) a zatim u drugoj kadi čistiji benzin ukloni i one sitnije nečistoće(ostaci
pasti za poliranje its)

-posle ispiranja čistom vodom komad se ubacuje u kadu za elektrohemijsko odmašćivanje a taj rastvor se sastoji od 50 g/l tri Natrijum fosfata(Na3PO4)10 g/l
Natrijum hidroksida(NaOH) i 20 g/l Natrijum metasilikata(Na2SiO3 - vodeno staklo).
Ovaj rastvor se greje na oko 60 stepeni i komad se kači kao katoda 3-5 minuta

- Ispiranje u hladnoj vodi

- obrada u rastvoru 50 g/l NaOH (Natrijum hidroksid-kaustična soda) na temperaturi oko 50 stepeni

-pranje u toploj vodi,zatim ispiranje u hladnoj vodi(obavezno dobro isprati)

- potapanje u HNO3 (Azotna kiselina ne manje koncetracije od 30%,),komad se drži sve dok ne postane svetle boje

- posle ispiranja u hladnoj vodi komad se ubacuje u kadu za oksidaciju a u njoj može da bude :

- H2SO4 (Sumporna kiselina,obično 20-25 % koncetracije) to je jedna univerzalna metoda koja se najčešće i koristi a radi se i sa jednosmernom i sa naizmeničnom strujom u zavisnosti od toga šta želiš da dobiješ.Ne treba ti nikakvo čudo od ispravljača,obična regulacija napona i struje je dovoljna.Dobijaju se oksidne prevlake velike tvrdoće i dobrih elektroizolacionih svojstava.Ako se radi na čistom Al prevlaka je bezbojna,ako je neka legura obično bude sivkasta.Debljina te prevlake obično bude 15 mikrona.Često se nakon oksidacije ova prevlaka tretira dvadesetak minuta u 10 % rastvoru K2Cr2O7 (Kalijum bihromat) od čega prevlaka postane svetlozelena i bude postojanija na koroziju...

- Oksalna kiselina(H2C2O4)....u zavisnosti kojom strujom se radi(jednosmerna-naizmenična) koncetracija se udešava od 5-20 %(manja za naizmeničnu)
Prevlaka dobija boju u ovom rastvoru i to od žute do tamnomrke u zavisnosti kolika joj je debljina što opet zavisi od toga koliko traje proces,koje struje itd...prevlaka može biti do 400 mikrona,vrlo dobra tvrdoća i athezija...

-Hromna kiselina tj.rastvor CrO3 iliti Hrom anhidrid,ovo se radi kod komada složenijeg oblika i uvek se koristi jednosmerna struja.Prevlaka je tanka 4-5 mikrona i sivkaste je boje ako je čist Al u pitanju,tamnija bude ako je neka legura u pitanju.Ima slabija svojstva nego prevlake dobijene u prethodnim kupatilima...

- Ako ne farbaš ove komade u neku boju a bojenje je posebna priča onda se vrši tzv.siliranje a to je obrada u vreloj vodi od nekoliko minuta.Tako se zatvaraju pore na dobijenom oksidnom sloju.

Ovo je uopšten prikaz,sigurno mi je promakla neka sitnica...

Ako te još nešto zanima ne ustručavaj se da pitaš ali da znaš da treba puno truda i strpljenja da se dobije odgovarajući rezultat.Takođe i oprema...postupak nije ni naivan ni bezopasan,koriste se otrovne i nagrizajuće hemikalije koje ne možeš ni nabaviti tako lako...
 
Odgovor na temu

štampar
nezaposlen,hemijski tehničar

Član broj: 222250
Poruke: 135
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+45 Profil

icon Re: Teflonski premaz15.10.2016. u 06:18 - pre 90 meseci
Citat:
boro62promaja:
Citat:
bogdan.kecman: otkud znam, verovatno moze da bude plasticna, al meni nekako logicnije
da ti cela kada bude elektroda :D ... ne vidim sto ne bi mogla plastika


Ma, naravno, logicno je da mu kadica bude jedna od elektroda !



NIKAKO nije logično,logika govori da se moraju ispoštovati neki zakoni elektrolize koji kažu da površina anode i katode (u mnogim slučajevima)trebaju biti iste veličine ili što približnije....u slučaju anodne oksidacije kad se radi s naizmeničnom strujom jednostavno se koriste dva identična komada koje treba oksidisati...

Kade su obično od neprovodnog materijala,PVC ili čelične ali obložene tvrdom gumom iznutra(koristi se i PP i PE)...neke kade treba zagrejati,neke hladiti itd.
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Jacina struje i visina napona kod procesa eloksiranja... ?16.10.2016. u 08:48 - pre 90 meseci
@štampar odlicno da si se javio, na ovom podforumu ima dosta odlicnih elektronicara ali sa hemicarima slabo stojimo (bez lazne skromnosti ja sam jedan od njih mada sam vise vezan za poljoprivrednu hemiju). Pa da krenemo polako:

-cist benzin - da li si mislio na medicinski benzin ?

-hemijsko odmascivanje: trihloretilen je jako iritabilan, da li umjesto njega moze dihlormetan (CH2Cl2) koji je odlican rastvarac ali je potpuno bezopasan i bezbijedan za rad ? Kolega @DSL mi je proslijedio adresu u Sarajevu gdje je dostupan.

-tretiranje u kalijumdihromatu K2Cr2O7: jel se predmet posle anodne oksidacije samo potopi u 10%-ni rastvor kalijumdihromata ili se pusta struja kroz rastvor (na kojoj temperaturi se odvija proces). Ovo mi je znacajno sa aspekta povecanja otpornosti oksidnog sloja kako si naveo ?

-oksalna kiselina H2C2O4: mnogo je bezbjednija (skoro pa bezopasna u poredjenju sa sumpornom i azotnom kiselinom). Da li sam dobro shvatio da proces oksidacije u oksalnoj kiselini zamjenjuje onaj u sumpornoj kiselini ili je to nastavak procesa posle tretmana u sumpornoj kiselini ?


Mislim da ce ovo sto si ti naveo i odgovori na moja pitanja biti od koristi mnogima koji imaju dodir sa temom. Odlicno si objasnio mnoge stvari mada sami hemijski procesi mogu biti veoma komplikovani i teski za objasniti.
Drago mi je da si tu sa nama i - ne mrdaj nikud !

P.S. Da li su ti poznati detalji oko anodizacije naizmjenicnom strujom (visina napona, jacina struje...) ?

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 16.10.2016. u 14:22 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 16.10.2016. u 14:22 GMT+1]
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Jacina struje i visina napona kod procesa eloksiranja... ?

Strane: 1 2

[ Pregleda: 6102 | Odgovora: 35 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.