Pozdrav svima,
sa obzirom na to da nijesam termotehničar i da nemam iskustva sa grijanjima i TP, obraćam vam se sa pomoć, predlog, ideju sugestiju, bilo šta što će mi pomoći da donesem pravu odluku. Sve što je Aviator prošao do uključenja TP u rad, prolazim i ja sada i to počev odabira kapaciteta TP, proizvodjača, toga što se svi čude šta to radim... Jedina razlika je što imam malo veću površinu koju grijem, nalazim se na mnogo većoj nadmorkoj visini i prosječne temperature su dosta manje nego kod njega. Da bi približio problem, evo kratak opis, lokacije, objekta i postojećeg centralnog grijanja koji imam.
Lokacija –Kolašin Montenegro - 954 mnv -
-Prosječna godišnja temperatura 7,3°C
-Prosječna temperatura u januaru =-1,9°C, jesenji prosjek =8,3°C , proljećni prosjek =6,5°C
-Najniža izmjerena temperatura je =-29,8°C, a u toku godine prosječno ima 130 mraznih dana
-Zemlja je pokrivena snijegom 83 dana godišnje, snijeg pada prosječno 52 dana, a ove godine dostigao je maksimum 2 metra u gradu
-Grejni period u Kolašinu traje 250 dana - od 17 septembra do 24 maja
OBJEKAT
Sistem grijanja odnosi se na:
-veći objekat – stambeni objakat u osnovi 100m2 bruto površine, suteren, prizemlje, potkrovlje i galerija (neto oko 220m2) standardni Al. radijatori = 180 rebara. U suterenu objekta instalirana je kotlarnica u kojoj se nalazi kotao Centrometal na čvrsta goriva sange 70kW. Iz ove kotlarnice napaja se komplet objekat, ali i još jedan porodični stambeni objekat koji se nalazi u istom dvorištu, a koji je sa kotlarnicom povezan cijevima kroz kanal u zemlji dužine oko 20 metara.
-manji objakat – stambeni objakat bruto površine u osnovi 80m2, prizemlje i potkrovlje (neto oko 120m2) standardni Al. radijatori = 102 rebra.
U svim objekatima uradjeno je klasično Al. radijatorsko grijanje sa termo glavama, stim što je na ovaj sistem povezano još 5 bojlera od 80L, 5 sušača za peškire, i podno grijanje u pet kupatila.
Instalacije su ovakve jer je sistem postepeno radjen i dogradjivan.
U pitanju su objekti kojima su preko postojećih malterisanih fasada uradjene nove fasade u kombinaciji kamen, drvo i klasična demit fasada, sve različitih debljina:
-suteren većeg objekta obložen je prirodnim kamenom, fasada prizemlja radjena je u kombinaciji tvrda kamena vuna 5 cm + borova daska 3cm i demit fasada 25gr debljine 5cm, fasada potkrovlja sa galerijom u kombinaciji tvrda kamena vuna 8 cm + borova daska 3cm i demit fasada 25gr debljine 8cm, plafoni u potkrovlju izolovani su tvrdom kamenom vunom debljine 8cm, dok su medjuspratne betonske ploče izolovane na podovima stirodur 3cm i plafon meka mineralna vuna 10cm. Zidovi su suteren “špar beton” 25cm, prizemlje zid debljine 25 cm od pune cigle i potkrovlje sa galerijom zid debljine 25 cm od šuplje blok opeke.
-fasada prizemlja manjeg objekta obložena je stirodurom debljine 5cm preko kojeg je postavljen prirodni kamen 3cm, dok je fasda potkrovlja uradjena tvrda kamena vuna 5 cm + borova daska 3cm, a plafoni u potkrovlju izolovani su mekom mineralnom vunom debljine 10cm. Zidovi prizemlja i potkrovlja sa malterom iznose preko 30cm, a zidani su šupljom blok opekom.
