Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Da li je filozofija nauka?

[es] :: Nauka :: Da li je filozofija nauka?

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 16599 | Odgovora: 40 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

caboom
Igor Bogicevic
bgd

Član broj: 255
Poruke: 1503
*.verat.net

ICQ: 60630914


+1 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?23.05.2004. u 19:45 - pre 241 meseci
cuj, gle, vidi, pazi, stani pctel... elem, jedna od osnovnih postavki logike je da ako podjes od pogresnih pretpostavki dolazis (osim ako ne napravis neobicne logicke greske, ili se kockice neobicno poklope) do pogresnog zakljucka. elem, ono sto si ti ucio (a verovatno si izblejao) u srednjoj skoli zove se u stvari istorija filosofije i kao takva jeste naucna disciplina. a da si samo pogledao cak i onaj relativno povrsan osvrt u wikipedia-i, video bi da filosofija obuhvata dosta pod-disciplina.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net



+7169 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?23.05.2004. u 19:51 - pre 241 meseci
No hard feelings - ali ova diskusija svakako doprinosi onoj o obrazovanju i reformi skolstva (isto na nauka forumu), posto se vidi koji akteri diskusije hoce da skolski sistem ipak ostane isti bez onih mrskih... khm.. reformi, a u isto vreme tvrde kako nisu puno toga naucili :)




DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

vindic8or

Član broj: 13207
Poruke: 2960
*.mobtel.co.yu

Jabber: vindic8or@elitesecurity.org


+1 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?23.05.2004. u 20:37 - pre 241 meseci
jao jao :)
ovo nisam ocekivao :) pctel je zapoceo filozofsku debatu :))

xexe :) ja mogu odmah da kazem, da ovakva tema nije prikladna za ovakvo mesto :) jednostavno jer, ako bi krenula u pravom smeru bila bi prevelika i ne bismo se svi najbolje razumeli, tako da bi sav trud bio beskorisan :)
ono sto ti je nasluceno, pctel, je da bi trebalo dobro da ispitas definicije nauke, i smisao nauke, i takodje da pokusas da obuhvatis neke temeljne postavke *o filozofiji*.
ja nemam ni snage, ni volje, da ti pisem eseje na tu temu, ali ako te bas toliko interesuje vrlo sam voljan da ti pomognem da se informises na tu temu :) tako sto cu ti dati prave smernice da saznas ono sto te interesuje, u vidu spiska literature i sl :) mada nisam siguran da bi bio voljan da se procitas par hiljada strana texta, posto ne mozes da se nateras da procitas par recenica sa wikipedie ;)) prove me wrong :) inace ovo ti pisem kao neko ko je studirao filozofiju :)

druga stvar ;) kada pokusavas da uvredis gojka pa mu kazes, da se drzi cisco servera, tada vise ti zvucis glupo nego gojko :) inace ovo ti pisem kao neko ko je cisco certified ;)
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?23.05.2004. u 21:26 - pre 241 meseci
Citat:
Zasto sociolog (sto BT nije) ne bi bio stranacka licnost.. nista mi nije jasno?
Nije on, on je samo visoki funkcioner na nivou opstine, znaci ne toliko vazan koliko se iz moje izjave moze zakljuciti. Nista vazno time nisam hteo da kazem, ti si kritikovao skolski sistem gde se iz dva predmeta daju suprotno tumacenje, a ja sam samo primetio da vazni "reformisti" imaju stav da nije nauka... totalno nebitna, a mozda zanimljiva izjava, u svakom slucaju bolje da zanemarimo to u daljoj diskusiji, smatrajmo da imam neutralan stav i prema reformi i prema filozofiji.

Evo i jednog citata iz sociologije, a slicnih ima mnogo:
Citat:
Društvenu nadgradnju sačinjavaju sve ostale oblasti društvene stvarnosti koje su u krajnjoj liniji uslovljene ekonomskom osnovom društva. To su grubo diferencirano društveno-politička organizacija društva (država, pravne institucije, političke organizacije) i društvena svest koja se sastoji iz pravno-političke nadgradnje i viših oblika svesti (religija, moral, filozofija, nauka i umetnost)


Ako je filozofija nauka i u to nema nikakve sumnje, zasto se onda kaze filozofija, nauka a ne samo nauka? Izraz "nauka i filozofija" se koristi toliko cesto, da to coveku koji veruje da je filozofija nauka moze da smeta.


Citat:
...video bi da filosofija obuhvata dosta pod-disciplina.

Cekaj ovako...
Ja prvo ne tvrdim da filozofija nije nauka, vec samo da oko toga ima mesta diskusiji.

Tacno je to za poddiscipline (koje su nauke), jer mislim da izdvajanjem npr. matematike kao nauke filozofija ne prestaje da se bavi matematickim pitanjima, tako da je matematika i dalje poddisciplina filozofije... ili nije?

