Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Diplomirani, master, magistar???

[es] :: Vodič za učenje :: Diplomirani, master, magistar???

Strane: << < .. 10 11 12 13 14 15

[ Pregleda: 182901 | Odgovora: 290 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

maksvel

Član broj: 107376
Poruke: 2417

Jabber: maksvel
Sajt: maksvel.in.rs


+161 Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???20.09.2008. u 20:59 - pre 188 meseci
Koliko mi je poznato, ETF je upisivao na master diplomirane studente, što je ispalo malo paradoksalno. Verujem da bi najbolje bilo da se raspitaš za doktorske studije...
 
Odgovor na temu

Tisma

Član broj: 13213
Poruke: 305
*.vdial.verat.net.



+1 Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???20.09.2008. u 22:34 - pre 188 meseci
ETF je upisao na master studije diplomirane studente, ali koji su završili studije po novom programu (četvorogodišnje studije).
Bolje jedno vruće pivo nego četri ladna!
 
Odgovor na temu

maksvel

Član broj: 107376
Poruke: 2417

Jabber: maksvel
Sajt: maksvel.in.rs


+161 Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???21.09.2008. u 14:06 - pre 188 meseci
Hm, to je svakako logično. BTW, zar su već dogurali do završetka studija ti novi??
Nego, upisivali su oni i stare: evo, moj kolega, završio "normalan" etf i upisao master...
 
Odgovor na temu

Tisma

Član broj: 13213
Poruke: 305
*.vdial.verat.net.



+1 Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???21.09.2008. u 18:46 - pre 188 meseci
Ove godine će biti upisana druga generacija mastera. ETF je krenuo sa reformom sistema od 2003 godine. Možda je tvoj kolega studirao po starom, ali je prešao na taj novi sistem. Pre će biti da je tako, jer su ti "stari" koji su studirali 5 godina ekvivalentni sa masterom. Mada nešto su spominjali da treba 2 ispita i master rad ako bi hteli master diplomu.
Bolje jedno vruće pivo nego četri ladna!
 
Odgovor na temu

phys

Član broj: 71565
Poruke: 57
213.244.209.*



Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???01.10.2008. u 08:46 - pre 188 meseci
Evo šta kaže rektor, koji uzgred nije upućen ni u bolonju ni u ostalo što se tiče visokog obrazovanja. Kao da je ta bolonjsaka deklaracija nešto toliko komplikovano poa se prave da je ne razumeju, i tu nalaze opravdanja za konstantnu opstrukciju.


http://www.politika.rs/rubrike...z-vec-borba-za-Bolonju.sr.html




Ovo nije poraz, već borba za Bolonju

Rektor Beogradskog univerziteta dr Branko Kovačević smatra da Bolonja nije propala na srpskim univerzitetima, iako će vlada sutra zbog loše prolaznosti verovatno predložiti izmenu Zakona o visokom obrazovanju

Profesor dr Branko Kovačević (Foto Tanjug) INTERVJU
– Smanjenje uslova za upis godine nije poraz, već borba za Bolonju. Iako su mnogi i dalje protiv uvođenja Bolonjske deklaracije na našim univerzitetima, smatram da je ona dobra i zadovoljan sam dosadašnjim rezultatima. Podržavam je i zbog toga što mislim da je u interesu studenata – kaže za naš list na početku nove školske godine profesor dr Branko Kovačević, rektor Univerziteta u Beogradu.

Zbog loše prolaznosti na fakultetima, vlada će, kako je najavljeno, sutra odlučivati o predlogu Konferencije univerziteta Srbije da se uvede prelazni period od četiri godine, tokom kojeg će studenti moći narednu godinu da upišu sa manjim brojem bodova nego što je to propisano Zakonom o visokom obrazovanju.

Da li je bilo očekivano da će uvođenje Bolonjske deklaracije ovoliko trajati i da li su tačne ocene da je „Bolonja propala na srpskim fakultetima”?

Očekivao sam da će biti problema, ne možete sve da podesite odjedanput. Evropske zemlje koje su potpisale Bolonjsku deklaraciju dale su sebi nekoliko godina za prilagođavanje, a mi smo bili oštriji od njih i mislili da ćemo moći da prilagodimo naš stari sistem novim standardima. A u suštini on ne treba da se adaptira, nego mora potpuno da se promeni.

Bez obzira na ishod Bolonjske deklaracije, reforma visokog školstva koja je otpočela na fakultetima predstavlja vrlo pozitivan proces, jer doprinosi bržem i efikasnijem studiranju, kao i mogućnosti da mladi do diplome dođu u 23-24. godini. Reforma bi se radila i da nismo potpisali Bolonjsku deklaraciju zato što su se mnoge stvari promenile – stari sistem je u proteklom periodu narušen i nije funkcionisao.

