Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

GlasJavnosti vs. Telekom

[es] :: IT pravo i politika razvoja :: GlasJavnosti vs. Telekom

Strane: 1 2

[ Pregleda: 31179 | Odgovora: 33 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

angel

Član broj: 442
Poruke: 38
*.rcub.bg.ac.yu

Sajt: www.bug.co.yu/angel


Profil

icon GlasJavnosti vs. Telekom25.08.2001. u 15:03 - pre 275 meseci
Nesto se ipak krece u pozitivnom smeru. "Glas Javnosti" je poceo sa

serijalom textova o Zloupotrebama, monopolu i pravnim mahinacijama Telekoma.



http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/DO01082401.shtml



Sad cemo videti koliko je stampa u post Milosevicevskoj Srbiji zaista

slobodna, ili ce kao u "dobra" stara vremena neko iz vrha vlasti/telekoma

nazvati urednika Glasa... :(



Inace, ako sam dobro ukapirao po pitanju stavke jedan u ovom clanku ja mogu

da presavijem tabak i tuzim Telekom za pljacku od 36dinara. Sta bi se desilo

ako bi to uradilo nas 1000? ;>


A.
 
Odgovor na temu

c00l_daem0n
Beograd

Član broj: 309
Poruke: 294
*.telekom.yu

Jabber: andrew@elitesecurity.org
ICQ: 53650656


Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom25.08.2001. u 17:45 - pre 275 meseci
svako bi dobio po 36 dinara, valjda :(
Would you translate me on the other page in face = Da li biste me preveli na drugu stranu ulice
 
Odgovor na temu

angel

Član broj: 442
Poruke: 38
*.ptt.yu

Sajt: www.bug.co.yu/angel


Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom25.08.2001. u 18:14 - pre 275 meseci
Xmm polako, sem 36din oni bi morali da plate
1. Sudske troskove
2. Obestecenje zbog traume koju smo doziveli gledanjem tih racuna & izgubljeno vreme po Postoama sirom Srije u potrazi za objasnjenjem sta znaci taj dodatni namet! ;)

Dobili bismo:
1. REKLAMU u medijima za borbu protiv monopola telekoma!

Sta o ovome misle pravnici? Koje su nam sanse i koja je procedura? Da li je potrebno registrovati udruzenje potrosaca koje bi podnelo tuzbu? Da li ovde ima nekog pravnika koji koristi INternet.... sem onih "yu cyber serifa"


A.
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Tika u akciji25.08.2001. u 18:57 - pre 275 meseci
evo i teksta :) iz Glasa Javnosti

24. Aug 2001 18:05 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije
Velika plja�ka u �etiri �ina
Prvo je bilo poskupljenje impulsa 1. jula, potom pove�anje pretplate, zatim novo pove�anje cene impulsa 1. avgusta i, na kraju, neograni�eni impuls skra�en je na �etiri minuta

--------------------------------------------------------------------------------

U ovim vrelim avgustovskim danima, kada pa�nju javnosti, pre svega, okupiraju zbivanja na politi�kom planu, iz dana u dan pi�e se o poskupljenjima telefonskih usluga. Sagovornici novinara, bez obzira na to koliko su stru�ni, pojavljuju se u javnosti i daju svoja �esto, sasvim protivure�na obja�njenja.

„Glas" �e u narednim danima poku�ati da da odgovore na pitanja koja su trenutno aktuelna, ali poku�a�e i da dublje pronikne u ekonomske i pravne zavrzlame, zbog kojih smo mi danas u telekomunikacijama ba� tamo gde jesmo. A jesmo na samom dnu modernih telekomunikacija u razvijenim zemljama.


--------------------------------------------------------------------------------

Tihomir �ivanovi�
Dobrosav Jovanovi�
priredio: Dragan Vlahovi�
Vi�e od dva miliona gra�ana Srbije, telefonskih pretplatnika, koji imaju telefone u stanovima, ovih dana �e�ka se iza uveta zbog novoprispelih telefonskih ra�una za juli, odnosno za period od 22. juna do 22. jula. Re� je o PRVOM poskupljenju impulsa, koje je usledilo 1. jula ove godine. Podsetimo, tada je objavljeno da je telefonski impuls poskupeo za 35 odsto (sa 15,52 na 24,54 para). Ustvari, prvo poskupljenje je iznosilo 55 odsto, odnosno 35 odsto za „Telekom Srbija" a. d. i 20 odsto poreza na usluge za Republiku Srbiju.

DRUGO pove�anje ra�una za juli (u istom paketu s prvim), u�injeno je kroz telefonsku pretplatu za avgust, koja je pove�ana sa 11,58 na 48,00 dinara za direktne telefone odnosno 8,68 na 36,00 dinara za dvojnike. Jasno je, da je nova pretplata ve�a za vi�e od �etiri puta, odnosno za vi�e od 300 odsto. Me�utim, u ra�unu za juli postoji i iznos od 36,42 dinara za direktne telefone i 27,32 dinara za dvojnike, �to predstavlja razliku u pretplati za juli izme�u 11,58 i 48,00 dinara i 8,68 i 36,00 dinara.

Osnovno pitanje jeste otkud sada toliki iznosi pove�anja pretplate u julu, odnosno avgustu, i da li je to u�injeno po zakonu?
Naravno da nije. Telefonske ra�une potro�a�i pla�aju unazad za izvr�ene usluge u periodu od 22. u jednom mesecu, do 22. u slede�em mesecu, a telefonska pretplata se pla�a za mesec unapred. Telefonski ra�uni za juni, od 22. maja do 22. juna su obra�unati za obavljene telefonske razgovore u ovom vremenskom periodu, a telefonska pretplata je pla�ena za juli u iznosu od 11,58 za direktne i 8,68 dinara za dvojnike . Me�utim u julskom ra�unu je napla�ena redovna pove�ana pretplata za avgust od 48,00 za direktne, odnosno 36,00 dinara za dvojnike i razlika u pretplati za juli izme�u 11,58 i 48,00 dinara (36,42 dinara) za direktne, odnosno 8,68 i 36,00 dinara (27,32 dinara) za dvojnike.

Postavlja se pitanje s kojim pravom je „Telekom Srbija" a. d. retroaktivno naplatio 36,42 za direktne, odnosno 27,32 dinara za dvojnike, kada je pretplatnicima istovremeno ispostavio ra�un za juni u kome je bila pretplata za juli u iznosu 11,58, odnosno 8,68 dinara i pretplatnici su ovaj ra�un za juni platili. To bi bilo kao da ste danas u prodavnici kupili hleb i mleko, a sutra prodavac tra�i da platite i razliku u ceni za ju�e kupljenu robu.

„Telekom Srbija" a. d. je od svakog pretplatnika, koji ima direktan telefon uzeo 36,42 dinara, a za dvojni�ki telefon 27,32 dinara, na nezakonit na�in, koriste�i svoj monopolisti�ki polo�aj. Tako je „Telekom Srbija"a. d. od oko dva miliona pretplatnika naplatio, kada se izra�una ukupna svota, iznos od oko 65 miliona dinara. Ina�e, u okviru ove pretplate, i pre i posle poskupljenja, pretplatnik ima pravo na 40 besplatnih impulsa.

TRE�E pove�anje ra�una samo u roku od mesec dana, nasta�e zbog novog poskupljenja impulsa od 1. avgusta. Impuls je poskupeo po drugi put za mesec dana i to za 48,5 odsto (sa 24,54 na 36,44 para). Ustvari, novo poskupljenje impulsa iznosi 68,5 odsto. To zna�i da je 48,5 odsto uzeo „Telekom" a 20 odsto je oti�lo na ime poreza za usluge u Republici Srbiji. Skrivalica je u tome �to nadle�ni tvrde da je poskupljenje u procentima 83,5 odsto (35 plus 48,5) za „Telekom Srbija" a. d, a pre�utkuju da postoji i 20 odsto poreza na usluge za Republiku Srbiju. Zna�i da je za d�ep potro�a�a stvarno poskupljenje impulsa mnogo ve�e od 103,5 odsto. Kako? Ako se uzme cena impulsa pre 1. jula (15,52 pare) i uporedi sa cenom koja je sada na snazi (36,44 pare), evidentno je, da poskupljenje impulsa iznosi 134,79 odsto. Ustvari, bila je to „mudra igra" nadle�nih s procentima, kako bi narod �to lak�e progutao nove cene.
Pored ovog poskupljenja impulsa za 48,5 odsto, u avgustu je do�lo kao �ETVRTO i do promene tarifnog sistema tako da je u vreme jakog saobra�aja (od 7 do 15 i od 17 do 21 sat) izvr�eno skra�enje vremena trajanja impulsa, tako da umesto kao �to je dosad trajao tri minuta, impuls traje dva minuta. Na ovaj na�in podignuta je cena telefonskih razgovora za novih 50 odsto. Me�utim, u periodu slabog saobra�aja, od 15 do 17 i 21 do 7 sati slede�eg dana, cena razgovora je bila zadu�ivana jednim impulsom. Sada je uvedeno da se na svaka �etiri minuta zadu�uje jednim impulsom. To poskupljenje, kao �to se vidi, mo�e da se izra�una samo ako potro�a� koji telefonira istovremeno dr�i �topericu u drugoj ruci. Ova poskupljenja �e pogoditi naj�ire gra�anske slojeve, a posebno mlade i korisnike Interneta, koji dugo koriste telefonske veze, �to �e se u svakom slu�aju odraziti na dubinu d�epa roditelja. Poskupljenje od 50 odsto u jakom saobra�aju, skra�enjem impulsa sa 3 na 2 minuta, i uvo�enje u slabom saobra�aju tarifiranja na 4 minuta je uvedeno suprotno postoje�im propisima. Gra�ani stoga, s punim pravom, mogu da tra�e vra�anje svog novca od „Telekoma Srbija".
Kada posle 1. septembra pretplatnici po�nu da dobijaju enormno velike telefonske ra�une, oni �e ne samo da se �e�kaju iza uveta, ve� �e i da �upaju kosu.