Ako filozofija kao kompleksna disciplina moze sadrzati u sebi 99% nauke i 1% nenauke (da se tako nepravilno izrazim), to znaci da onda nije nauka. Imajuci to u vidu, mi ovoga puta mozemo zanemariti onih 99% i dalju paznju usmeriti samo na ovih 1% - postoji ili ne? E jos kada Dimkovic kaze:
Citat:
Filozofija je dobrim delom nauka
onda ja pocinjem da se pitam sta je sa losim delom.

Citat:
ono sto si ti ucio (a verovatno si izblejao) u srednjoj skoli zove se u stvari istorija filosofije i kao takva jeste naucna disciplina.

Pricamo da li je filozofija nauka, a istoriju filozofije koristimo samo za dokazivanje da jeste ili nije. Inace, istorija filozofije, filozofija istorije, filozofija filozofije ili istorija istorije, kako god je inace nesto sto ljudi cija ce zanimanja biti u oblasti IT ne prate bas sa punom paznjom. Eto, danas naidjoh na "nauka i filozofija" u nekom kontekstu, pa vratih film unazad i setih se odakle mi je to poznato...

Citat:
The scientific method is a sequence or collection of procedures that are considered characteristic of scientific investigation and the acquisition of new scientific knowledge based upon physical evidence. This method is believed to distinguish science from other intellectual traditions, such as painting, philosophy or theology.
Ako ja dobro razumem engleski, kaze da naucni metod razlikuje nauku od filozofije. Da li je to konacan odgovor?

Nesto danas nemam vise volje da lutam po internetu i citam duge tekstove, ali ne sumnjam da tamo ima sta da se nauci, evo malocas sam saznao za nekoliko novih nauka, za koje pojma nisam imao da postoje:
Citat:

Šiksa – nauka o pravilnom artikuliranju vedskih himni i mantri.
Chanda – nauka o metričkom pjevanju vedskih himni



Dakle, svi ono sto proucavaju nazivaju naukom... ali ipak da krenemo od pocetka:
Pre vise desetina vekova postojala je samo filozofija. U trenutku nastanka, to tesko da je mogla biti nauka, jer se nije znalo ni koje uslove treba nauka da ispunjava, vec je u njoj bilo sakupljeno svo moguce znanje i mudrost naroda, uz dodatak dosta kreativnog razmisljanja. Od tada pa na ovamo, filozofija sve vise raste i tek u 15. veku neke filozofske discipline (danasnje nauke) smatraju da su postale dovoljno ozbiljne za izdvajanje. Zbog toga se sve nauke mogu relativno lako u bilo koju definiciju nauke dok filozofija, kojoj ostaje sve ono sto drugi nisu hteli, i ne moze tako lako.

[Ovu poruku je menjao pctel dana 23.05.2004. u 23:40 GMT]

[Ovu poruku je menjao pctel dana 23.05.2004. u 23:41 GMT]
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?23.05.2004. u 21:38 - pre 241 meseci
Citat:
...kada pokusavas da uvredis gojka pa mu kazes, da se drzi cisco servera, tada vise ti zvucis glupo nego gojko :)

Nerado sam to ucinio, ali da se primetiti da je gojko kao i par puta do sada zapoceo vredjanje, uopste ne znam zbog cega. Jasno je da sam ja zapoceo diskusiju na temu o kojoj se ne razumem dovoljno, zar to nije osnovna namena foruma? Zasto bih uopste zapocinjao temu o necemu sto perfektno razumem? Inace, ovde svakodnevno bude vise stotina tema koje ljudi pokrenu da bi nesto saznali, pa se retko ko bavi analizom njihove licnosti.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net



+7169 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?23.05.2004. u 21:40 - pre 241 meseci
Citat:
pctelti si kritikovao skolski sistem gde se iz dva predmeta daju suprotno tumacenje, a ja sam samo primetio da vazni "reformisti" imaju stav da nije nauka...


Hold yer' horses - skolski sistem sam kritikovao ako ti neko zalupi asa sto se ne slazes sa njim a to ne bude potkrepljeno dobrom diskusijom gde bi te on ubedio da nisi u pravu. Normalno je da postoje razlike u tumacenju, ali ti kao dobar ucenik ces znati da razlike postoje i da to napomenes, pa cak i da pitas profana zasto je to tako :)

No, kao sto si sam rekao - da preskocimo to.

Citat:
Ako je filozofija nauka i u to nema nikakve sumnje, zasto se onda kaze filozofija, nauka a ne samo nauka? Izraz "nauka i filozofija" se koristi toliko cesto, da to coveku koji veruje da je filozofija nauka moze da smeta.


Moderna filozofija je multidisciplinarna umna delatnost, dobar deo njenih grana se svrstavaju u nauku - a one koje se ne svrstavaju koriste nesto sto je vrlo komparativno sa naucnim metodom.

Citat:
Tacno je to za poddiscipline (koje su nauke), jer mislim da izdvajanjem npr. matematike kao nauke filozofija ne prestaje da se bavi matematickim pitanjima, tako da je matematika i dalje poddisciplina filozofije... ili nije?


Delom jeste.. delom mozda nije... nadam se da ce chp, Srki i Bojan i ostali sa Matematika foruma da priskoce.. u svakom slucaju logika je filozofska disciplina i predstavlja osnovu nauke.