Koje ćete izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju tražiti?

Zakon je stupio na snagu u septembru 2007. godine, pa su studenti mogli da se upišu u julu bez zakonom propisanih 60 ESP bodova. Ove godine ponovo imamo slabu prolaznost i zato moramo da menjamo zakon. Na nivou Konferencije univerziteta, Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje i Ministarstva prosvete dogovoreno je da se predloži Skupštini Srbije da uvede jedan prelazni režim od četiri godine, koliko otprilike traje jedan ciklus, i da u tom periodu student ne mora da položi sve ispite godinu za godinom nego da postoji kategorija uslovnog upisa, koji će biti svake godine sve oštriji. Ove godine je predloženo da se akademci upisuju s najmanje 42 boda, naredne sa 48, pa sa 54. Konačno 2010/11. za upis bi bilo potrebno 60 ESP bodova, a to je godina kada i evropske zemlje prelaze na novi režim studija. Ako predlog bude usvojen verovatno će studije biti produžene, jer su akademci stalno u zaostatku, pa neće uspeti da za četiri godine prikupe potreban broj bodova. Zato će u prelaznom periodu imati nekakvu vrstu apsolventskog staža, odnosno dodatnih od tri meseca do godinu dana.

Prolaznost studenata na fakultetima je oko 30 odsto, koliko je to odgovornost studenata, a koliko nastavnika?

Prolaznost na studijama i postignuća akademaca rezultat su zajedničkog rada, jer su profesori i studenti tim. Studenti ne mogu da počnu da uče pred ispitni rok, nego moraju da uče kontinuirano, tokom čitave godine, što je za njih jako dobro, a nastavnici će morati da se bave studentima, što se nekima ne sviđa. Moraće da testiraju studente, da imaju konsultacije, kolokvijume, neće biti samo jedan ispitni rok u toku semestra.

Kako se ranija fakultetska zvanja uklapaju u novi sistem?

To još nije potpuno raščišćeno. Stara diploma je izjednačena s novim masterom po pravu, ali ne po zvanju. Ne možete da date diplomu mastera nekome ko je studirao u vreme kada to zvanje nije postojalo, a da vi prevodite fiktivno njihove diplome u bodove. Teško je to uraditi. Kada se bude radio nacionalni kvalifikacioni okvir u kojem se definiše koja se sve zvanja školuju u Srbiji, tamo gde piše master pisaće i taj stari diplomirani.

Zabrinjavajući je podatak da oko sedam odsto stanovništva ima fakultetsku diplomu, a tome protivreče saznanja da pojedinih stručnjaka ima previše i da se teško zapošljavaju. Kako će Univerzitet pomagati u povezivanju s tržištem rada?

Pokušavamo da radimo više na tome. Napravili smo Centar za karijeru na Univerzitetu, a organizujemo takve centre i na fakultetima. Hoćemo da se povežemo s tržištem rada, Privrednom komorom, Udruženjem poslodavaca, Udruženjem menadžera, da napravimo berzu zapošljavanja koja će trajati cele godine. Univerzitet će imati tačne podatke o tome šta nudimo tržištu, koji je profil naših diplomiranih ljudi, a oni će nas obaveštavati šta traže.

Da li će se raditi na povećanju praktične nastave na fakultetima?

Trudićemo se da organizujemo praksu za naše studente završnih godina, da neko vreme provedu u kompanijama iz struke koju izučavaju. Pokušaćemo da organizujemo neformalne kurseve, da učimo studente kako se osniva privatno preduzeće, kako da ga otvore, kako da naprave biznis plan, da nauče nešto o finansijama.

Studenti se često žale da teško dolaze do profesora, da su im uskraćene informacije, da uče iz zastarelih udžbenika i da nisu upućeni u savremene naučne tokove. Kako to može da se promeni?

Uveli smo anketu na kraju svakog semestra, pa će studenti moći da daju svoje mišljenje o kursevima, koliko su korisni, da li je nastavnik držao predavanja ili nije, da li razumeju šta predavanja…

Na pojedinim fakultetima, posebno prirodno-matematičke i tehničke grupacije, već godinama ostaje mnogo slobodnih mesta. Postoji li mogućnost da se zbog toga smanje upisne kvote na određenim studijskim programima?