S druge strane, �uje se gun�anje gra�ana, �ta je to rukovodstvo „Telekoma Srbija" a. d. njima ponudilo kao naknadu za ovako enormno pove�anu pretplatu, promenu tarifnog sistema radi poskupljenja lokalnih razgovora i promenu cene impulsa?
Javno preduze�e PTT saobra�aja „Srbija" jo� ranije, a od 9. juna 1997. godine „Telekom Srbija" a. d. nisu ispunjavali mnoge svoje zakonske obaveze prema pretplatnicima. Rukovodstvo „Telekoma Srbija" a. d. i Holdinga JP PTT saobra�aja „Srbija", i pored enormnog pove�anja cena, nisu dali makar ni konkretan plan za pobolj�anje kvaliteta usluga, na �ta ih obavezuje odredba �lana 11. stav 1. Zakona o sistemima veza („Slu�beni glasnik RS", br. 38/91... 20/97), u kojoj pi�e:

„Preduze�e PTT (sada 'Telekom Srbija' a. d.) du�no je da obezbedi trajno, neprekidno i kvalitetno funkcionisanje PTT saobra�aja i odr�avanje i za�titu kapaciteta i objekata, postrojenja i ure�aja i drugih sredstava rada do krajnjeg korisnika... Preduze�e PTT odgovara za �tetu koja nastane korisnicima PTT usluga zbog neizvr�avanja svojih obaveza iz stava 1. ovog �lana." Prema stavu 2. ovog �lana, „tro�kove odr�avanja i za�tite ku�nih instalacija snosi korisnik, odnosno sopstvenik stambene, odnosno poslovne zgrade."
Iz napred navede odredbe Zakona o sistemima veza, o�igledno je da je „Telekom Srbija"a. d. du�an da odr�ava i �titi ku�ne instalacije i ormane sa telefonskim instalacijama. Do sada su to morali da rade telefonski pretplatnici, anga�uju�i uglavnom privatno radnike „Telekoma Srbija" a. d.

Jo� jedna odredba Zakona o sistemima veza je interesantna za gra�ane, telefonske pretplatnike, a to je �lan 39. navedenog Zakona, koji glasi:
„Ko izvr�i neovla��eno priklju�ivanje ure�aja, instalacija ili aparata na javnu telekomunikacionu mre�u ili instalaciju drugog pretplatnika, kazni�e se za krivi�no delo zatvorom od tri meseca do jedne godine."
S obzirom na to da je po �lanu 11. navedenog Zakona „Telekom Srbija" a. d. du�an da obezbedi trajno odr�avanje i za�titu kapaciteta do krajnjeg korisnika, to zna�i da je kod �albi pretplatnika na velike ra�une, gde postoji osnovana sumnja da se neko priklju�io u ormanu ku�ne instalacije na ne�iju liniju, du�no da podnosi krivi�ne prijave protiv NN lica, koja su u�inila krivi�no delo iz �lana 39, a ne da se telefonski pretplatnici upu�uju da oni sami tra�e lopova.

To je pona�anje monopoliste, koga ne kontroli�e dr�ava, i pored toga �to postoji Antimonopolski zakon, koji je objavljen u „Slu�benom listu SRJ" br. 29/96), a stupio je na snagu jo� 4. jula 1996. godine. U ovom zakonu postoji i �lan 12. koji predvi�a kaznu zatvora u trajanju od �est meseci do godinu dana za odgovorno lice koje zloupotrebom monopolskog polo�aja ostvari za svoje preduze�e imovinsku korist na �tetu potro�a�a, u ovom slu�aju telefonskih pretplatnika.
Upravni odbor „Telekoma Srbija", prilikom najnovijeg poskupljenja i izmene tarifnog sistema (odluka doneta u junu 2001, a primena po�ela 1. jula 2001.), koristio je podatke o visini telefonskih ra�una iz januara 1999. godine.
Normalno je bilo da se, u cilju dobrog poslovanja s kojim rukovodi dobro poslovodstvo, svakog meseca statisti�ki prati visina ra�una telefonskih pretplatnika. To je mali posao, jer se statisti�ka obrada podataka vr�i na ra�unaru. Ovim poskupljenjem dokazano je sa kolikom je neodgovorno��u obavljena promena cena i tarifnog sistema, jer se statisti�ki dve i po godine nije pratila visina ra�una telefonskih pretplatnika.

Iz tabele se vidi da je u Srbiji, januara 1999. godine, broj privatnih pretplatnika (fizi�kih lica) bio 125.104 koji su pla�ali ra�un manje od 10 dinara, da je 493.548 pretplatnika imalo ra�un u rasponu od 10 do 50 dinara. Zna�i, do 50 dinara bilo je 618.652 pretplatnika, �to je 32,84 odsto od ukupnog broja pretplatnika. Sada je pretplata 48,00 dinara, skra�eno je vreme telefoniranja u jakom saobra�aju sa tri na dva minuta, a u slabom saobra�aju je uvedeno tarifiranje na �etiri minuta. Ovo je grupa pretplatnika �iji �e telefonski ra�uni sada biti vi�estruko ve�i. Slede�a grupa od 472.252 pretplatnika imala je ra�un od 50 do 100 dinara, �to sa prethodno navedene dve grupe iznosi 57,91 odsto od ukupnog broja pretplatnika - fizi�kih lica i ova grupa �e imati veliko pove�anje ra�una i to �e da se oseti na ku�nom bud�etu. Slede�a grupa od 267.927 pretplatnika imala je telefonski ra�un od 100 do 150 dinara, a 524.856 pretplatnika (27,87 odsto) imalo je ra�un ve�i od 150 dinara.

U raznim anketama, u javnim glasilima, gra�ani su namirisali ovu zakulisnu radnju ali nisu mogli precizno da objasne �ta je po sredi, jer im iz „Telekoma" to niko ovako precizno nije rekao. Naprotiv, svi glasovi nadle�nih koji su dolazili iz „Telekoma" bili su vi�e za zbunjivanje nego za razja�njenje. Tako na primer, iz Sektora za informisanje JP PTT saobra�aja „Srbija" upozoravaju javnost putem medija da oni nemaju nikakvog uticaja na pove�anje cena telefonskih usluga. Pa ka�u da su „cene impulsa i tarifni sistem u isklju�ivoj nadle�nosti 'Telekoma Srbija' a. d. i Vlade Srbije jo� od 1997. kada su prava i obaveze bavljenja telefonijom prenete na akcionarsko dru�tvo sa inostranim kapitalom pod nazivom 'Telekom Srbija' a. d.". (Nije jasno da li u Sektoru za informisanje JP PTT „Srbija" ne znaju da Vlada Srbije nije nadle�na za poskupljenje ve� Savezno ministarstvo za unutra�nju trgovinu, ili se i oni prave neve�ti.) Za�to rukovodioci JP PTT „Srbija", kao ve�inski akcionar, onda obmanjuje gra�ane, telefonske pretplatnike?

A �ta je to �to bi oni morali da znaju?

sutra: egzibicije profesora dr Dragora Hibera
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Goran Svilanovic brani Hibera25.08.2001. u 19:04 - pre 275 meseci
http://www.gradjanskisavez.org.yu/interakcija.asp
Na ovoj adresi imate Q&A upucena Goran Svilanovicu. Ja sam mu postavio par pitanja vezana za odnos gospodina Hibera prema internetu i zasad nisam dobio odgovor. Procitajte sta je odgovrio ostalima po tom pitanju :)))
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

[SER]ChatNick

Član broj: 354
Poruke: 147
*.yubc.net



Profil

icon Re: Goran Svilanovic brani Hibera25.08.2001. u 19:52 - pre 275 meseci
Citat:
torbica je napisao:
http://www.gradjanskisavez.org.yu/interakcija.asp
Na ovoj adresi imate Q&A upucena Goran Svilanovicu. Ja sam mu postavio par pitanja vezana za odnos gospodina Hibera prema internetu i zasad nisam dobio odgovor. Procitajte sta je odgovrio ostalima po tom pitanju :)))


Ala ovo lici na komunusticke odgovore, a s obzirom da znam da Svilanovic nije takav tip, jos vise sam sokiran :( Ja ne znam da se iko isakim dogovorio o bilo cemu. Da li vi znate nesto vise o tome ? :)

 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Politika se cepi zato telekomu25.08.2001. u 22:17 - pre 275 meseci
Tekst kao iz stari "dobrih" znate kojih vremena ;(

Beograd, 25.8.2001. Politika

UPRAVNI ODBOR "TELEKOMA SRBIJA" ODLUCIO



Sto pedeset besplatnih impulsa
Uskoro izveštaj specijalne komisije koja ispituje opravdanost pritužbi na prekomerno visoke racune



Upravni odbor "Telekoma Srbija", kako se i ocekivalo, prihvatio je obavezujucu vladinu preporuku da se broj besplatnih telefonskih impulsa sa 40 poveca na 150. U okviru mesecne pretplate od 48 dinara korisnici su sada povlašceni sa pet casova besplatnog razgovora u jakom, od 7 do 15 i 17 do 21 casova, i deset u slabom telefonskom saobracaju - od 15 do 17 i 21 do 7 sati narednog dana, kao i u vreme državnih praznika.

Ova lepa novina iz "Telekoma", kojom je presecen niz crnih letošnjih telefonskih vesti - dva poskupljenja za manje od mesec dana, a predsednik Upravnog odbora "Telekoma Srbija" Dragor Hiber najavio je još jedno do kraja godine i to u visini od 22 odsto - medutim nije i jedina. Ova druga nece obradovati sve korisnike telefona, ali ce sigurno zadovoljiti deo onih koji su se žalili na prekomerno visoke racune. Specijalna cetvoroclana komisija koja treba da ispita opravdanost pritužbi i dalje je na terenu i njen izveštaj, kako saznajemo, u republickom Ministarstvu za saobracaj i telekomunikacije ocekuje se narednih dana. Eventualne nepravilnosti u obracunavanju bice ispravljene obeštecenjem, odgovorni kažnjeni, a pretplatnici cije se pritužbe ne prihvate pocastvovani mogucnošcu da svoje visoke racune pokriju kroz dve mesecne rate.