Citat:
Ako filozofija kao kompleksna disciplina moze sadrzati u sebi 99% nauke i 1% nenauke (da se tako nepravilno izrazim), to znaci da onda nije nauka. Imajuci to u vidu, mi ovoga puta mozemo zanemariti onih 99% i dalju paznju usmeriti samo na ovih 1% - postoji ili ne? E jos kada Dimkovic kaze:
onda ja pocinjem da se pitam sta je sa losim :-) delom.


Hehe - nema loseg i dobrog dela :) filozofija ima naucnih disciplina a, recimo, metafizika nije nauka po strogoj definiciji - ali koristi dobar deo naucnog metoda, kao i sistem dokazivanja istine - dakle komparativne metode jer naucni metod ne bi bio primenjiv. Ako ces mak na konac mozemo da kazemo "kompletna filozofija nije nauka" jer ima discipline koje ne koriste striktni naucni metod sa eksperimentalnom proverom, no ima i oprecnih misljenja (dole)

Citat:
Ako ja dobro razumem engleski, kaze da naucni metod razlikuje nauku od filozofije. Da li je to konacan odgovor?


Pa nije, jer je ovo previse komplikovana oblast za "jedan konacni odgovor" - eno na Wikipedia-i imas stav W.W. Quine-a koji je vrlo priznato ime u filozofiji koji tvrdi cak da je filozofija prirodna nauka - sa odredjenim argumentima.

Citat:
Dakle, svi ono sto proucavaju nazivaju naukom... ali ipak da krenemo od pocenta:


Proucavanje, ako se sluzi naucnim metodom, jeste nauka :) Istorija religije je nauka - religija bas i nije - ali cak mnogo mnogo manje nego filozofija :)


DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

jelena011
beograd

Član broj: 7200
Poruke: 40
*.yubc.net



Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?23.05.2004. u 23:25 - pre 241 meseci
Mislim da se danas pod pojmom naucnog metoda pre svega podrazumeva metodologija istrazivanja u prirodnim naukama (a koje su zatim neke drustvene nauke koje su se relativno skoro zvanicno izdvojile iz filozofije, preuzele od prirodnih). Posledica toga je da se drustvene nauke, posto i kod njih sam predmet izucavanja u odredjenoj meri uslovljava metode (tako sto ih ogranicava - pogotovo kad je rec o eksperimentalnom nacrtu koji ima status najsavrsenije i napozeljnije; i tako sto otvara vrata za izmene i uvodjenje novih), cesto tretiraju kao manje vredne, mada metodologija koju one koriste moze da odgovori na zahteve sistematicnosti, samoispitivanja, tu se takodje postavljaju i proveravaju hipoteze, izvode zakoni i teorije...Meni nije jasno misljenje (koje se ne tako retko moze cuti) da ono sto se ne moze izucavati metodom prirodnih nauka, ni ne treba izucavati. Cesto se, pogotovo u pionirskim poduhvatima u okviru odredjenih disciplina drustvenih nauka, mora ici na ustrb metodologije ako se uopste zeli da se nesto istrazi...Na srecu, cini mi se da se danas lakse otvaraju vrata oblasti od kojih se ranije bezalo glavom bez obzira bas zbog takvih teskoca, jer bi sticanje, priznavanje i preispitivanje takvih saznanja omogucilo da dodatno prosirimo poglede na svet...

A reforma skolstva, i ovo sto se sada radi...joj, ne znam sta da kazem, sem da je revansizam jedna grozna stvar, a jos crnja kad se desava u oblasti skolstva, i to kad je konacno pocelo da se prica o pravim stvarima...
 
Odgovor na temu

vindic8or

Član broj: 13207
Poruke: 2960
*.mobtel.co.yu

Jabber: vindic8or@elitesecurity.org


+1 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?24.05.2004. u 02:05 - pre 241 meseci
ne mogu da izdrzim ;)

Gojko said:

Citat:
Kako neki elementi ličnosti obavezno idu skupa, uvek se iznenadim iako znam da je to za očekivati. pctel, hvala ti, ti si najbolja potvrda te teorije.



pctel ;) ja iz gornje izjave ne mogu da izvucem negativnu konotaciju ;) ja vidim da ti se gojko zahvaljuje zato sto si potvrdio njegovo misljenje, koje istina, nije naveo :) ali posto smo na es i prica se o filozofiji, pretpostavljam da je to ono, da ljudi koji se bave IT, imaju interesovanja za filozofiju (polazim od sebe, pa mi je to najlogicnije:).
to sto si ti shvatio da je gore quotiranim istaknut attack na tvoju licnost, govori dosta o tebi kao o coveku koji ima negativno miseljenje o sebi, sa odredjenom dozom paranoidnosti. vidis, to je zapravo tvoj problem ;) a to nikako ne valja :) za tebe :) i tvoje okruzenje ;)
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?24.05.2004. u 11:40 - pre 241 meseci
fala kolezi vidicu

Citat:
Gojko, zamolio bih te da se vise drzis svojih Cisco servera, a ako danas ne radis onda citaj "Svet" ...