Objekti imaju novu drvenu stolariju najboljeg kvaliteta od najboljeg proizvodjača drvene stolarije iz Srbije (
www.toplicadrvo.rs ), koja praktično dihtuje 99% sa svim potrebnim vazdušnim prekidima, lowe staklima..., tako da su u stolariji gubici praktično najmanji mogući.
Kada su najveće hladnoće, temperature koje smo podesili su: 22°C u dnevnim boravcima, u kupatilima oko 18°C a kada je u upotrebi za tuširanje temperaturu povećamo na 24°C, u hodnicima i spavaćim sobama temperatura je 16°C, a 12°C na zajedničkom stepeništu većeg objekta. U zavisnosti od spoljašnje temperature temperaturu u kotlu održavamo izmedju 60 i 90°C, a na sabirnik i razdjelnik povezani su četvorokrakim ventilima sa kojih preko pumpi idu dalji razvodi. Kotao je povezan na Schiedel-ov dimljak prečnika 30 cm visine 9,50m.
Ove godine, koja se računa za jednu od „težih“ u kojoj je snijeg pao 2 metra, u kojoj je dnevna temperatura oko 30 dana bila ispod -10°C, a noćna se kretala od -12°C do – 20°C, potrošio sam 10 tona pljevaljskog uglja i oko 30 metara (23m3) suvih bukovih drva, sve ukupno oko 2.000,00€ za godinu. Ranijih godina grijanje me koštalo skuplje za 300-500,00€, ali tada baš ništa nijesmo znali o grijanju i uštedama niti smo imali ventile sa termo glavama, pa nas je taj veliki trošak natjerao da razmišljamo o racionalizaciji ovako velikog sistema.
TOPLOTNA PUMPA
Čitajući razne forume, prateći sajtove raznih proizvodjača došao sam do zaključka da bi ugradnjom toplotne pumpe, pored toga što bi se u prelaznom periodu oslobodili loženja, pepela, velikog dima od uglja, čišćenja, u prelaznom periodu mogle bi da se naprave znatne uštede u odnosu na ugalj i drva koje koristim sada. Mislim da su mi najveći gubici u ovom periodu, jer kada sistem postigne zadatu temperaturu, a posebno tokom noći ili kada smo na poslu, termo glave zatvore skoro sve radijatore, kotao priguši klapnu, dolazi do toga da promajom - strujanjem vazduha kroz kotao veći dio energije jednostavno iscuri u dimljak, a po nekad stičem utisak da pored velikih gubitaka koje kotao ima u tom režimu, stalna promaja u kotlu dodatno rashladjuje temperaturu vode (u kotlu staje oko 170 litara), pa je to dodatni gubitak.
Zimi, kada su temperature jako niske, mislim da je kombinacija uglja i drva nezamjenjiva, ali za prelazni period (proljeće – jesen) pretpostavljam da od TP vazduh-voda nema boljeg rješenja.
Nadam se da će neko od vas, na osnovu ovih podataka moći da mi predloži snagu TP koja bi u potpunosti zadovoljila potrebe ovih objekata u prelaznom periodu i pored toga da mi grubo kaže koliko uštede mogu da napravim uvodjenje TP.
Pelet za sada nije islativ kod nas, jer mu je cijena visoka na početku sezone - 160,00€/toni dok je u februaru njegova cijena dostizala 220,00€/toni FCO Bijelo Polje ili Podgorica.
Sličan opis poslao sam firmama koje se bave TP, pa me na kraju interesuje koliko će biti objektivni, a to ću prenijeti na forumu kada dobijem sve ponude i predloge.
Siguran sam da ima još ljudi koji imaju slične probleme i nedoumice, a posebno oko TP koje treba ugraditi na ovim nadmorskim visinama i podnebljima dje snjegovi znaju dugo da traju sa veoma niskim temperaturama.
Ovom prilikom želim da se zahvalim Milanu Mihajloviću, malom geniju, tihom2, d025, Radu i svima koji su pratili ovu temu i postavili kvalitetna pitanja i dali komentare, a posebno želim da se zahvalim Aviatoru na svim tekstovima i opisima koji su vjerujem pomogli mnogima.