M. Lakic

www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom26.08.2001. u 13:30 - pre 275 meseci
25. Aug 2001 21:02 (GMT+01:00) Glas Javnosti


�etiri �ina velike plja�ke naroda u telekomunikacijama Srbije (2)

Egzibicije profesora dr Dragora Hibera

Za�to ugledni profesor Pravnog fakulteta jednom tvrdi da ima poskupljenja telefoniranja pri izmeni tarife, a drugi put da nema

--------------------------------------------------------------------------------

U ovim vrelim avgustovskim danima, kada pa�nju javnosti, pre svega, okupiraju zbivanja na politi�kom planu, iz dana u dan pi�e se o poskupljenjima telefonskih usluga. Sagovornici novinara, bez obzira na to koliko su stru�ni, pojavljuju se u javnosti i daju svoja �esto, sasvim protivure�na obja�njenja.
„Glas" �e u narednim danima poku�ati da da odgovore na pitanja koja su trenutno aktuelna, ali poku�a�e i da dublje pronikne u ekonomske i pravne zavrzlame, zbog kojih smo mi danas u telekomunikacijama ba� tamo gde jesmo. A jesmo na samom dnu modernih telekomunikacija u razvijenim zemljama.


--------------------------------------------------------------------------------

Prema Sporazumu akcionara, koji su potpisali 9. juna 1997. godine u Beogradu, predstavnici: JP PTT saobra�aja „Srbija", „Telekom Srbija" a. d, „STET international Netherlands N. V." (SIN), gde je najve�i akcionar „STET Italija" i „Hellenic Telecommunications organizations S. A." (OTE), stoji: ve�inu �lanova Upravnog odbora, u svakom trenutku, u toku perioda isklju�ivog prava kori��enja fiksne mre�e do 2005, �ine gra�ani Republike Srbije. Ove �lanove Upravnog odbora predla�e akcionar JP PTT saobra�aja „Srbija". Nije valjda mogu�e da je obezbe�ena ve�ina �lanova u Upravnom odboru, da bi gra�ani Srbije donosili odluke na �tetu svojih sugra�ana, kada je u pitanju tarifa ili neka druga odluka koja ne mora da bude doneta uz saglasnost Italijana i Grka.

Kao �lag na tortu do�lo je i razmi�ljanje prof. dr Dragora Hibera, sada�njeg predsednika Upravni odbor „Telekoma Srbija" a. d. objavljenog u „Glasu" 14. avgusta 2001. U tom intervjuu g. Hiber, izme�u ostalog, ka�e:
- „Telekom Srbija" se ugovorom sa stranim akcionarima obavezao na poskupljenja kad god dinar devalvira, a da je zbog sada�njih cena i tarifa „Telekom" do�ao na ivicu propasti. Opravdan zahtev stranih akcionara STET-a i OTE-a, bio je da usluge za fiksnu telefoniju poskupe za 500 odsto. Kao razlog partneri su naveli podatak da je dinar sa �est devalvirao na 30 dinara za marku, �to je �injenica. Toliko poskupljenje (500 odsto) bilo bi veliki namet za ku�ne bud�ete, tako da smo u „Telekomu" napravili novi tarifni sistem i plan pove�anja cena i za�titili gra�ane od velikog poskupljenja. S druge strane, na taj na�in smo postigli i kompromis s Italijanima i Grcima i to je najvi�e �to se moglo posti�i u tra�enju balansa dva suprotstavljena interesa. Kompromisom smo izbegli i da nas strani akcionari tu�e Me�unarodnom arbitra�nom sudu na kome bismo sigurno izgubili spor, ali i ugled dr�ave.

Kao drugi razlog za poskupljenje Hiber navodi „da je telefon bio stavka o kojoj gra�ani nisu vodili ra�una zbog izuzetno niske cene razgovora" (to li�i na stav bogatih: treba podi�i cenu hleba, da bi ga siroma�ni manje jeli - prim. aut.).

Da je to ta�no, Hiber navodi i podatak po kome je od juna 1998. do juna 2000. broj utro�enih telefonskih impulsa porastao za 298 odsto, dok je procenat vrednosti napla�enog u markama smanjen za 48 odsto. Dakle, tvrdi Hiber, isti broj pretplatnika je tri puta vi�e anga�ovao usluge „Telekoma", dok je vrednost napla�enog gotovo upola manja. I kao tre�i razlog poskupljenja Hiber navodi tehni�ko zaostajanje „Telekoma Srbija". „Digitalizacija je ista kao u 1997. godini, i samim tim njen procenat je najni�i u Evropi, �to zna�i da su usluge na�e kompanije najlo�ije.

Procenat digitalizacije telefonskih centrala u Srbiji i Beogradu je samo 50, odnosno 30 odsto, dok je realna brojka daleko ispod tog broja. Digitalna centrala, po jednom priklju�ku, ko�ta oko 2.000 maraka (Cena jednog priklju�ka u digitalnim centralama ALKATEL-a i SIMENS-a, koje se koriste u Srbiji, kupljene su za oko 200 maraka - prim. aut.), dok je prose�an ra�un oko 10 maraka. To zna�i da je za povra�aj ulo�enog, bez dodatnih investicija, potrebno 200 meseci, to jest 16 godina. Dok pro�e taj vremenski period, ovakva telefonija vi�e ne�e postojati", objasnio je Dragor Hiber i dodao da su upravo to ekonomski razlozi zbog �ega su usluge morale da poskupe.

Obja�njavaju�i izmenu tarifiranja telefonskog saobra�aja, koja �e trajati pune tri godine, g. Hiber ka�e da je to slo�en postupak koji je neophodan za opstanak „Telekoma Srbija" u vremenu kada bude otvorena potpuna konkurencija u oblasti telekomunikacija, odnosno kada bude istekao monopol na fiksnu telefoniju doma�e kompanije.

Revizija tarifnog sistema, tvrdi on, ne zna�i poskupljenje telefonskih usluga (to �e da ka�u pretplatnici, posle dobijanja ra�una za avgust - prim. aut.), ve� druga�iji balans cena i to poku�ava da objasni na slede�i na�in: - Do sada smo imali situaciju da je lokalni saobra�aj bio izuzetno jeftin, a me�unarodni stravi�no skup. To je karakteristi�no za monopolisti�ke operatore, i svi koji su izlazili iz faza monopola morali su da pro�u kroz druga�iji bilans tarifnog sistema. Oni koji su to propustili propali su na tr�i�tu kao �to je propao najve�i gigant u oblasti telekomunikacija ameri�ki ITT.

Kada su se pojavili novi i manji operatori na tr�i�tu Amerike, preuzeli su me�unarodni saobra�aj i ITT je propao (ITT je bila multinacionalna kompanija, a ne ameri�ka. Propala je zbog proma�aja u programu razvoja digitalne centrale ITT 1240, sada ALKATEL ovaj sistem zove S 12. Me�utim ameri�ka firma ATT je bila najve�a firma u svetu u oblasti telekomunikacija. Ameri�ka Vlada je firmu ATT zbog monopolizma, rasturila na osam novih firmi - prim. aut.). Da se to nama ne bi desilo, izvr�i�emo kompletnu reviziju tarifa za me�unarodni biznis i doma�i saobra�aj za fizi�ka lica. Poskupljenja su prvi korak u izmeni tarifiranja - ka�e profesor.

Hiber tako�e otkriva da �e do kraja godine „Telekom" pred gra�ane Srbije iza�i sa kompletnim merama za kvalitetnije usluge. „Telekom" �e ulo�iti dosta, ka�e on, u fiksnu mre�u i njenu digitalizaciju, odnosno planirano je priklju�enje 100.000 novih digitalnih priklju�aka.

Tako�e, tvrdi on, „Telekom" �e ozbiljno unaprediti mobilnu telefoniju nabavkom novih baznih stanica.
- Idu�a godina je prelomna za „Telekom Srbije". U njoj �e doma�a kompanija ili investirati ili konkurenciju (Koju konkurenciju��? - prim aut.), do�ekati nespremna i tako biti uni�tena. Razvoj „Telekoma" je ne samo bitan za kompaniju i gra�ane, ve� i za niz doma�ih kompanija, za razvoj Interneta i mobilne telefonije. Bez dobre fiksne telefonije, sve ovo �e propasti - zaklju�io je Hiber.

Me�utim, samo osam dana kasnije, predsednik Upravnog odbora „Telekom Srbija" prof. dr Dragor Hiber, u vezi zahteva vlade da se u pretplatu od 48,00 dinara za direktne priklju�ke, odnosno 36,00 dinara za dvojnike, uklju�i, umesto sada�njih 40, 150 impulsa, u listu „Blic" od 22. avgusta 2001. godine, pod naslovom „Hiber: „Jeftiniji impuls ili podnosim ostavku", ka�e:

„Ukoliko strani partneri odbiju zahtev Vlade Srbije da se pove�a broj besplatnih impulsa, podne�u ostavku na mesto predsednika UO 'Telekoma'. Preuzeo sam obavezu da sprovedem zahtev Vlade i ako u tome ne uspem, ose�am moralnu obavezu da odem. To �e biti samo jedna od mera, koju �u preuzeti u tom slu�aju, a druge bi bile da objasnim stranim partnerima gde gre�e i bojim se da bi onda kompanija pretrpela ve�u �tetu, jer bi dr�ava o�trije reagovala prema njoj (Vlada mora da postupa u skladu sa postoje�im zakonima - prim. aut.), ka�e za 'Blic' prof. dr Dragor Hiber, predsednik UO 'Telekoma', povodom zahteva Vlade Srbije da 'Telekom' pove�a broj impulsa koji se dobijaju pretplatom od 48,00 dinara sa sada�njih 40 na 150."