Sto se tog kratkog dijaloga tice, gojko se meni zahvalio ja sam njega nesto zamolio i on je to ucinio
Citat:

vise ti zvucis glupo nego gojko

Tako da, kolega vidicu, ti si prakticno prvi izneo negativno misljenje o nekom drugom , ali necemo ti zameriti ovoga puta, znamo mi da si ti dobar covek, mozda ti je zenu sinoc bolela glava ili tako nesto pa si nervozan, nadam se da se slicne stvari nece ponavljati jer bi to znacilo da ti imas problem

Bilo kako bilo, dobro bi bilo da se ubuduce gojko, ti i ja vise drzimo teme, a manje psihoanalize.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net



+7169 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?24.05.2004. u 11:48 - pre 241 meseci
Pctel, mislim da je Jelena najbolje odgovorila na ovu zavrzlamu - ovde nekolicina ljudi zastupa tezu da su sistematicnost i samoispitivanje osnova da bi se neka disciplina mogla nazvati naukom - kao i drustvene nauke, tako i filozofija mogu da zadovolje ovaj uslov.

Formalno gledano, jedino prirodne nauke mogu da zadovolje postojanje naucnog metoda baziranog na kontrolisanom eksperimentu, no to je jasno i bez nekih formalizama - ali, recimo ja smatram da je moguce imati i analogne metode, kao u drustvenim naukama koji omogucuju naucni rigor, a samim tim i daju kredibilitet tim disciplinama kao naukama.


DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

vindic8or

Član broj: 13207
Poruke: 2960
*.mobtel.com

Jabber: vindic8or@elitesecurity.org


+1 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?24.05.2004. u 15:37 - pre 241 meseci
Citat:
Bilo kako bilo, dobro bi bilo da se ubuduce gojko, ti i ja vise drzimo teme, a manje psihoanalize.



slazem se ;) ne bih mogao da se slozim vise ;) nekima ovde bas ne ide psihoanaliza :)


nego, on-topic...
jel hoces taj spisak literature ili sta?
 
Odgovor na temu

-zombie-
Tomica Jovanovic
freelance programmer
ni.ac.yu

Član broj: 4128
Poruke: 3448
*.beotel.net

Sajt: localhost


+5 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?24.05.2004. u 21:30 - pre 241 meseci
Citat:
dimković
Formalno gledano, jedino prirodne nauke mogu da zadovolje postojanje naucnog metoda baziranog na kontrolisanom eksperimentu, no to je jasno i bez nekih formalizama


ne mogu ni sve prirodne nauke da zadovolje postojanje naučnog metoda baziranog na kontrolisanom experimentu. prvo mi na pamet pada astronomija, gde mnogo malo stvari možemo i experimentalno da potvrdimo, tj možda i možemo, ali ni jedan od tih experimenata ne izvodimo mi, tako da nema ni govora o kontrolisanim uslovima (ili ponavljanju experimenta)..

možemo samo da se zavalimo i posmatramo rezultate experimenata koje neko drugi izvodi, i na koje nikako ne možemo da utičemo.. ;)


Citat:
caboom:
elem, jedna od osnovnih postavki logike je da ako podjes od pogresnih pretpostavki dolazis (osim ako ne napravis neobicne logicke greske, ili se kockice neobicno poklope) do pogresnog zakljucka.


samo usput, po logici, vrlo je moguće doći do tačnih zaključaka čak iako počneš od pogrešnih pretpostavki (i naravno koristiš samo zakone logike). seti se samo tablice istinitosti za matematičku operaciju sledi, tj F→T je istinit iskaz. po logici, jedino je nemoguće na osnovu tačnih pretpostavki (i naravno, koristeći samo zakone logike), doći do netačnog zaključka.. na tom postulatu se i zasniva cela logika..

 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
..-chandran.sbs.auckland.ac.nz



+3 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?24.05.2004. u 23:28 - pre 241 meseci
Citat:
jelena:
Meni nije jasno misljenje (koje se ne tako retko moze cuti) da ono sto se ne moze izucavati metodom prirodnih nauka, ni ne treba izucavati.

Pa to misljenje postoji jer retko koja nauka se izucava bez koriscenja prirodnih nauka. Evo recimo istorija se oslanja na arheologiju, na merenje starosti koriscenjem izotopa c12, na mnoga fizicka saznanja prilikom utvrdjivanja autenticnosti raznih istorijskih dokumenata itd....

Meni je zbog toga potpuno jasno zasto takvo misljenje imaju mnogi ljudi. I ja sa rezervom prihvatam nesto sto se ne oslanja u velikoj meri na prirodne nauke.

Zombie je pomenuo astronomiju ali i astronomija koristi naucne metode koji su zasnovani na eksperimentima tako da ne vidim tu nesto drugacije. Oni izvode odatle teorije koje mogu ali i ne moraju da budu tacne. Naravno kada se merenjem utvrdi da je nesto tacno onda to nazovu zakonom kao sto fizicari rade. Nisu oni na osnovu jednog merenja osmislili Hablov zakon.Naravno teorija o nastanku svemira i sl. je i dalje samo teorija jer to ne moze eksperimentalno da se dokaze. Zato i za astronomiju za razliku od astrologije mozemo da kazemo da je naucna disciplina jer ono sto nije potvrdjeno eksperimentom i dalje astronomi zovu samo teorijom. Astronomija recimo za rastojanje zvezda koristi Doplerov efekat koji je ipak prvo potrvdjen eksperimentom. Takodje sastav zvezda nisu izmiljali dok prvo nije pronadjena fuzija, helijum, izmeren njihov spektar itd...

