Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti

[es] :: Nauka :: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti

[ Pregleda: 5559 | Odgovora: 9 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

sofija2
australija

Član broj: 19608
Poruke: 9
*.bur.dialup.connect.net.au



Profil

icon Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti26.01.2004. u 03:44 - pre 245 meseci
Nauka danas poprima obilezje nekog nepogresivog, nadmocnog (gotovo bozanskog entiteta) izdvojenog od ljudi, tj. njihove svesti. Zanemaruje se cinjenica da su upravo ljudi ili njihova svest ti koji je i formiraju i odredjuju.
Sobzirom da su ljudi skloni kako progresu, tako i regresu u svom razvoju isto se odnosi na nauku. Zbog toga se nauka nikada ne bi smela postaviti na pedijestal gde bi bila nedostupna kritici, odnosno gde bi se podhranjivala njena arogantnost. Svaka arogantnost sama u sebi nosi klicu svoga sopstvenog regresa i destrukcije.
Sustina ljudi ne nalazi se samo u njihovom pojavnom obliku ili u njihovim telima, vec u njihovoj svesti. Ukoliko se nastoji shavtiti sustina ljudi, svi aspekti ljudske svesti moraju biti zastupljeni, sto znaci i filozofija i religija, a ne samo nauka.
Odredjivanjem ljudi samo kroz nauku uvek ce se dobiti nepotpuno i jednostrano objasnjenje.
ps.
Pod religijom se podrazumevaju istinske duhovne potrebe ljudi, tj. snaga i lepota sustinskih ljudskih potreba, a ne nagomilanih i praznih formi i oblika koje sluze same sebi ili manipulaciji i razdvajanju ljudi.
 
Odgovor na temu

Lord Storm

Član broj: 853
Poruke: 291
*.ptt.yu



Profil

icon Re: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti26.01.2004. u 21:20 - pre 245 meseci

U potpunosti se slazem sa tobom. Nauka nam daje samo jedan pogled na svet. Medjutim, za kompletnu sliku treba mnogo vise od toga. Nauka sama po sebi nije dovoljna za napredak u njoj samoj. Tu znacajnu ulogu igra filozofija, koja daje polazne modele koje potom ispituje nauka. Zato svi veliki naucnici su u prvom redu bili filozofi.
Nauka ma koliko se do sada razvijala, nije ostvarila ni jedan procenat sveukupnosti znanja ako uopste znanje moze da se posmatra kao zatvorena celina. To je i bitno uociti, tj. uvideti da nista ne znamo.
 
Odgovor na temu

darkosos
Darko Šoš
Beograd

Član broj: 5053
Poruke: 1131
*.ptt.yu



+64 Profil

icon Re: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti26.01.2004. u 22:09 - pre 245 meseci
Pa nije samo danas nauka "na pijedestalu". Čak mi se čini, manje nego pre. Odnosno, današnji čovek, u proseku, zna više o nauci nego ikada pre.
Razlog za zatvorenost je pre u tome što je jako teško pratiti savremenu nauku a da se sam njom ne baviš (tako je uvek i bilo, ali sada se nauka čini dohvatljivom). Potrebno je mnogo godina školovanja i talenta da bi se shvatile sve tehničke i/ili intelektualne zamršenosti.
S' druge strane, i ja se slažem da je nauka samo jedan aspekat čovekov. Ali onaj koji najviše učestvuje u onome što zovemo savremena (zapadna) civilizacija. To nikako automatski ne znači da je to nešto dobro.
Rekao bih takođe da možemo nauku (filozofski) podeliti u dve velike kategorije: tehničku i teorijsku. Ova prva teško da će načiniti neki iskorak u pravcu razmišljanja, ali druga već može delimično da se shvati kao filozofija. Samim tim su tu moguća i približavanja nekom drugačijem načinu razmišljanja.
Dve knjige su ostavile veliki utisak na mene, vezano za ovu temu: "Fizika i Metafizika"-Verner Hajzenberg i "Tao Fizike"-Fritjof Kopra. Tu je rečeno više nego što bismo mi ovde mogli, pa preporučujem zainteresovanima.
 