Prof. dr Dragor Hiber je profesor za gra�ansko pravo na Pravnom fakultetu u Beogradu. U UO „Telekom Srbija" sede jo� i �etiri diplomirana elektroin�enjera, gra�ana Srbije, i to: prof. dr Borivoje Lazi�, Vitomir �ur�in, Miroljub Kosti� i Predrag Stojanovi�. Profesor dr Borivoje Lazi� je dekan na Elektrotehni�kom fakultetu u Beogradu, a ostala trojica rade u „Telekomu Srbija". S obzirom na to da se radi o �isto stru�nim pitanjima iz oblasti telekomunikacija, logi�nije je bilo da obja�njenja opravdanja enormnog pove�anja cena za telefonske usluge daju diplomirani elektroin�enjeri, ili pak generalni direktor „Telekoma Srbije" mr Dra�ko Petrovi�, �iji je to predlog, a ne prof. dr Hiber.

Tihomir �ivanovi�
Dobrosav Jovanovi�
Priredio: Dragan Vlahovi�
Sutra: Za�tp „Telekom Srbija" Nema plan razvoja
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom27.08.2001. u 11:31 - pre 274 meseci
26. Aug 2001 15:05 (GMT+01:00)


�etiri �ina velike plja�ke naroda u telekomunikacijama Srbije (3)
Za�to "Telekom Srbija" nema plan razvoja
Pi�e: Tihomir �ivanovi�
Dobrosav Jovanovi�
Priredio: Dragan Vlahovi�
Iz izjava koje su citirane u ju�era�njem "Glasu" vidi se da prof. dr Dragor Hiber, kao doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, nije dobro prou�io Sporazum akcionara. Zato, dobronamerno podse�amo profesora da u delu Sporazuma akcionara, Odeljak 6 DESETOGODI�NJI PLAN POSLOVANJA, klauzula 6.1.

Priprema, podno�enje i sadr�aj, stoji:
"Sve desetogodi�nje poslovne planove Telekoma Srbija, Izvr�ni odbor priprema za razmatranje i predloge generalnog direktora i podnosi Upravnom odboru predlog desetogodi�njeg biznis plana u obliku prihvatljivom za akcionare. Svaki desetogodi�nji plan poslovanja, ili bilo koje izmene tog plana, usvoji�e Upravni odbor s tim da bude potvr�en na narednoj Skup�tini akcionara."

Isti�e se da je krajnji rok za usvajanje desetogodi�njeg plana poslovanja "Telekom Srbija" a.d, bio 30. septembar 1997. godine. Desetogodi�nji plan poslovanja "Telekom Srbija" a.d. ne postoji, iako je od krajnjeg roka za usvajanje istog, pro�lo �etiri godine.

Iz citiranog teksta u podnaslovu: Priprema, podno�enje i sadr�aj, vidi se da Izvr�ni odbor priprema desetogodi�nje planove poslovanja, a da ih usvaja Upravni odbor i potvr�uje Skup�tina akcionara. Me�utim, u citiranom tekstu nije, samo, dato �ta to sadr�i desetogodi�nji plan poslovanja. U dokumentaciji o transakciji (o kupoprodaji akcija - velika debela knjiga, prim. aut.), ne postoji dokument u kome je dat sadr�aj desetogodi�njeg plana poslovanja.

Da nema Desetogodi�njeg plana poslovanja "Telekoma Srbija" a.d., dokazuje se podacima iz intervjua prof. dr Dragora Hibera, koji je objavljen u "Glasu", 14. avgusta 2001. godine, gde on ka�e: "... do kraja godine 'Telekom' �e da iza�e pred gra�ane Srbije sa konkretnim merama za kvalitetnije usluge.". Normalno je bilo, da kada preduze�e koje ima monopol u davanju usluga, kao �to je "Telekom Srbija"a.d., prvo planira �ta treba da uradi na pobolj�anju kvaliteta usluga, koliki je novac potreban za realizaciju planiranog, pa tek onda da tra�i pove�anje cena. Po�to ne postoji Desetogodi�nji plan poslovanja "Telekom Srbija"a.d., a zvani�no niko ne zna �ta on sve treba da sadr�i, predsednik Upravnog odbora prof. dr Dragor Hiber i generalni direktor mr Dra�ko Petrovi� nisu mogli gra�anima da iznesu plan i program razvoja "Telekoma Srbija"a.d. pre enormnog pove�anja cena telefonskih usluga i promene tarifnog sistema.

Na sre�u gra�ana Srbije, i pored najstro�e �uvane dokumentacije o kupoprodaji akcija "Telekom Srbija"a.d., kao da je dr�avna tajna, u "Nedeljnom telegrafu" od 11. aprila 2001. godine, u tekstu: "Prepiska "Telekoma" i Vejl, Got�al i Mand�isa", objavljeni su neki podaci o vo�enim pregovorima i prepisci, koje je Milorad Jak�i�, kao generalni direktor Javnog preduze�a PTT saobra�aja "Srbija", vodio sa predstavnicima italijanskog STET-a i drugim stranim firmama. Ti podaci otkrivaju jedan mali deo onoga �to je ve� �etiri godine najve�a dr�avna tajna.

A to su, podaci o: (1) Planu poslovanja i razvoja za deset godina i (2) odre�ivanju i odobravanju tarife. Da ne bi bilo nesporazuma i da bi �itaoci sami prosu�ivali gde je istina, u navedenom �lanku, pored ostalog, stoji:

(1) - "PTT je advokatskoj kancelariji Weil, Gotshal & Manges ("WGM") poslao verziju Memoranduma o saglasnosti o sklapanju ugovora sa STET-om, dogovorenom na sastanku 15/16. januara 1997. godine. Ta po�etna verzija ugovora sastojala se od deset �lanova koji, izme�u ostalog, predvi�aju plan poslovanja i razvoja 'Telekoma', odnosno investiranje stranih partnera u ovu firmu, u narednih deset godina.

(2) - �lan 4. Memoranduma o saglasnosti, koji je dogovoren na istom sastanku, glasi: "4. 1. Upravni odbor "Telekom-a Srbija" se sastoji od 5 (pet) �lanova od kojih �e 3 (tri) �lana imenovati PTT "Srbija" a 2 (dva) Partner.

4. 2. Odgovaraju�i organi "Telekom-a Srbija" �e donositi odluke po dole navedenim pitanjima samo na osnovu ve�inskog broja glasova od 75 odsto;
(1) dopune normativnih akata "Telekom-a Srbija", uklju�uju�i pove�anje ili smanjenje akcijskog kapitala;
(2) integracija ili odvajanje od bilo koje druge kompanije;
(3) osnivanje filijala;
(4) zakonski prestanak "Telekom-a Srbija" i raspolaganje sredstvima "Telekom-a Srbija" u slu�aju njegovog zakonskog prestanka;
(5) prodaja svih ili velike ve�ine sredstava "Telekom-a Srbija";
(6) fundamentalne promene obima i karaktera "Telekom-a Srbija";
(7) odobravanje poslovnih planova i godi�nji bud�eta;
(8) odre�ivanje i odobravanje tarifa;
(9) odobravanje godi�njeg finansijskog izve�taja i raspore�ivanje finansijskih rezultata;
(10) odre�ivanje revizora."

Iz teksta Memoranduma o saglasnosti se vidi da Desetogodi�nji plan poslovanja sadr�i investiciona ulaganja stranih partnera, a iz odredbe �lana 4 da za odre�ivanje i odobravanje tarifa, mora da glasa 75 odsto �lanova Upravnog odbora. Zna�i, odluka o tarifi ne mo�e da se donese bez glasova �lanova UO iz PTT-a, po�to je odluka doneta kada se za nju izjasni 75 odsto �lanova Upravnog odbora. Ovo je dokaz da Italijani i Grci ne mogu zapovedni�ki da uti�u na dono�enje odluka o pove�anju cena, a na �tetu gra�ana Srbije. O velikoj va�nosti Desetogodi�njeg plana poslovanja "Telekoma Srbija" a.d. bi�e vi�e re�i, kroz nekoliko dana, kada se bude pisalo o "anatemisanom" Sporazumu (Ugovoru) o kupoprodaji akcija "Telekoma Srbija" a.d.

Ljudski je na�i i prihvatiti opravdanje da, zbog velike zauzetosti, napred navedena dokumenta nisu pro�itali: predsednik Upravnog odbora "Telekom Srbija"a.d. prof. dr Dragor Hiber i generalni direktor mr Dra�ko Petrovi�. Me�utim, iz �injenica koje je naveo u obrazlo�enju, da bi opravdao enormno pove�anje cena telefonskih impulsa i promenu tarifnog sistema, g. Hiber je pokazao da nije dobro prou�io Sporazum akcionara, a posebno njegov deo koji se odnosi na rad i na na�in odlu�ivanja Upravnog odbora "Telekoma Srbija"a.d. To isto mora da va�i i za mr Dra�ka Petrovi�a, kao generalnog direktora i pravnika po struci. Ovo iz razloga �to u Sporazumu akcionara, u klauzuli 4. 4, Ovla��enja Upravnog odbora, stoji:

"Sve odluke Odbora donete na sednicama Odbora bi�e usvojene glasovima ve�ine prisutnih direktora (�itaj �lanova UO, jer se u Sporazumu akcionara �lanovi UO zovu direktori, �to kod radnika "Telekom Srbija"a.d. izaziva zabunu - prim.aut.), izuzev �to �e se slede�a pitanja za "Telekom Srbija" utvrditi samo ako ve�ina glasova uklju�uje najmanje jednog direktora PTT i najmanje jednog direktora SIN-a i �to se ti�e samo poslova navedenih u paragrafima (5) i (6), i (7), dole, najmanje jednog direktora OTE-a:

(1) kada se bira predsednik Upravnog odbora, koji mora biti jedan od direktora PTT-a, kada se bira generalni direktor "Telekoma Srbija", koji mora biti jedan od direktora PTT-a, odre�en od PTT-a, i kada se bira zamenik generalnog direktora "Telekoma Srbija", koji mora biti jedan od direktora SIN-a;
(2) kada se utvr�uje politika dividendi;
(3) kada se utvr�uju strate�ki planovi;
(4) kada se prihvata godi�nji bud�etski plan "Telekoma Srbija";