Mislim da će upisne kvote još neko vreme ostati takve kakve jesu, dok se ne napravi neka strategija da se vidi šta Srbija hoće u budućnosti i kakva je realna situacija. Takođe, sami fakulteti moraju da reaguju shodno zahtevima tržišta.



Jelena Beoković
[objavljeno: 01/10/2008.]

Lepo jeste merilo za istinito.

P.A.M. DIRAC
 
Odgovor na temu

vladr85

Član broj: 178887
Poruke: 42
*.telenor.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???12.06.2009. u 21:49 - pre 180 meseci
Ja bih vam samo skrenuo paznju na cinjenicu, da su nekadasnje vise skole da bi dobile akreditaciju (kako u celini tako i za pojedinacne smerove), morale da dovedu nove kadrove (nove doktrore nauka), da promene plan i program, i osavremene svoje labaratorije, te samim tim podignu kvalitet nastave, i ne smeju biti DISKRIMINISANE i tretirane kao vise skole (one koje to nisu uspele, znase sta sledi).

Ne bih se slozhio sa Vama da su strukovni studiji ispod akademskih, iz prostog razloga shto su to dva paralelna sistema studiranja, a ne hierarhijski podredjena. Kada smo kod matematike, Vasa teza ne mora biti tacna, ali je ne iskljucujem.

Elem, ako na nekom fakultetu osnovni akademski studiji traju 3 godine, a na drugom cetri, slozicete se da nije isto ako studirate medicinu i pravo, te samim tim na nekim studijskim programima je obim nastave takav da se ne moze izvesti kroz tri godine. Problem nastaje ako imamo dva srodna fakulteta koji imaju slicne programe, a na jednom studije traju 3 dok na drugom 4 godine. Ali to nema nikakve veze sa strukovnim studijama, te nije umesno vrsiti degradaciju postojecih (akreditacijom one su dostigle visok nivo, kao shto sam vec objasnio).

A razlog za ovu tvrdnju je sto na strukovnim studijama trebalo bi da budu stecena prakticna znanja, a na akademskim teoretska, kako je to vec vise puta naglasavano na raznim forumima. Samim tim ove dve vrste studija su konkurentne. I naravno, akademski ne iskljucuju praksu, ali je akcenat na teorisanje, a isto vazi i za strukovne samo obratno.

Takodje imam potrebu da naglasim da treba praviti razliku izmedju specijalistickih AKADEMSKIH, i specijalistickih strukovinh studija. Ako gledamo hierarhijski imamo Doktora nauka > Akademskog specijalistu > Mastera > akademskog inzenjera.

Dakle, lepo stoji da se drzanje nastave u obrazovnim ustanovama mozhe baviti samo akademski specijalista. To je bitno naglasiti, jer u zakonu ne stoji da tu funkciju mozhe obavljati neko ko je zavrshio "strukovne specijalisticke studije". Vec samo neko ko je zavrsio "specijalisticke studije". Dakle akademske.

Elem jos jedna mala ispravka: Nakon zavrsetka STRUKOVNIH specijalistickih studija dobicemo nazivm strukovni inzenjer toga i toga, pa onda crtica, pa rec specijalist (na primer struk. ing. elektrotehnike - Specijalist) a ne diplomirani ing. elektrotehnike - Specijalist jer ovo drugo zvanje odnosi se na AKADEMSKOG SPECIJALISTU (koji je jachi od mastera, ali slabiji od doktora nauka).

Bilo kako bilo, po novom zakonu ne postoji VI i VII i VIII stepen te koliko god neko zheli da pokaze kako je strukovni specijalista nesto lose, to prvo zakonski ne pije vodu jer i master i specijalista su u istom rangu, drugo master nece imati prakticna znanja koje specijalista treba da ima, te samim tim pitanje je kako ce poslodavci da gledaju na mastera kada se sve ovo resi.

Naravno, razlika mozhe da bude neshto tipa II/1a (stru. spec.) i II/1b (master) i II/2(spec.) . Mislim da bi to bilo najlogicnije, a razlog je sto su i ranije postojale 4god i 5god fakulteti ali su prava bila slicna. A sta cemo sa mogucim MBA? Neka me neko ispravi ako gresim, ali zar ne stoji da struk. spec traju minimum 1 god. dakle mogu i 2 i da po bodovima budu ekvivalentni masteru! Znaci MBA bi zakomplikovao moguci novi okvir kvalifikacija.

I specijalista strukovni i master imaju dakle svoje mane i svoje prednosti. I sustinski ako je nekom bitna diploma fakulteta, moze je dobiti sa bilo kojim od ove dve vrste studija.

