@jarebica
1. U kotlovskom krugu imam ugrađen Laddomat 21, ali samo zbog akumulatora toplote: kad kotao postigne radnu temperaturu - 72 stepena, termostatski ventil, koji je na povratnom vodu, otvara se onoliko koliko je potrebno da se temperatura povratne vode održava na 60 stepeni mešanjem hladne vode pri dnu akumulatora sa vodom iz potisnog voda. Na taj način, u stvari, višak toplote se lageruje u akumulator. Ako u sistemu ne postoji akumulator toplote, Laddomat nije neophodan: dovoljan je "običan" termostatski trokraki ventil, a nije neophodna ni pumpa - dovoljna je prirodna cirkulacija. Razlika između ova dva rešenja je 250 do 300 evra. Mislim da je sve jedno od kog je proizvođača, ako je termostatski. Inače, voda u sistemu, koliko god da je ima, nije zamena za akumulator, jer nije kadra da lageruje višak.
2. i 3. Po meni najbolja je kombinacija trokraki termostatski i četvorokraki sa elektro pogonom. Ja doduše imam i u radijatorskom krugu trokraki sa elektro pogonom, ali to je zato što, prosto, zbog visine akumulatora, ali i konfiguracije razvoda nisam imao mesta za četvorokraki. Dobro to radi i ovako, ali sa četvorokrakim ventilom se dobija na preciznosti.
Elektro pogon koji imam je Esbe na 220 V. Uzeo sam taj jer je bio jeftiniji od nekog drugog, mislim da beše Danffos. Najslabija karika u celom lancu je termo-regulator: kupio sam neki slovenački, jer je "dvostruk", sa dva relea pa, kao, ima neke opcije za koje sam mislio da će biti od koristi, ama od samog početka je radio kilavo. U stvari, jedan od od dva relea se od samog starta zaglavljivao, a ja sam mečku rodio dok to nisam ustanovio. Kako god, sa jednim releom vrlo lepo je sve to radilo, s tim što svaku promenu temperature moram ručno da zadam, što meni ne predstavlja neki problem, ali predstavlja mojim ukućanima. Nezadovoljan cenama termoregulatora na tržištu, ali i mogućnostima, odnosno koncepcijom, razrađujem/razvijam jedan koncipiran onako kako ja mislim da treba da bude, pa ako još uspem da pronađem i proizvođača radog da ga proizvodi po prihvatljivoj ceni - eto veselja. Zaista mislim da je sve tome slično što se na tržištu nudi bezobrazno skupo.
Inače, termo-regulatorom određujem/kontrolišem temperaturu vode u potisnom vodu, na radijatorima imam termo-glave, tako da u svakoj prostoriji po na osob određujem maksimalnu temperaturu, a termo-regulacijom toplotne gubitke duž razvoda svodim na minimum.
Nisam siguran da sam razumeo ono sa kontrolerom i ispunjavanju prvo jednog pa drugog uslova.
Mislim da je šema baš kako treba.
@RnRolla
Lako je moguće da sam u zabludi: koncentrisaću se malo bolje i pažljivije prostudirati uputstvo. Ako ste kojim slučajem iz Beograda ili okoline, a imate ovaj gorionik, mogli bi smo da upriličimo jedan test kod vas. Ovo važi za sve članove ovog foruma, pod uslovom da se rezultati objave: to će pomoći da svi budemo pametniji.
@srecko18
Vaša skeptičnost "maloj privredi" ovdašnjoj je više nego osnovana: svačega ima, da Bog sačuva. Sa druge strane, ja imam Termis gorionik koji je domaći proizvod, kupio sam ga, uostalom, samo zato što je domaći i pritom najjeftiniji, i ne mogu reći da sam nezadovoljan. Ovo, molim, da ne bude shvaćeno kao reklama, jer nije. Slično je i sa ovim gorionikom kojui sam, doduše neovlašćeno, najavio: raduje me svaki domaći proizvod, naročito ako kani da stane na crtu uvoznom, kod ovog me naročito raduje domaća eletronika, a najviše me raduje "zaprećena" cena - bitno niža od najkupljeg, a umereno viša od najjeftinijeg. Sve je još u fazi ispitivanja, a koliko znam, na kvalitetu materijala i komponenti nije štedelo. Ipak, konačni sud će moći da se donese tek kad bude izrađena nulta serija.
Svaki gorionik čiji transporter može košpicu da sprovede od rezervoara do rešetke može da sagoreva košpice od šljiva. Testirao sam ih na svom gorioniku i sve radi "samo tako", jedino što mora malo da se prešteluje: doza da se poveća, ali i period između dva hranjenja. U konkretnom slučaju dozu sam povećao za 15 odsto, a pauzu između dva hranjenje gotovo duplirao. Po meni, košpice od šljiva su po svakom aspektu bolje od peleta: ujednačenog su kvaliteta, jer ne određuje ga proizvođač već DNK biljke, nema topljivih silikata te sav pepeo biva oduvan, a čini se dq imaju i veću toplotnu moć. Kolika je tačno ta razlika (još) ne znam, ali prema mom merenju, koje treba uzeti sa rezervom, za isti efekat grejanja trebalo mi je 16 do čak 20 odsto košpica manje nego peleta, težinski gledano. Ako uspem da nabavim košpice, tako ću se ove zime grejati.
Dobra vatra - mir u kući, čist vazduh - duga ljubav.