(5) kada se donose odluke o spajanju, konsolidaciji, likvidaciji, prestanku "Telekoma Srbija", prodaji ili otu�enju dela ili celokupnih sredstava "Telekoma Srbija", ili kada se radi o bilo kakvoj promeni udela "Telekoma Srbija" ili vrsti akcija, ili pravu glasa ili bilo kojim drugim pravima po osnovu akcija u "Telekomu Srbija";
(6) kada se radi o bilo kakvoj zna�ajnijoj promeni prirode ili sredstava poslovanja "Telekoma Srbija";
(7) kada se radi o bilo kakvoj promeni Statuta, uklju�uju�i i sva pove�anja ili smanjenja akcionarskog kapitala;
(8) kada se radi o sklapanju, izmeni ili raskidu bilo kakvog ugovora sa bilo kojim konkurentnom "Telekoma Srbija" ili filijalom bilo kakvog konkurenta, uklju�uju�i i bilo kakav sporazum o me�usobnom povezivanju, ili sa bilo kojim davaocem usluga za "Telekom Srbija" ili bilo kojom filijalom takvog davaoca usluga;

(9) kada se radi o ovla��enju bilo kakvih strate�kih saveza;
(10) kada se radi o imenovanju ili opozivu revizora "Telekoma Srbija", za koje su akcionari ovim saglasni da u po�etku bude "Prajs Voterhaus" na dan zatvaranja i posle dana zatvaranja;
(11) kada se radi o bilo kojoj transakciji koju "Telekom Srbija" mo�e da ima sa Akcionarima ili Filijalom nekog akcionara."
Dalje, u Sporazumu akcionara, pi�e:

Ve�inu �lanova Upravnog odbora �e u svakom trenutku u toku Perioda ekskluziviteta (isklju�ivog prava) kori��enja fiksne mre�e, �initi gra�ani Republike Srbije. Akcionari �e se konsultovati i koordinirati svoja naimenovanja �lanova UO, kako bi se obezbedilo ve�insko u�e��e gra�ana Republike Srbije u Odboru. Kvorum postoji ukoliko najmanje jedan direktor PTT i najmanje jedan direktor SIN budu prisutni i ukoliko budu ispunjeni svi ostali uslovi koji tu materiju reguli�u Statutom i zakonima Republike Srbije.

Uzimaju�i u obzir sve �to je napred navedeno, interesantno je to da prof. dr Dragor Hiber progla�ava odluku o promeni tarife, izri�ito postavljenom od akcionara SIN-a i OTE-a, ali zato izri�itu odredbu pod (1) u kojoj stoji da generalni direktor i zamenik generalnog direktora "Telekoma Srbija" MORA da budu iz reda direktora, odnosno �lanovi Upravnog odbora, kao predsednik Upravnog odbora ne priznaje. Stoji �injenica da sada�nji generalni direktor mr Dra�ko Petrovi� i zamenik generalnog direktora, Italijan, Danijele Aceto nisu �lanovi Upravnog odbora "Telekoma Srbija" a.d. A sada neka telefonski pretplatnici vide �ta to u vezi odre�ivanja tarife, u klauzuli 12. 1. Sporazuma akcionara, pi�e: 'Telekom Srbija' je ovla��en da obavlja i sprovodi svoju delatnost u okviru zakona koji omogu�ava da primeni tarife vezane za zvani�ni vladin kurs dinara u odnosu na nema�ku marku." Zna�i, ne pi�e: mora da primeni, ve� pi�e: omogu�ava da primeni, a to je sa pravne strane sasvim drugo.

nastavi�e se
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom28.08.2001. u 02:06 - pre 274 meseci
Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije (4)
Prodaja Telekoma krah ili preporod Srbije

--------------------------------------------------------------------------------

U ovim vrelim avgustovskim danima, gde pažnju javnosti, pre svega, okupiraju zbivanja na političkom planu, iz dana u dan piše se o poskupljenjima telefonskih usluga. Sagovornici novinara, bez obzira na to koliko su stručni, pojavljuju se u javnosti i daju svoja često, sasvim protivurečna objašnjenja.
"Glas" će u narednim danima pokušati da da odgovore na pitanja koja su trenutno aktuelna, ali pokušaće i da dublje pronikne u ekonomske i pravne zavrzlame, zbog kojih smo mi danas u telekomunikacijama baš tamo gde jesmo. A jesmo na samom dnu modernih telekomunikacija u razvijenim zemaljama.


--------------------------------------------------------------------------------

Prema tome, prof. dr Dragor Hiber, kao predsednik Upravnog odbora, učinio je dve grške: (1) prihvatio je da se donesu odluke o enormnom povećanju cena telefonskih usluga i promeni tarifnog sistema koje je suprotno postojećim propisima i (2) prihvatio je da se suprotno normativnim aktima: Sporazumu akcionara i Statutu "Telekoma Srbije"a.d. izvrši izbor generalnog direktora i zamenika generalnog direktora "Telekoma Srbija" a.d., iako nisu članovi Upravnog odbora. Stoji i činjenica da su članovi Upravnog odbora , predstavnici STET-a, vrlo često do sada blokirali rad UO, ne dolazeći na sednice. Možda je to bio razlog što se prof. dr Dragor Hiber uplašio Italijana i zato je prihvatio njihovu ucenu, pa su donete napred navedene odluke.

Međutim, da je dobro proučio Statut "Telekom Srbija" a. d, koji je usvojen 9. juna 1997. godine, video bi da u članu 31.1. stoji: "Sastanci Upravnog odbora sazivaju se onoliko često koliko je potrebno, ali, u svakom slučaju, najmanje jednom mesečno", a u tački 3. stoji: "Predsednik Upravnog odbora ima obavezu da sazove sastanak Upravnog odbora kad god neki član Upravnog odbora to zahteva".

Iz napred navedenih odredbi je očigledno da članovi Upravnog odbora STET-a ne smeju da blokiraju rad Upravnog odbora svojim nedolaskom, jer na taj način nanose štetu "Telekomu Srbije"a.d. Pravni stručnjaci kažu, da zbog ovakvog ponašanja članova Upravnog odbora predstavnika STET-a, a koji samo izvršavaju naloge akcionara STET-a, na arbitraži u Cirihu bi italijanski STET izgubio spor.

Do 1997. godine sve zemlje u tranziciji su razdvojile delatnost pošta od delatnosti telekomunikacija, koje su nastavile da usluge pružaju odvojeno i samostalno. Poštanska delatnost, kao delatnost koja se odvijala na neprofitabilnim osnovama, opstajala je stalnim dotacijama od prihoda iz telekomunikacija. Razdvajanje ove dve delatnosti podrazumeva i novi tržišni koncept organizovanja moderne pošte. Tim putem krenulo se i u Srbiji, pa je prvi konkretan korak u tom pravcu bio donošenje u Skupštini Republike Srbije, 13. maja 1997. godine, Zakona o izmenama i dopunama Zakona o sistemima veza ("Službeni glasnik RS" br. 20/97), a u cilju ostvarivanja potrebnih zakonskih uslova za formiranje Preduzeća za telekomunikacije "Telekoma Srbija"a.d.

Znajući da Srbija nema ekonomske mogućnosti da sama zagrize kolač privatizacije, Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija"i to dela koji čine telekomunikacije, tadašnja Vlada je izvršila izmenu, u članu 14. st. 3. i 4. navedenog Zakona, tako da sada isti glasi:
"Prodaja kapitala Preduzeća PTT i zavisnog preduzeća prodajom akcija stranom licu može se vršiti bez javnog poziva za upis i uplatu akcija, a odluku o prodaji kapitala donosi Upravni odbor holding preduzeća uz saglasnost Vlade (stav 3.).

Sredstva ostvarena od prodaje kapitala, prihod su Republike i koriste se u skladu s programom Vlade za podsticanje razvoja privrede i druge namene utvrđene zakonom (stav 4.)."

Međutim, u Službenom glasniku RS, broj 24 od 04. juna 1997. godine, umesto ZAKONA, kako je to određeno u članu 7. stav 4., objavljena je UREDBA o uplati i korišćenju sredstava od prodaje kapitala javnih preduzeća. Uredbu je potpisao, potpredsednik Svetozar Krstić. Objaviti faksimil Uredbe.

Da bi strano lice, pozvano bez javnog oglasa, moglo da ima predstavu o tome šta vredi i koliko će da košta nova firma "Telekom Srbija"a.d., izvršena je procena vrednosti kapitala telekomunikacionog dela Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija". Tu procenu vrednosti kapitala izvršio je beogradski CES MEKON. Međutim, pošto za međunarodno tržište ta procena nije bila relevantna, zato je angažovana firma "Price Waterhouse"("Prajs voterhaus") iz Londona, koja se saglasila sa procenom CES MEKON-a. Procenjena vrednost je bila 10.907.329.537,00 dinara ili 2.885.536.924,07 maraka (1 marka = 3,78 dinara), a što je prihvatila i Republička agencija za procenu vrednosti kapitala. Republička agencija je izdala potvrdu dana 28. maja 1997. godine.

Upravni odbor Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija" (predsednik UO Radmila Anđelković, generalni direktor Aleksa Jokić), na sednicama od 23. maja i 8. juna 1997. godine, doneo je Odluku o osnivanju preduzeća za telekomunikacije "Telekom Srbija"a.d. Kako u navedenoj Odluci stoji, Javno preduzeće PTT saobraćaja "Srbija" osniva "Telekom Srbija"a.d. radi sprovođenja svoje delatnosti i strateških ciljeva "Telekom Srbija"a.d., kako bi, kako piše u Odluci o osnivanju:

(1) poboljšao i proširio postojeće resurse fiksnih i mobilnih telekomunikacionih mreža Srbije i uveo najmoderniju digitalnu mrežu (lokalnu, nacionalnu, međugradsku i međunarodnu), koju karakteriše veliki kapacitet i najbolja raspoloživa tehnologija;

(2) unapredilo i diversifikovao kvalitet, kvantitet i raspoloživost ponude telekomunikacionih usluga raspoloživih u Republici Srbiji;

(3) poboljšalo održavanje radi pružanja višeg stepena tehničke efikasnosti mrežnih resursa;

(4) obezbedilo opravdani minimum osnovnih telekomunikacionih usluga na čitavom geografskom području i celokupnom stanovništvu Republike Srbije;

(11) prilikom izbora isporučioca telekomunikacione opreme i institucija za istraživanje i razvoj, obezbedilo prioritet, u punoj meri važećem zakonu, isporučiocima iz Republike Srbije pod uslovom da su ovi isporučioci konkurentni u pogledu cena, kvaliteta i rokova.