Mnoga otkrica iz fizike su cisto teorijska ali su te teorije zasnovane na nekim eksperimentalnim rezultatima.

Kada bi npr. nenaucna disciplina koja se zove astrologija pocela da eksperimentalno utvrdjuje "saznanja" iz astrologije onda bi mogla da se nazove naukom. Samo ne verujem da ce to uspeti eksperimentalnim putem da utvrde. Uglavnom su se potvrdjivali suprotni stavovi.

U vezi astrologije pogledajte ovaj tekst:
http://www.paralax.co.yu/knjiga4.htm

a i ovaj:
http://www.paralax.co.yu/knjiga7.htm
Na tom poslednjem linku obratite paznju na analizu vase licnosti. U velikom broju stvari cete se prepoznati (makar vecina njih).

[Ovu poruku je menjao srki dana 25.05.2004. u 14:31 GMT]
 
Odgovor na temu

caboom
Igor Bogicevic
bgd

Član broj: 255
Poruke: 1503
*.verat.net

ICQ: 60630914


+1 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?25.05.2004. u 00:30 - pre 241 meseci
Citat:
-zombie:
samo usput, po logici, vrlo je moguće doći do tačnih zaključaka čak iako počneš od pogrešnih pretpostavki (i naravno koristiš samo zakone logike). seti se samo tablice istinitosti za matematičku operaciju sledi, tj F→T je istinit iskaz. po logici, jedino je nemoguće na osnovu tačnih pretpostavki (i naravno, koristeći samo zakone logike), doći do netačnog zaključka.. na tom postulatu se i zasniva cela logika..


jep, dobro se secam toga i na to se odnosio onaj deo o neobicno slozenim kockicama. ;) stvar je u tome da ako krenes od polaznih pretpostavki koje nikako ne mogu dovesti do tacnog zakljucka, definitivno ni neces doci do njega (osim ako ne pogresis), sto je obicno slucaj.
 
Odgovor na temu

jelena011
beograd

Član broj: 7200
Poruke: 40
*.yubc.net



Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?25.05.2004. u 16:58 - pre 241 meseci
Hm...svaku nauku odredjuju predmet proucavanja i metode kojima se pri tom sluzi (a koje u izvesnoj meri uslovljava predmet). Metodologija koje koriste prirodne nauke je pre svega prilagodjena njihovom predmetu izucavanja, a posto humanisticke nauke u centar stavljaju coveka, na koga je u proseku znatno teze primeniti pozitivisticku metodologiju, onda je situacija malo neravnopravna, ako uzmemo iste arsine.

Na primer, primena eksperimentalnog nacrta u drustvenim naukama nailazi na odredjene teskoce - tu je uvek neizbezno pitanje etike, zatim ponasanje koje zelimo da proucimo se najcesce u eksperimentalnim uslovima bitno razlikuje od uobicajenog ponasanja (sto samim tim dovodi u pitanje validnost nalaza), zatim je tu pitanje opstosti nalaza (jer, za razliku od pojava koje proucavaju prirodne nauke, covek je mnogo osetiljiviji na uticaje sredine - pocev od trenutnih okolnosti, preko mikrosredine, pa do najsirih kulturnih uslova), a verovatno je najveca teskoca to sto je ovaj nacrt nemoguce sprovesti u svim oblastima drustvenih nauka (bilo da je to istorija, sociologija, psihologija itd.).

Neke drustvene nauke su u jednom periodu svog razvoja pokusale da se `izdignu` na nivo prirodnih nauka i da iz svog predmeta izbace sve sto se ne moze izucavati metodama prirodnih nauka, i to jeste dovelo do neki bitnih nalaza i metodoloskog napretka, ali je taj model relativno brzo napusten, jer se pokazao kao nepraktican i ipak neplodan ako predstavlja jedini izvor saznanja. U okviru drustvenih nauka uglavnom postoji veci broj razlicitih disciplina, od kojih neke mogu u potpunosti da odgovore na zahteve i eksperimentalnog nacrta, a neke su opet jako daleko od toga, pa svoja otkrica zasnivanju na metodama posmatranja, korelacionom istrazivanju, studijama slucaja, proucavanju informacija iz razlicitih izvora, nekim metodama i tehnikama koje su prilagodjene samo njihovom predmetu interesovanja...Medjutim, karakteristicno za one oblasti koje mogu da odgovore najstrozim metodoloskim zahtevima je da se tu uglavnom proucavaju najosnovnije pojave (i da se cak i tada dobijaju razliciti nalazi), a posto je atomizam davno napusten, onda je jasno da do odgovora na neka veca pitanja necemo doci prostim spajanjem cinjenica...