Odgovor na temu

sofija2
australija

Član broj: 19608
Poruke: 9
*.mel.dialup.connect.net.au



Profil

icon Re: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti27.01.2004. u 05:19 - pre 245 meseci
Danasnji nacin zivota ili celokupni sistem funkcionisanja ljudske zajednice, gotovo da je tesko zamisliti bez naucnog i tehnoloskog razvoja. Sve je to uslovilo veoma izrazenu zavisnost ljudi od nauke i tehnologije, sto i pored svih beneficija koje tehnoloski razvoj pruza, predstavlja negativnu pojavu.
Vecina ljudi se "slepo" i nekriticki odnosi prema svim naucnim shvatanjima, a da se pri tom zanemaruje cinjenica da pojedini naucni stavovi jos uvek predstavljaju samo pojavni, a ne sustinski odgovor na pojedina pitanja. Kao i to da se i sama nauka nalazi samo u odredjenoj fazi svoga razvoja.
Naime, mi jos uvek nemamo solidne i zadovoljavajuce odgovore o nastanku fizicke egzistencije i nas samih.
Medjutim, to nas ipak nije sprecilo da arogantno zakljucimo nekoliko veoma stetnih(mada nedokazanih stavova) kao na primer:
1. Da su ljudi vrsta visih zivotinja
2. Da je fizicka ili materijalna dimenzija postojanja, jedina moguca dimenzija postojanja kojom sve pocinje i kojom se sve zavrsava.
Takva shvatanja su se veoma negativno odrazila na svesnost ljudi ili njihovo ponasanje.
1. Shvatanje da su ljudi neka vrsta visih zivotinja, ne samo sto nije u potpunosti tacno, vec je takodje i veoma opasno. Na taj nacin ljudi se oslobadjaju svake odgovornosti. Ko ocekuje od zivotinje da se vlada odgovorno?
I ako postoji slicnost, ne samo izmedju ljudi i zivotinja, vec i izmedju svih zivih bica na zemlji, kao i svega sto postoji u fizickoj egzistenciji, ipak postoje i odredjene specificne razlike koje izdvajaju svaku tu vrstu jednu od druge.
Zivotinja ne samo sto nije sposobna da se vlada odgovorno, vec ona ubija i drugu zivotinju da bi opstala. Da li se taj isti zakon moze primeniti na ljude? Da li nas opstanak stvarno zavisi od unistenja jedni drugih? Ili bas naprotiv, u koegzistenciji jednih sa drugima, odnosno znacaju tog saznanja, pa shodno tome i odgovornosti?
Jedina vrsta na zemlji koja je u stanju da shvati tu zakonitost su ljudi. Nas jedini put razvoja i opstanka upravo se i sastoji u tom saznanju. To je bitna razlika izmedju nas i zivotinja.
Zakon zivotinja je resenje za tu vrstu, ali nikako ne za ljude. Primena takvog zakona na ljude vodi u totalnu degradaciju svesti, besmisao i samounistenje.