Da je odluka o osnivanju "Telekoma" dugo pripremana i da se ceo taj posao krčkao više godina, najbolje potvrđuje činjenica da je samo jedan dan posle donošenja Odluke o osnivanju "Telekoma Srbija "a.d. (8. jun 1997.) zaključen Sporazum (čitaj Ugovor) o kupoprodaji akcija sa Holanđanima, odnosno Italijanima i Grcima (9. jun 1997.). O zaključivanju ugovora, 9. juna, izvestila je "Politika", u utorak 10. juna, objavljujući tri teksta na naslovnoj strani. Noseći tekst, bio je izveštaj sa prijema delegacije telekomunikacionih kompanija: italijanskog STET-a, grčkog OTE-a i PTT Srbija, kod tadašnjeg predsednika republike Slobodana Miloševića.

U tom saopštenju, između ostalog, piše: - Italijanski STET i grčka kompanija OTE ulaze u ovaj veliki posao sa preko milijardu i po maraka, što im zajednički obezbeđuje 49 odsto akcija "Telekoma Srbija", dok će naša strana, u skladu sa sporazumom, zadržati većinski paket od 51 odsto akcija.

U izveštaju, takođe na prvoj strani, sa svečanosti u Vladi Srbije, između ostalog piše: - Potpise na ugovor o ovom značajnom međunarodnom poslu stavili su Aleksa Jokić, generalni direktor JP PTT Srbija, Tomazo Tomazi, generalni direktor STET-a i Petros Lambru, generalni direktor OTE-a. Svečanosti su, uz premijera Mirka Marjanovića, prisustvovali i republički ministri - za ekonomsku i vlasničku transformaciju Milan Beko, ministar koordinator Dragan Tomić, za saobraćaj i veze Svetolik Kostadinović, savezni ministar telekomunikacija Dojčilo Radojević, čelni ljudi rukovodstva i poslovodstva JP PTT i "Telekoma Srbija" Radmila Anđelković, Milorad Vučelić, Aleksa Jokić i Miloš Nešović, STET-a, OTE-a, kao i predstavnici konsultantskih firmi, koje su u ovom poslu pratile pregovarače. U sledećem tekstu, koji je emitovao Tanjug, na prvoj strani odštampana je i poruka Lamberta Dinija, ministra inostranih poslova Italije, upućena Milanu Milutinoviću, ministru inostranih poslova Jugoslavije.

U toj poruci Dini, između ostalog, kaže: - Nadam se da će ovaj sporazum doprineti opštem poboljšanju kvaliteta društvenog života u SRJ, u skladu sa vrednostima koje je međunarodna zajednica danas obavezna da afirmiše i podržava.

A u specijalnoj izjavi, koju je "Politici" dao Mirko Marjanović, tada premijer Srbije, između ostalog se kaže: - Današnjim potpisivanjem ugovora između JP PTT saobraćaja "Srbija" i strateških partnera iz Italije i Grčke, obezbeđen je, između ostalog, snažan impuls modernizaciji naše infrastrukture, industrije i cele privrede... "Telekom Srbija" će se, zahvaljujući ovoj strateškoj investiciji, koja sa sobom donosi finansijsku snagu i vrhunsko znanje stranih partnera, brzo modernizovati i povećati svoju efikasnost. Građanima i privredi će se u oblasti telefonskog saobraćaja i telekomunikacija ponuditi mnogo viši kvalitet usluga, brzo širenje mreže i veći broj novih proizvoda...

Sredstva dobijena ovim ugovorom biće striktno korišćenja za ostvarivanje ključnih reformskih ciljeva: bržeg rasta proizvodnje i izvoza, razvoja novih preduzeća, dalje promocije moderne, tržište i prema svetu otvorene privrede, otvaranje novih produktivnih radnih mesta i na toj osnovi povećanje zarada i životnog standarda - kaže se u izjavi Mirka Marjanovića.

(Četiri godine kasnije, odnosno avgusta 2001. godine građani su za najniži kvalitet usluga dobili enormno velike telefonske račune, a šta ih tek čeka početkom septembra. To je verovatno zato, što je od milijardu i 568 miliona maraka Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje dato 721,5 miliona maraka i Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje dato 180,4 miliona maraka - prim. aut.).

Takođe je, "Politika" objavila na 11. strani, da je Vlada Republike Srbije na sednici, 9. juna, dala saglasnost na ugovore o stranom ulaganju, a Aleksa Jokić izjavio je, a "Politika" prenela, između ostalog, da će se ove godine (1997) u telekomunikacije Srbije uložiti tri milijarde maraka, da je JP PTT "Srbija" "Telekomu Srbija" ustupila pravo korišćenja fiksne mreže na 20 godina, da se ugovor sa stranim partnerima odnosi na period od 8 godina (verovatno je mislio na saglasnost Vlade, da "Telekom Srbija"a.d., bude 8 godina, jedini korisnik fiksne mreže - prim. aut.), a da je Vlada Republike Srbije dala licencu za još jednog operatora u mobilnoj telefoniji.

Ministar Milan Beko, odgovarajući na pitanje novinara da li je bilo mešanja evropskih i američkih diplomata u ovaj posao, odgovorio je: - Nije bilo nikakvih diplomatskih pritisaka, i potpisivanjem ovih ugovora Srbija je potvrdila svoje mesto na strateškoj investicionoj karti sveta, kao jedna od značajnih zemalja za ulaganje stranog kapitala. A na pitanje novinara, koliko će javnost imati uvida u korišćenje ovih sredstava, ministar Milan Beko bio je izričit: - Rad fonda, kao i rad Vlade i svih drugih institucija, zakonom je propisan i javnost je obezbeđena.

Tihomir Živanović
Dobrosav Jovanović
Priredio: Dragan Vlahović
Nastaviće se


ka.

Iz tabele se vidi da je
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom29.08.2001. u 01:41 - pre 274 meseci
28. Aug 2001 19:51 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije (5)
Odlučila su petorica veličanstvenih
Bili su to: Mirko Marjanović, Milan Beko, Aleksa Jokić, Dojčilo Maslovarić i Ljubiša Ristić. Italijani su ušli u posao kupovine akcija „Telekoma Srbija" bez licitacije
Tihomir Živanović
Dobrosav Jovanović
Priredio: Dragan Vlahović

Vredi zabeležiti sa te velike svečanosti u Vladi Srbije, 9. juna, i izjavu Tomaza Tomazia, prvog čoveka italijanskog STET-a, koji je između ostalog rekao: - Ugovoreni posao je značajan jer je srpska kompanija solidna i zdrava kompanija, sposobna da finansijski prati plan investicija. Prenećemo im naša znanja i iskustva i angažovanje da bi značajno razvili delatnost i da bi, što je namera, udvostručili broj pretplatnika u Srbiji.

Zašto su ova obećanja na svečanosti u Vladi Srbije bila megalomanska, politikanska, nerealna i bez ikakvog osnova, čitaoci će da vide iz podataka u Analizi poslovanja „Telekom Srbija" a.d. 1998-2000. godine sa osvrtom na poslovanje za period I - III 2001. godine, koju je uradio mr Draško Petrović, generalni direktor „Telekoma Srbija"a.d., maja 2001. godine. U Analizi, pored ostalog, stoji i: „Posle gotovo četiri godine poslovanja, ekonomska pozicija „Telekoma Srbija" je nezadovoljavajuća i zabrinjavajuća. Došlo je do pada vrednosti imovine i kapitala, porasta nivoa potraživanja i obaveza, realnog pada prihoda i gubitaka u poslovanju.

Od eksternih (spoljnih) faktora koji su uticali na rad Preduzeća izdvajamo sledeće:
- Sankcije, rat i bombardovanje;
- Odsustvo kontrole nad delom imovine Telekoma na Kosovu i Metohiji;
- Konstantno prisustvo visoke inflacije i njeni nepovoljni efekti na rezultate poslovanja;
- Loša finansijska disciplina i favorizovanje dužnika;
- Odsustvo tržišnih uslova poslovanja (bez pravog tržišta kapitala, roba, radne snage i deviza);
- Platežna sposobnost privrede i građana na vrlo niskom nivou;
- Veliko prisustvo političkog odlučivanja i veliki državni uticaj na donošenje upravljačkih odluka;
- Državna kontrola cena;
- Prevaziđena zakonska regulativa iz oblasti telekomunikacija, sa primenom zakona još iz perioda SFRJ;

Unutrašnji razlozi koji su uticali na efikasnost poslovanja Preduzeća su:
- Odsustvo Strateškog plana i biznis plana, kao polazne osnove za pravilno budžetiranje i odgovarajuću poslovnu politiku Preduzeća;
- Nedovoljna usklađenost i angažovanje akcionara po pitanju zajedničkog tržno-profitnog interesa;
- Organizacija preduzeća nije sprovedena do kraja, i kao takva pokazala je niz propusta i neefikasnosti u radu, što je negativno uticalo na poslovanje i nedovoljno angažovanje ljudskih resursa u Preduzeću;