Pri tom ne treba izgubiti iz vida da su se drustvene nauke osamostalile uglavnom u 19. veku, dakle jos uvek su jako mlade, pa se teskoce u oblasti metodologije mogu smatrati ocekivanim (jedan od primera za `nezrelost` ovih nauka jeste pojava teorijskog pluralizma - kada u isto vreme postoji veci broj teorija koje teze da objasne istu pojavu (sto se desava i u oblastima gde je primenljiv eksperimentalni nacrt), dok se kod prirodnih nauka teorije mahom javljaju sukcesivno, odn. smenjuju jedna drugu). U drustvenim naukama je jedan deo istrazivanja jos uvek esplorativan (i mislim da ce jos neko vreme biti), a u toj fazi je tesko ocekivati ispunjenje visokih metodoloskih zahteva.

I, naravno, osnovna razlika izmedju ovih grupa nauka i najveca prepreka odgovaranju na najstroze zahteve pozitivistizma je upravo predmet proucavanja drustvenih nauka, koji je mahom presirok (pa se zato ponekad posmatra kao crna kutija, gde se belezi samo odredjeni ulaz i izlaz), tu je u igri jako veliki broj varijabli (od kojih neke jesu manipulativne, neke selektivne, a najveci broj njih je samo moguce registrovati, ili cak ni to); zatim se tu uvek postavlja i pitanje objektivosti (jer ta saznanja ipak donekle govore o nama samima, odnosno covek je u krajnjem slucaju tu i subjekat i objekat), i da sad ne pokrecem temu da je tu mozda lakse usmeravati istrazivanja na stranu koja odgovara razpolozenju odredjenih krugova. Sve u svemu, i sam predmet nudi veliki broj teskoca koje treba resiti ili iskoristiti na najbolji moguci nacin. A predmet svake nauke je ono sto cini njenu sustinu.

Istorija i arheologija dopustaju koriscenje metoda prirodnih nauka kao pomocnih metoda, medjutim, saznanja do kojih se dolazi na taj nacin su samo jedan deo celokupne price koju te nauke pruzaju (jer odredjivanje starosti artefakta nije sve sto tu ima da se kaze). A arheologija je mozda dobar primer nauke u kojoj su odredjena paradigma (makar na najsirem nivou) i odredjena direkcija u misljenju vrlo bitni, i gde se zatim stalnim proveravanjem sistematicno sakupljenih podataka teorije preispituju, menjaju, doradjuju, potvrdjuju. Koriscenje metoda i saznanja prirodnih nauka postoji (i treba da postoji) i u odredjenim oblastima drugih drustvenih nauka, ali treba biti stalno na oprezu da se ne upadne u redukcionizam.

I za kraj - verujem u postojanje povratne sprege izmedju metoda i teorije (i teorije o metodama), i da uglavom napredak u jednoj od tih oblasti vuce napredak u drugim. Treba biti svestan teskoca koje se nalaze pred drustvenim naukama, ali to ne znaci da ogromne oblasti koje mogu da pruze mnogo vaznih informacija treba tek tako da odbacimo (a svako naredno istrazivanje pruza mogucnost da se u ode jos dalje i dublje u sustinu). Mislim da je za pocetak dovoljno sacuvati kriticki pogled na celu pricu, biti strpljiv, i iznad svega pokusati da se na specificnosti drustvenih nauka u odnosu na prirodne ne gleda kao na hendikep, vec kao na posebnost koju je moguce iskoristiti i dalje razvijati. I naravno, paralelno sa tim teziti interdisciplinarnosti.
 
Odgovor na temu

branko1408
Beograd

Član broj: 150873
Poruke: 27
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?08.05.2010. u 22:28 - pre 169 meseci
Da ozivim malo temu posle 6 godina... :)


Odgovor na ovu temu najbolje daje Šopenhauer u knjizi Svet kao volja i predstva. U drugom delu gde nam predstavlja klasifikaciju nauka, i objašnjava mesto filozofije među njima.

Koga na mrzi neka procita odgovor:

Citat:
In my essay on the principle of sufficient reason, 51, I already proposed a first classification of the sciences in accordance with the form of the principle of sufficient reason which reigns in them ; and I also touched upon it again in 7 and 1 5 of the first volume of this work.


I will give here a small attempt at such a classification, which will yet no doubt be susceptible of much improve ment and perfecting :

I. Pure a priori Sciences.

1. The doctrine of the ground of being.

(a.) In space : Geometry.
(b.) In time : Arithmetic and Algebra.

2. The doctrine of the ground of knowing : Logic.

II. Empirical or a posteriori Sciences. All based upon the ground of becoming, i.e., the law of causalty, and upon the three modes of that law.

1. The doctrine of causes.

(a.) Universal : Mechanics, Hydrodynamics, Physics, Chemistry.
(b.) Particular : Astronomy, Mineralogy, Geo logy, Technology, Pharmacy.

2. The doctrine of stimuli.

(a.) Universal : Physiology of plants and animals, together with the ancillary science, Anatomy.
(b.) Particular : P>otany, Zoology, Zootomy, Comparative Physiology, Pathology, Therapeutics.