 
Odgovor na temu

darkosos
Darko Šoš
Beograd

Član broj: 5053
Poruke: 1131
*.ptt.yu



+64 Profil

icon Re: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti27.01.2004. u 07:09 - pre 245 meseci
Sorry, ali ja mislim da je zakon životinja jedini moguć za sve vrste, dok god imamo telo koje traži svoje. Napredak civilizacije je omogućilo samo to što smo uspeli da uz pomoć tehničkih pomagala pojednostavimo egzistenciju. Napredak svesti je daleko od toga, tj. razvija se mnogo sporije. Čovek nije dat, već se mora izgraditi, a usput ga sačekuju svakakva iskušenja.
Čitala li si ti nekad Dostojevskog, Braću Karamazove? Ili Idiota? Pokušaj da se napravi savršeni čovek - ili Ničeov Zaratustra, nadčovek, definitivno pada u vodu. Možeš bazirati svoj put na dva principa : intelektualni ili duhovni. Ali ni jedan nije u praksi došao do univerzalnog ključa za stvaranje čoveka koji bi savršeno koegzistirao sa ostatkom. Prosto, po mom mišljenju, to je nemoguće. Razlog je koliko u tome što to čovek ne može da "smisli" jer je daleko od njegove moći poimanja, toliko i u ugrađenom mehanizmu svakog živog bića koji ima samo jedan princip - egzistencija po svaku cenu. Uostalom, ova planeta je ipak premala za sve, i svet u kome bi se svi maksimalno pazili bi ubrzo postao tesan a onda... Bum.
Jednio što preostaje je da, onoliko koliko ti savest nalaže, vodiš računa o sebi i svojim bližnjim. A napredak svesti prepusti nadležnima ;)
 
Odgovor na temu

sofija2
australija

Član broj: 19608
Poruke: 9
*.mel.dialup.connect.net.au



Profil

icon Re: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti27.01.2004. u 11:12 - pre 245 meseci
Civilizacija je svojstvena samo ljudskoj vrsti i to upravo zbog specificnosti njihove svesti. Napredak civilizacije ili tehnoloski razvoj se nikada ne bi mogao ostvariti da nije bilo napretka i razvoja ljudske svesti.
Citala sam " Bracu Karamazove" i "Idiota", posto vec dugo godina proucavam i psihologiju i filozofiju i oni su mi samo jos vise potvrdili neka moja otktrica. Citala sam i Nicea, medjutim, on nikada nije bio moj omiljeni filozof.
U potpunosti se slazem sa tobom da covek nije dat, vec da se mora izgraditi. Medjutim, kao sto postoje zakonitosti koje se odnose na sva materijalna tela, isto tako postoje zakonitosti koje se odnose i na ljudsku svest ili razvoj njihove svesnosti.
Prenaseljenost planete Zemlje je suvise kompleksna tematika da bi se ovde detaljno mogla razjasniti. Suvise je nekriticki prihvacena. Prirastaj stanovnistva nije svuda isti, negde je cak i u opadanju. Jos uvek postoje nenaseljene oblasti na nasoj planeti. Medjutim, teorijom prenaseljenosti planete takodje se pokusavaju i opravdati i uciniti sto prihvatljivijim (makar i podsvesno) ratovi koji iskljucivo sluze manipulaciji mocnih zemalja za postizanje njihovih interesa i zadrzavanjem sistema koji njima odgovora.
Medjutim, suluda trka za profitom, sa danasnjom tehnologijom, pre ce dovesti do unistenja planete Zemlje, nego prenaseljenost.
U potpunosti se slazem sa tobom da ljudi poseduju instinkt samoodrzanja, koji sam ja definisala kao TELESNA SVEST, medjutim, oni isto tako poseduju i DUHOVNU SVEST, koja daje smisao i lepotu egzistenciji ljudi.
Predlazem ti da pogledas link:
http://people.mail2me.com.au/~penelopa/
Mada je tu iznesen najapstraktniji, kao i najkontroverzniji i teze razumljiv deo knjige, ipak ce donekle pojasniti ono sto sam prethodno izjavila.
ps.
Veoma mi je drago sto si izneo svoje misljenje. Ja znanje shvatam kao jedan stalan proces ili razvoj, samim tim i promenu. Zahvalan sam ljudima ukoliko mi ukazu na neku nedoslednost, te mi time oslobode nekih mojih zabluda.
 