- Nedovoljna definisanost pravila i procedura procesa rada, kao i neusklađenost funkcionisanja i koordinacije direkcija unutar Preduzeća;
- Upravni odbor nije razmatrao i usvojio revizijske izveštaje o finansijskom poslovanju Preduzeća za 1998. i 1999. godinu, što govori o odsustvu brige o finansijskom poslovanju kao osnove za budući razvoj Preduzeća;
- Neadekvatna briga o korisnicima u cilju povećanja broja i kvaliteta usluga, i bolje naplativosti potraživanja;
- Visok iznos obaveza u zemlji i inostranstvu, sa povećanjem stepena zaduženosti zbog neizmirenja dospelih obaveza;

- Vođenje neadekvatne poslovne politike u angažovanju i korišćenju novčanih sredstava. Prekomerno avansno plaćanje i u određenim periodima zadržavanje velikog iznosa novčanih sredstava na računu Preduzeća u inflatornim uslovima;
- Nepostojanje adekvatne informatičke i softverske podrške neophodne za rad velikog i teritorijalno rasprostranjenog sistema;

Rezultat navedenog stanja, kako to stoji u Analizi, jeste pad akcijskog kapitala za 46 odsto, u periodu od 31.12.1997. do 31.12.2000. godine, odnosno sa 3,3 milijarde maraka na 1,8 milijardi maraka. Istovremeno je u listu „Politika", od 14. juna 2001. godine, objavljen članak „Kupovina Telekoma Srbija - loš posao". U godišnjem izveštaju Telekoma Italija, stoji: „Za 29 odsto Telekoma Srbije 1997. godine plaćeno je 900 miliona maraka, da bi u 2000. godini ista akciona kvota vredela oko 440 miliona maraka, što jasno ukazuje na gubitak od 460 miliona maraka."

Nasuprot navedenim podacima o padu vrednosti akcija „Telekoma Srbija"a.d. za oko 50 odsto (prosek između podataka mr Draška Petrovića i Telekom Italija), u listu „Danas" je 23.07.2001. godine objavljena vest da je 16 odsto akcija hrvatskog Telekoma prodato Dojče Telekomu za 500 miliona evra - oko milijardu maraka (kapacitet telefonske mreže Republike Hrvatske, odnosno hrvatskog Telekoma je oko 50 odsto kapaciteta mreže „Telekom Srbija"a.d.).

Na strani 16. Analize daje se podatak da je u telefonskoj mreži „Telekoma Srbija"a.d. uključeno 1.938.430 telefona u stanovima, 223.760 telefona u firmama, ali i da 261.664 građanina čeka na seobu ili novi priključak. Kada se zna da je prilikom prodaje „Telekom Srbija"a.d. imao 1.950.000 pretplatnika (stanovi i firme - podatak iz Sporazuma o kupoprodaji akcija), onda se dobija da je za četiri godine u telefonsku mrežu uključeno samo 212.190 novih pretplatnika, što je katastrofa.

Na kraju, u Analizi, mr Draško Petrović ističe da oni koji su doveli kompaniju u teško stanje ne mogu izbeći svoju odgovornost. Ali, to nije pitanje kojim će se on baviti, već je to pitanje kojim će se baviti drugi ovlašćeni državni organi. Međutim, mr Draško Petrović, generalni direktor „Telekoma Srbija" i magistar pravnih nauka, mora da zna odredbu člana 148. stav 1 Zakona o krivičnom postupku („Službeni list SFRJ", br. 4/77), a koji glasi:

„Svi državni organi, organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice dužni su da prijave krivična dela za koja se goni po službenoj dužnosti, o kojima su obavešteni ili za koja saznaju na drugi način."

Iz navedene odredbe je očigledno da mr Draško Petrović, generalni direktor „Telekoma Srbija"a.d, svoju zakonsku obavezu prebacuje na drugoga. Ti drugi, koje poziva mr Draško Petrović, rade u državnim organima, a oni nemaju podatke na osnovu kojih je urađena Analiza. Pored toga, oni nisu ni stručni, pa ne mogu da sagledaju celokupnu problematiku. Uostalom, mr Draško Petrović, kako to stoji u Analizi, ima na raspolaganju oko 1.500 stručnjaka sa visokom stručnom spremom, pa je ovo prilika da te ogromne stručne i intelektualne potencijale optimalno iskoristi.

Mada je i sam, više od četiri godine, učestvovao u pripremama stvaranja i prodaje „Telekoma Srbije"a.d, Milorad Jakšić, generalni direktor JP PTT saobraćaja „Srbija", od 1. januara 1990. do 28. januara 1997, svoje svedočenje o tim danima objavio je, tek posle četiri i po godine u „Glasu", 13. aprila 2001. godine i to ne pominjući da je lično on angažovao englesku firmu NatWest Markets, još 7. jula 1996. godine, da posreduje u prodaji telekomunikacionog dela PTT Srbija, na bazi kontrolisane licitacije, poverljivo odabranim potencijalnim investitorima. U Pismu o angažovanju/mandatu stoji da će, odmah po potpisivanju, firmi NatWest Markets biti isplaćen honorar - u tri meseca po 500.000 USD, s tim da se 50 odsto od ove sume vrati, prilikom konačnog obračuna isplate po završenom poslu. Za obavljeni posao je dogovorena provizija od 1,75 odsto od prodajne cene, a što je na kraju iznelo 28.545.995 maraka.

Sada ćemo da pokažemo čitaocima kako su se poslovni ljudi dosetili da omoguće „pravno legalno", kroz ugovor, da se vrši isplata mita. U Pismu o angažovanju/mandatu firme NatWest Markets, pored ostalog, stoji: „(...) Troškove i rashode, uključujući i troškove za treća lica (kao što su advokati, računovođe i ostali savetnici kao treća lica) koje je u razumnoj meri snosio NatWest Markets za potrebe ovog angažmana, ima pokriti PTT Srbija. Angažovanje savetnika, kao trećih lica, može se obaviti samo uz prethodno odobrenje PTT Srbija."

Milorad Jakšić je angažovao CES MEKON (Centar za ekonomske studije) iz Beograda na sprovođenju Plana rada na pripremi Programa privatizacije Javnog preduzeća PTT saobraćaja „Srbija", koji je izradio glavni savetnik i koordinator Projekta NatWest Markets, a usvojio JP PTT saobraćaja „Srbija". Ugovor je CES MEKON potpisao 12. juna 1996. godine, a JP PTT saobraćaja „Srbija" 10. decembra 1996. godine. Za usluge CES MEKON je dobijao 200 hiljada dinara mesečno (više od 60.000 maraka). Zatim, Milorad Jakšić, 13. januara 1997. godine angažuje englesku firmu „Price Waterhouse" da izvrši procenu vrednosti kapitala, koju je dao CES MEKON.

Naknada za angažovanje firme „Price Waterhouse" iznosila je 900.000 dolara, koje je platio JP PTT saobraćaja „Srbija" ili Vlada Republike Srbije. Sa engleskom advokatskom firmom „Weil, Gotshal&Manges" (NJGM) Milorad Jakšić potpisuje ugovor 22. januara 1997. godine za „pružanje pravnih usluga JP PTT saobraćaja „Srbija" (PTT) u procesu racionalizacije i privatizacije u cilju planirane prodaje strateškog udela u telekomunikacijama PTT", za koje je WGM od PTT-a dobio ukupno 3.028.375 maraka. WGM je, inače, specijalizovana advokatska kancelarija iz Londona koja je ovim ugovorom za merodavno utvrdila austrijsko pravo, a za slučaj eventualnih sporova predložila nadležnost spoljnotrgovinske arbitraže u Beču.

Ne pominjući najneposrednije da su u celoj priči o dovođenju drugih stranih partnera u „Telekom", koliko se zna, bili brži Mirko Marjanović, Milan Beko, Aleksa Jokić, Dojčilo Maslovarić i Ljubiša Ristić, Jakšić u svom svedočenju kaže:

- Za srpski „Telekom", Italijani su bili zainteresovani još početkom 1994. godine, kada je prvi put u Srbiju, od početka rata na teritoriji bivše SFRJ, doputovala delegacija iz Italije. Tada se, na preporuke iz Vlade (predsednik Vlade Mirko Marjanović, prim. aut.), u ime „Telekoma Italije" pojavio izvesni grof i ponudio bajkovitu sumu od 10 milijardi maraka (za sklapanje posla stoleća, prim. aut.). Jasno je bilo da je reč o neozbiljnom pregovaraču, ali uprkos svemu sa njima se razgovaralo, bez obzira na to što se znalo da od takvog posla nema vajde. U to vreme, uprkos izolaciji i sankcijama, PTT „Srbija" obavljao je ozbiljne pripreme za privatizaciju koje su počele još početkom 1993. godine. Firma koja je izabrana za konsultanta bio je CES MEKON.

Mada je u to vreme čitava priprema oko vlasničke transformacije PTT izgledala kao iluzoran posao, bili smo svesni da neko bolje vreme moramo dočekati spremni. Za razliku od nekih političara, ljudi iz PTT su na vreme shvatili da su telekomunikacije privredna grana u strahovitoj ekspanziji i da bi nas svako zaostajanje za svetom skupo koštalo. Na inicijativu PTT, tada je i formirano Ministarstvo telekomunikacija, tražena je izrada novog zakona. CES MEKON je izvršio procenu vrednosti, ali znalo se da se s tim analizama nije moglo ići na međunarodnu licitaciju, već da je potrebno angažovati neku od svetskih kuća.

U junu 1996. godine, angažovana je firma „Natvest" koja je trebalo da uradi procenu. U jeku priprema za međunarodnu licitaciju, na kojoj je nadmetanjem velikih kompanija trebalo da bude postignuta najbolja moguća cena, ponovo se pojavljuju Italijani, koji traže da licitacije ne bude i da se deo „Telekoma" proda direktnom nagodbom. Sve se to događalo mesec dana pre nego što je „Natnjest" trebalo da počne procenu vrednosti. Na moje insistiranje da bi, kao i svi drugi, trebalo da učestvuju na licitaciji, Italijani u prvom momentu „omekšavaju"i pristaju na utakmicu. Posle tih prvih razgovora načinili smo i dokument kojim je precizirano da će Italijani učestvovati na licitaciji posle procene vrednosti, te da će imati prednost samo u slučaju da njihova ponuda bude identična sa drugom najvećom.