3. The doctrine of motives.

(a.) Universal : Ethics, Psychology.
(b.) Particular : Jurisprudence, History.


Philosophy or Metaphysics, as the doctrine of conscious ness and its contents in general, or of the whole of expe rience as such, does not appear in the list, because it does not at once pursue the investigation which the principle of sufficient reason prescribes, but first has this principle itself as its object. It is to be regarded as the thorough bass of all sciences, but belongs to a higher class than they do, and is almost as much related to art as to science. As in music every particular period must correspond to the tonality to which thorough bass has advanced, so every author, in proportion to the line he follows, must bear the stamp of the philosophy which prevails in his time. But besides this, every science has also its special philosophy ; and therefore we speak of the philosophy of botany, of zo ology, of history, &c. By this we must reasonably under stand nothing more than the chief results of each science itself, regarded and comprehended from the highest, that is the most general, point of view which is possible within that science. These general results connect themselves directly with general philosophy, for they supply it with important data, and relieve it from the labour of seeking these itself in the philosophically raw material of the special sciences. These special philosophies therefore stand as a mediating link between their special sciences and philosophy proper. For since the latter has to give the most general explanations concerning the whole of things, these must also be capable of being brought down and applied to the individual of every species of thing. The philosophy of each science, however, arises indepen dently of philosophy in general, from the data of its own science itself. Therefore it does not need to wait till that philosophy at last be found ; but if worked out in advance it will certainly agree with the true universal philosophy. This, on the other hand, must be capable of receiving confirmation and illustration from the philosophies of the particular sciences ; for the most general truth must be capable of being proved through the more special truths. Goethe has afforded a beautiful example of the philosophy of zoology in his reflections on Dalton s and Pander s skeletons of rodents (Hefte zur Morphologic, 1824). And like merit in connection with the same science belongs to Kielmayer, Delamark, Geoffroy St. Hilaire, Cuvier, and many others, in that they have all brought out clearly the complete analogy, the inner relation ship, the permanent type, and systematic connection of animal forms. Empirical sciences pursued purely for their own sake and without philosophical tendency are like a face without eyes. They are, however, a suitable occupation for men of good capacity who yet lack the highest faculties, which would even be a hindrance to minute investigations of such a kind. Such men concen trate their whole power and their whole knowledge upon one limited field, in which, therefore, on condition of re maining in entire ignorance of everything else, they can attain to the most complete knowledge possible; while the philosopher must survey all fields of knowledge, and indeed to a certain extent be at home in them; and thus that complete knowledge which can only be at tained by the study of detail is necessarily denied him. Therefore the former may be compared to those Geneva workmen of whom one makes only wheels, another only springs, and a third only chains. The philosopher, on the other hand, is like the watchmaker, who alone pro duces a whole out of all these which has motion and significance. They may also be compared to the musi cians of an orchestra, each of whom is master of his own instrument ; and the philosopher, on the other hand, to the conductor, who must know the nature and use of every instrument, yet without being able to play them, all, or even one of them, with great perfection. Scotus Erigena includes all sciences under the name Scientia, in opposi tion to philosophy, which he calls Sapientia. The same distinction was already made by the Pythagoreans ; as may be seen from Stobseus (Floril, vol. i. p. 20), where it is very clearly and neatly explained. But a much happier and more piquant comparison of the relation of the two kinds of mental effort to each other has been so often repeated by the ancients that we no longer know to whom it belongs. Diogenes Laertius (ii. 79) attributes it to Aristippus, Stobseus {Floril., tit. iv. no) to Aristo of Chios ; the Scholiast of Aristotle ascribes it to him (p. 8 of the Berlin edition), but Plutarch (De Puer. Educ., c. 10) attributes it to Bio " Qui ajebat, sicut Penelopes prod,
quum non possent cum Penelope concumbere, rem cum ejus ancillis habuissent ; ita qui philosophiam nequeunt appre- hendere eos in alliis nullius pretii diciplinis sese conterere." In our predominantly empirical and historical age it can do no harm to recall this.


http://en.wikisource.org/wiki/...and_Representation/Second_Half


Ko voli filozofiju neka procita celu knjigu, nece zažaliti.

Pored mnogo umetnika, bilo je i nekoliko velikih naucnika na koje je Šopenhauer izvršio uticaj:

At an early age, Schrödinger was strongly influenced by Schopenhauer.[2] As a result of his extensive reading of Schopenhauer's works, he became deeply interested throughout his life in color theory, philosophy,[3] perception, and eastern religion, especially Hindu Vedanta.
http://en.wikipedia.org/wiki/Erwin_Schr%C3%B6dinger#Early_years

Schopenhauer that one of the strongest motives that leads men to art and science is escape from everyday life with its painful crudity and hopeless dreariness, from the fetters of one's own ever shifting desires. A finely tempered nature longs to escape from personal life into the world of objective perception and thought; this desire may be compared with the townsman's irresistible longing to escape from his noisy, cramped surroundings into the silence of high mountains, where the eye ranges freely through the still, pure air and fondly traces out the restful contours apparently built for eternity."
http://hypography.com/forums/p...eins-view-on-schopenhauer.html


Problem sa filozofijom je što se danas mnogi diletanti u medijima predstavljaju kao filozofi. Ista je stvar i sa umetnošću.