Odgovor na temu

darkosos
Darko Šoš
Beograd

Član broj: 5053
Poruke: 1131
*.ptt.yu



+64 Profil

icon Re: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti27.01.2004. u 22:29 - pre 245 meseci
'El ono iz tvoje knjige?
Čini mi se da je osnovna teza da je misao prapočetak, prauzročnik i idejni vođa...
Opet se razilazimo. Nije da mislim da postoji apsolutna proizvoljnost, ali tvrditi da je svest postojala pre čoveka, to je prilično smelo. Zašto je onda čekala par milijardi godina da se materijalizuje? (Ipak ne možemo znati da li je to učinila negde ranije.)
A i sama svest je opet veliki znak pitanja. Najveći deo toga je samo puka refleksija stvarnosti koju percipiramo. Ili opet refleksija same refleksije. Onda sve to zatvori na stotinjak kvadratnih centimetara i promućkaj :)
Ključna reč za mene je suptilnost ili delikatnost. Naš uređaj za obradu podataka je prilično osetljiva stvarčica. Ako prihvatimo da je stvarnost rezultanta veoma mnogo mogućih ishoda, onda se razumevanje iste povećava sa osetljivošću prijemnika. Naravno, u jednom trenutku postaje nemoguća racionalna obrada, zbog količine materijala, pa uređaj počinje da ispušta kompletnu kontrolu i podaci postaju hrana nekim drugim snagama - iracionalno, intuitivno itd. Ali način na koji ovi funkcionišu je večna zagonetka raciju. Tu je moguća samo "spoznaja" da je nešto ovako ili onako i ona je verovatno pre "samospoznaja", odnosno prepoznavanje celine u delu - što deo čini izuzetno veselim ;)
Napredak svesti se ogleda u njenom proširivanju na područja nesvesnog tj. zahvatanjem većeg dela stvarnosti. Ali ovaj proces je izuzetno spor i ne ide ukorak sa silom koju posedujemo i tu se slažem da je to izuzetno opasno. Ali zakoni koji su nas rodili mogu isto tako i da nas unište. Obrati pažnju da idealna (Platonova) država (uređenje) nikad nije postojala. A njeni eventulni nedostaci se mogu videti samo u praksi. Nikakvo teoretisanje tu ne pomaže jer ne možemo sve ljude naterati da misle kao mi, a i kada bi uspeli, pitanje je kakav bi ishod bio - da li možeš živeti sa samim sobom?
Što se tiče prenaseljenosti, nisam to mislio kao sadašnji problem (iako negde već jeste) već kao problem koji bi nastao kada bi bili "idealno koegzistirajući". Problem sa idealnim svetovima je što niko ne zna kako bi to zaista izgledalo. Jedini razlog za zamišljanje istog je što to može doneti napredak - prema tome ne treba da prestanemo da sanjamo, ali ne treba se iznenaditi kada se probudimo.
 