Kada bude donet (nadam se da necemo cekati josh 10tak god) novi Nacionalni Okvir Kvalifikacija, kao sto je to uradjeno u Hrvatskoj vec odavno, znacemo "finese" izmedju mastera i specijaliste, ali ako bude bilo kao shto je to slucaj kao kod nasih suseda, ova dva zvanja bi kada je rec o vazenju na papiru, bila ista.

Neko je rekao da je bitno znanje, a ne zvanje. Slazem se da je znanje bitnije od zvanja, ali ako nema zvanja, pitanje je da li ce neko da nas pozove na intervju i proveri nase znanje.

Za kraj ovog posta bi napomenuo da Nacionalna sluzba za zaposljavanje na osnovu starog nacionalnog okvira o kvalifikacijama tretira 3 god. studija kao VI/2 stepen bez obzira da li su akademski ili strukovni.

Izvinjavam se za predugacak post, ali jednostavno morao sam da kazem sta imam, jer ne mogu vise da slusam kako se vrsi diskriminacija na racun strukovnih studija.

P.S.
Pomozi sebi i Bog ce ti pomoci...
 
Odgovor na temu

Milos.pirke
Mijalkovic Milos
Student
Pirot

Član broj: 225912
Poruke: 9
93.86.187.*



Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???19.06.2009. u 18:31 - pre 179 meseci
Imam jedno pitanje za strucnjake i poznavaoce Bolonjskog procesa...

Zavrsio sam osnovne strukovne studije na Visokoj tehnickoj skoli strukovnih studija u Nisu, studijski program Komunikacione tehnologije iz oblasti Elektrotehnickog i racunarskog inzenjerstva,sad hocu da upisem Specijalisticke strukovne studije...Zanima me dali mogu da specijaliziram samo Komunikacione tehnologije ili mogu da specijaliziram bilo sta na specijalistickim strukovnim studijama iz oblasti Elektrotehnickog i racunarskog inzenjerstva..?
Dali imam prava u nekoj drugoj visokoskolskoj ustanovi....???
 
Odgovor na temu

bubibubili

Član broj: 218278
Poruke: 5
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???28.10.2009. u 08:44 - pre 175 meseci
Zdravo svima,

Moze li mi neko reci pod kojim uslovima moze se upisati na doktorske studije sa prosekom 7,93, citala sam na nekim sajtovima da je to moguce uz polaganje diferencijalnih ispita. Da li to postoji negde u nekom zakonu ili je to stvar odluke fakuuleta.
 
Odgovor na temu

574nk3
Software Developer
Freelance
Belgrade

Član broj: 38673
Poruke: 248
93.86.18.*



+33 Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???28.10.2009. u 09:24 - pre 175 meseci
Meni samo nije jasno zashto postoji DIPLOMSKI rad na ETFu, ako se vec ne dobija diploma DIPLOMIRANI inzenjer necega.
Mada pricha se da tek od generacije 2006, ukidaju zvanje diplomirani nakon 4 godine... pa ce biti samo iznenjer elektoronike npr ... Do si posle 5 godina, tj. mastera, Diplomirani inzenjer.
 
Odgovor na temu

bubibubili

Član broj: 218278
Poruke: 5
*.rcub.bg.ac.rs.



Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???16.12.2009. u 12:47 - pre 173 meseci
Moze li mi neko reci kome se mogu zaliti il sta vec, dobiti pravni savet po pitanju doktorskih studija, imam prosek 7,93 i rad koji mi omogucuje upis na doktorske studije, jer s obzirom da je sa impakt faktorom automatski podize prosek. Prodekan mi je odgovorio da cu po tom osnovu biti upiana al nisam, da bi sada rekao da pokusav sledece godine, tek posle dva meseca, jer sam do sada bila na cekanju.
Sta raditi u tom slucaju?
 
Odgovor na temu

maksvel

Član broj: 107376
Poruke: 2417

Jabber: maksvel
Sajt: maksvel.in.rs


+161 Profil

icon Re: Diplomirani, master, magistar???16.12.2009. u 13:05 - pre 173 meseci
Uslove upisa podrobnije definiše statut ustanove, pa tamo treba pogledati kakve su odredbe.
Specifične slučajeve bi trebalo da rešava komisija za doktorke studije ili slično telo, u čijem sastavu se obično nalazi i prodekan za nastavu.
 
Odgovor na temu

[es] :: Vodič za učenje :: Diplomirani, master, magistar???

Strane: << < .. 10 11 12 13 14 15

[ Pregleda: 182901 | Odgovora: 290 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.