[Ovu poruku je menjao branko1408 dana 08.05.2010. u 23:39 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao branko1408 dana 08.05.2010. u 23:43 GMT+1]
 
Odgovor na temu

93 Stefan
Stefan 93

Član broj: 208278
Poruke: 624
*.dynamic.sbb.rs.



+13 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?28.05.2010. u 19:40 - pre 168 meseci
Ja stvarno ne shvatam ko je izmislio da je to nauka uopšte... To je samo neko pametan došo i reko ajde da skupimo sve što postoji pod jedan naziv, taman ne moramo da se mučimo da išta dodajemo. To je ko da ja sad kažem ajde da spojimo jezike i matematiku i da to nazovemo tom i tom naukom.
I onda svakog ko kaže nešto zamršeno ili piše o životu nazivaju filozofom umesto onim što stvarno jeste i još ga i citiraju.
A najbolje što su dodali pravila zaključivanja i slično. Ko da sad sednemo i zapisujemo pravila hodanja. Znate potrebno je da vam koleno bude između uglova od 180 stepeni i onog koji zbog vaše razgibanosti možete da dostignete, a isto važi i za kuk... Mislim kome će to i koja je svrha toga? Ako neko nije naučio da zaključuje sigurno neće ni kad to pročita, a naročito neće proveravati da li je u skladu sa pravilima. Aj možda kao na sudu da se iskoristi, ali sud je postojao i pre toga...
Što pišete na prvoj strani, čak je i astrologija pre nauka nego ova tvorevina.
Izvinjavam se svima koje sam razgnevio svojim pisanjima. Trudiću se da se popravim.
 
Odgovor na temu

Srđan Pavlović
Specijalna Edukacija i Rehabilitacija MNRO
Vojvodina, Bačka Palanka

Član broj: 139340
Poruke: 5571
*.static.isp.telekom.rs.

Sajt: www.oligofrenolog.com


+382 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?07.07.2010. u 15:09 - pre 167 meseci
Citat:
A najbolje što su dodali pravila zaključivanja i slično.

:)))


 
Odgovor na temu

kordun3
s. mitrovica/wiesbaden

Član broj: 260515
Poruke: 110
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1 Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?08.08.2010. u 18:43 - pre 166 meseci
kompletna nauka ima korijen u filozofiji
 
Odgovor na temu

Miki Filosof
student
Beograd, Srbija

Član broj: 287328
Poruke: 1
*.dynamic.isp.telekom.rs.



Profil

icon Re: Da li je filozofija nauka?03.07.2011. u 15:42 - pre 155 meseci
Hteo bih da dam mali doprinos raspravi na temu da li je filosofija nauka ili nije. Na ovu temu sam sasvim slučajno naleteo i pročitao sam dosta manje-više tačnih stvari o folozofiji i njenom odnosu prema nauci. Smatram da bi vam moje mišljenje bilo od koristi, jer sam na drugoj godini studija filozofije, i dosta sam upućen u korisne oblasti na ovu temu, kao što su filosofija nauke, opšta i naučna metodologija.
U Hegelovoj enciklopediji filozofskih nauka nalazimo, eksplicitno, trodelnu podelu svera ljudskog intelektualnog interesovanja na filosofiju, religiju i umetnost. Nećemo se ovde zamarati pitanjima oko umetnosti i religije, jer bi to bilo odstupanje od teme. Filosofija se može podeliti na etiku, estetiku, logiku, epistemologiju (teoriju saznanja), metafizika, folosofija politike, filosofska antropologija, filosofija nauke i druge.
Pročitao sam jedan komentar da su sve nauke proistekle iz folosofije. To je tačno, sem što se nikada ne može odrediti tačan datum njihovog odvajanja od filosofije. Svere naučnog i filosofskog interesovanja se u mnogome poklapaju. I u filosofiji, kao i u nauci, nalazimo na podelu prirodne ilo društvene svere. Glavna razlika između nauke i filosofije je u metodu koji koriste. Kroz istoriju, sa javljanjem sve većeg produbljivanja neke problematike, javljala se i potreba za osamostaljivanjem, neke oblasti radi efikasnijeg napretka i mogućnosti da se nađu bolji metodi za razvoj iste oblasti. Kao, na primer, Psihologija o kojoj se razglaba od Platona i Aristotela, preko Kanta i Hegela, sve do njenog konačnog uobličenja u nauku, koje je izvršio filosof Vilhelm Vunt, početkom dvadesetog veka. Isto se dešavalo i sa ostalim prirodnim i društvenim naukama. postoji dosta literature na ovu temu, ali vam preporučujem za početak "Naučnu revoluciju" Aleksandra Koarea i "Strukturu naučnih revolucija" Tomasa Kuna.

miki filosof
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Da li je filozofija nauka?

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 16599 | Odgovora: 40 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.