Odgovor na temu

sofija2
australija

Član broj: 19608
Poruke: 9
*.mel.dialup.connect.net.au



Profil

icon Re: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti28.01.2004. u 05:43 - pre 245 meseci
Da, to je iz moje knjige. :)
Osnovna teza je da je svest sustina postojanja, a materiija ili oblik pojava. Sve i jedan covek poseduje telo ili materijalni, pojavni oblik, medjutim njegova sustina ne nalazi se u njemu, ves upravo u njegovoj svesti ili mislima i osecanjima. Kroz njih sve postoji i egzistira, pa i telo i materija.
Analizom samo pojavnog oblika ili materije uvek ce se dobijati pojavni odgovori, a ne sustinski.
S pravom bi se moglo reci, da danasnja nauka objasnjava coveka kao veoma "kompleksnu materiju sa slozenim hemijskim i energetskim reakcijama" koje mu daju ne samo zivot, vec i razum i da prestankom te materije ili tela prestaje i sustina svakog ljudskog bica.
Postavljaju se pitanja: Koliko je ovaj odgovor sustine, a koliko pojave? Koliko je danasnja nauka, odnosno njena trenutna otkrica, uopste kompetentana da ima sustinski odgovor na to pitanje?
Isto tako: Sta uslovljava kompleksnost materije ili kako je ona nastala? Kako to da su se potrebni materijalni elementi formirali? Slucajno? Sami od sebe?
Sva ziva bica poseduju aktivnost unutar svojih tela ili svest. Upravo je ta "misteriozna aktivnost" sustina njihove komplesnosti ili njihovog zivota.
U fizickoj egzistenciji postoje dva osnovna oblika i to materija i energija, koji imaju sposobnost transformacije ili prelaska iz jednog u drugi oblik. Svest nije ni matrija ni energija.
Mozak je materija. Ukoliko bi svest bila energija i ukoliko bi je mozak (kao materija) neposredno stvarao, po fizickim zakonitostima, on bi morao nestajati iz materijalnog oblika. Mi znamo da to nije slucaj. To moze da znaci samo to da je svest nama nepoznat "element" koji se samo nalazi u interakciji sa mozgom ili telom i materijom.
Materija i energija imaju specifican odnos prema vremenu i prostoru. Zbog toga u fizickoj egzistenciji sve ima svoj uzrok i posledicu. Ajnstajn je genijalan upravo zbog toga sto je konstantovao relativnost vremena. Mi jos uvek toliko toga ne razumemo, medjutim to nas ne sprecava da smatramo nas i nasu inteligenciju najsavrsenijom u citavom sistemu postojanja ili svesti.
Ja sam postojanje i svest poistovetila, slicno kao i Dekart sa njegovim: "Cogito ergo sum." posto upravo svest to i jeste.
Njutn je znao sta govori kada je izjavio:" To sto znamo je kapljica, to sto ne znamo je more.", a takodje i Edward Dahlberg:" Potrebno je veoma dugo vremena da se nista ne razume."
 
Odgovor na temu

kToni
Novi Sad

Član broj: 19870
Poruke: 32
*.dialup.neobee.net.



Profil

icon Re: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti28.01.2004. u 19:05 - pre 245 meseci
Citat:
Ja sam postojanje i svest poistovetila.

Citat:
Sva ziva bica poseduju aktivnost unutar svojih tela ili svest. Upravo je ta "misteriozna aktivnost" sustina njihove komplesnosti ili njihovog zivota.


jedan zanimljiv dokaz tome moze se pronaci kod morskih zvezda (bodljokozci). Naime, morske zvezde imaju aktivan drustveni zivot i poseduju mnoge odlike instinktivnog ponasanja. One prilaze jedna drugoj, dodiruju se pipcima, bore za prevast... Ali morske zvezde ne poseduju mozak. Imaju samo izuzetno prost i slabo razvijen nervni sistem. Naucnici se i dalje trude da objasne kako je ovakvo ponasanje moguce bez postojanja mozga. Odgovor? pa procitajte citat jos jednom.
...life is what you make of it...
 
Odgovor na temu

sofija2
australija

Član broj: 19608
Poruke: 9
*.mel.dialup.connect.net.au



Profil

icon Re: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti29.01.2004. u 01:09 - pre 245 meseci
Sve i jedno zivo bice je interakcija dve razlike ili suprotnosti i to: oblika i pojave, ali pasivnosti i nesvesnosti, tj. materije, sa bezoblicnom aktivnoscu ili svescu. Neziva bica predstavljaju samo materijalnost.
Kao sto postoje razliciti oblici materije isto se odnosi i na svest, odnosno njenu aktivnost.
Specifican materijalni oblik moze da ima interakciju samo sa specificnom aktivnoscu svesti. Tako na primer, telo krokodila ili njegov materijalni oblik ili sastav nikada ne moze da ima interakciju sa svescu ljudi, tj. njihovu inteligenciju.
Isto kao sto i radio, TV ili kompjuter moraju da imaju svoj karakteristican sastav i oblik da bi omogucili elektricnoj energiji, odnosno raznim signalima i impulsima da proticu kroz njih, tj. da ih usmere u zeljenom pravcu da bi pravilno obavljali svoju funkciju i dobili smisao.
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Nauka kao jedan od aspekata ljudske svesti

[ Pregleda: 5559 | Odgovora: 9 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.