Međutim, Italijani odbijaju da ga potpišu, insistirajući da dokument bude preveden na italijanski. A onda nastupa šok: u „prevedenom" dokumentu se niotkuda pojavila nova klauzula o direktnoj prodaji. Odbio sam to da potpišem. Tada nastupa zatišje pred buru. „Natwest" i oditorska kuća „Price Waterhouse", kao i domaći stručnjaci, nastavljaju posao oko procene vrednosti „Telekoma", istovremeno tražeći nove partnere. Ideja je bila da u posao „uvučemo" velike telekomunikacione sile poput „Frans Telekoma" ili „Deutsch Telekoma", koje bi svoje nacionalne gigante, poput „Alkatela" i „Simensa", stimulisale da rade u kooperaciji sa srpskim firmama. Inostrani oditori trebalo je da završe procenu vrednosti „Telekoma" sredinom februara 1997. godine, posle čega je trebalo da bude raspisana licitacija.

Sutra: Gomila nebuloza u ugovoru o drugi razlog za poskupljenje
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom30.08.2001. u 04:21 - pre 274 meseci
29. Aug 2001 16:45 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije (6)
Gomila nebuloza u ugovoru
Do licitacije za prodaju dela PTT-a, odnosno "Telekoma Srbija", kaže Milorad Jakšić, nikada nije došlo. I dalje, nastavlja:

Pre nego što su pripremne radnje za prodaju okončane, tačnije 15. januara 1997. godine, u Beogradu su ponovo došli Italijani. U početnim fazama pregovora s Italijanima učestvovao je i funkcioner JUL-a Ljubiša Ristić s meni nepoznatom ulogom. Tada Italijani stižu s još neverovatnijim dokumentom, tačnije s Pismom o namerama. Ne samo da su želeli da "Telekom" kupe bez licitacije, nego je u dokumentu koji su doneli stajalo i da im prodajemo deo telekomunikacionog sistema RTS-a (Radiotelevizije Srbije - prim. aut.), da će buduća zajednička firma imati dva generalna direktora i još gomila neverovatnih nebuloza. Mirko Marjanović, tadašnji predsednik Vlade Srbije, poručio mi je da je ugovor, po njegovom mišljenju, sasvim u redu i da se može potpisati za 15 minuta.

Odgovorio sam mu da telekomunikacioni sistem RTS-a nije u mojoj nadležnosti, da je ugovor pun manjkavosti i na kraju mu poručio da tako nešto može samo on da potpiše, jer PTT je državno preduzeće, a on je bio predsednik Vlade. Posle ovih poruka, Milorad Jakšić je smenjen, što mu je, kao što kaže, saopštio Mirko Marjanović lično, ali nikada nije dobio zvanično obrazloženje o smeni.

Verovatno se neće ni saznati za koliko je para "Telekom" mogao biti prodat, ali upućeni tvrde da je uprkos tadašnjim sankcijama i ograničenjima, mogao biti sklopljen znatno povoljniji ugovor po Srbiju". Jakšić procenjuje, da je ta suma mogla biti, dva do tri puta veća, pa je to u članku, Jakšić: Italijane slao neko "odozgo", objavljenom u listu "Politika" dana 07.04.2001. godine, objasnio na sledeći način:

"Vrednost nekog telekomunikacionog sistema određuje se pre svega po broju instalisanih telefonskih linija, stepenu digitalizacije mreže, prihodu koji ostvaruje i drugim parametrima. Za samo dve godine, kada su nam sankcije ublažene, 1995. i 1996. instalirano je u Srbiji oko 745.000 linija, a već smo imali oko 2 miliona.

- Kalkulisalo se da je vrednost priključka oko 3.000 maraka i kada se to pomnoži sa 2.745.000 dobija se suma od osam-devet milijardi maraka. Mesečni prihod PTT-a u to vreme je iznosio oko 100 miliona maraka. Naravno tu cenu je tada bilo teško postići, jer smo po riziku ulaganja bili na 139. mestu u svetu od mogućih 180-190 zemalja, tu je bio i rat u okruženju i sve je to, uz druge elemente, obaralo našu vrednost.

- Italijani su do sada već izvukli uložene pare - tvrdi Jakšić. A da su u čitav posao ušli samo da bi izvukli profit na brzinu, pokazuje i činjenica da je novac ulagan isključivo u mobilnu telefoniju, dok je fiksna mreža potpuno zapostavljena. U međuvremenu, čitava kompanija stagnira što je dovelo ovo preduzeće u jako težak položaj. Umesto da država od "Telekoma" ubira profit, ubrzo će morati da ga spasava. "Telekom" koji je u ono vreme godišnje ostvarivao profit od 1,2 milijarde maraka nije trebalo ni prodavati u momentu kada smo bili pod blokadom. Osim toga, italijanskom partneru dato je tri odsto mesečnih prihoda na ime znanja, iskustva i stručne pomoći, a nigde se ne plaća toliko. Nije trebalo da im damo više od jedan odsto prihoda u te svrhe, a kakvu su nam zapravo pomoć pružili, najbolje znaju ljudi koji su sada u "Telekomu".

Na pitanje novinara otkud Grci u poslu, Jakšić kaže da su još neke stvari oko prodaje "Telekoma" ostale nejasne. Osim što su pregovori s Italijanima tekli vrlo neuobičajenim tokom, nije mu jasno, kaže, otkuda su se u momentu sklapanja ugovora pojavili i Grci. Njih niko nije pominjao kao potencijalne kupce srpskog "Telekoma". Kao i Italijani, i Grci su u posao upali "s neba". A o sastanku s Italijanima, koji je bio upriličen kod Mirka Marjanovića, Jakšić kaže da se događao pod vrlo čudnim okolnostima:

- Sastanak je trajao 12 sati. Sem Marjanovića, koji je predsedavao, bili su tu članovi italijanske delegacije, ljudi iz CES MEKON-a, tadašnji jugoslovenski ambasador u Vatikanu Dojčilo Maslovarić i Ljubiša Ristić - kaže Jakšić. - Italijanima se strašno žurilo. Govorili su da "Pismo o namerama", koje su doneli, mora sada da bude potpisano i da se ne vraćaju nazad bez obavljenog posla. Na moju primedbu da će tender za "Telekom" biti gotov za dve nedelje niko se nije osvrtao - ni naši ni Italijani. Maslovarić me je sve vreme pritiskao, bio je vrlo agresivan. Govorio je da taj dokument mora biti potpisan i da Italijani moraju dobiti deo "Telekoma" direktnom prodajom. U jednom trenutku upitao sam ga da li je on naš ambasador u Italiji (Maslovarić je bio ambasador SRJ u Vatikanu - prim. aut.), ili italijanski u Jugoslaviji, pošto mi se činilo da više radi u njihovom interesu. Italijani su svaki čas govorili da im se strašno žuri, i da kasne na avion i navaljivali da se dokument potpiše.

Milorad Jakšić, kao što je poznato, taj dokument nije potpisao i ubrzo posle toga bio je smenjen s funkcije generalnog direktora, a na njegovo mesto je došao Aleksa Jokić.

Kao što su čitaoci videli u prethodnom broju, sve firme koje su učestvovale u proceni vrednosti kapitala i prodaji dela PTT-a, odnosno "Telekoma Srbija"a.d., angažovao je Milorad Jakšić (NatWestMarkets, CES MECON, Price Waterhouse i Weil, Gotshal&Manges (WGM). Da bi čitaoci saznali istinu o raspisivanju licitacije, ovde će biti detaljno objašnjen samo jedan deo Pisma o angažovanju/mandatu sa firmom NatWest Markets, koji glasi: "Kad god to bude primereno, NatWest Markets planira da proda udeo u PTT Srbija na bazi kontrolisane licitacije, pri čemu će se odabranim potencijalnim investitorima obratiti poverljivo i samo uz saglasnost PTT Srbija."

Iz ovog dela Pisma se vidi da su Milorad Jakšić, generalni direktor i Radmila Anđelković, predsednik Upravnog odbora Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija" preneli prava prodaje dela PTT-a na firmu NatWest Markets, a ova će to da uradi na bazi kontrolisane licitacije i uz poverljivo obraćanje. Nije poznato, da li su za ovakav svoj postupak Milorad Jakšić i Radmila Anđelković, imali i odluku Upravnog odbora. Nije onda jasno, zbog čega onda Milorad Jakšić toliko insistira na javnoj licitaciji, kada zna da javna licitacija ne može da se sprovede, jer je on potpisao Pismo o angažovanju/mandatu.

Sem materijala o Jakšićevom "Planu želja", materijala o zaključivanju ugovora za kupovinu digitalnih centrala od Alkatela iz Francuske, Simensa iz Švajcarske, Simensa iz Nemačke, Eriksona iz Švedske i druge opreme od mnogih firmi, bez licitacije, iako istu opremu proizvodi više firmi, kao i ovo pismo napisano 1995, čiji se sadržaj sada objavljuje, doprineli su da Milorad Jakšić, koji je završio skoro sve poslove oko prodaje, u trenutku donošenja same odluke o prodaji, bude smenjen.

Vladi Republike Srbije
Gospodine predsedniče,
gospodo potpredsednici,
gospođe i gospodo ministri,
Spasite Srbiju tehnološke zavisnosti od Slovenije.
Spasite Srbiju od beskrupuloznih Srba.
Obezbedite našoj deci da rade u svojoj zemlji.

Dana 17. aprila 1995. godine upoznao sam vas sa stanjem u oblasti telefonije i posebno s problemom švercovanja opreme iz Slovenije i gradnje telefonskih centrala SI 2000.

U pismu od 25. aprila 1995. godine, u ime grupe stručnjaka, zamolio sam vas da date podršku radu domaćih stručnjaka.

U brojnim razgovorima sa šefovima kabineta, obavešten sam da je zadatak ministra saobraćaja i veza, gospodina Alekse Jokića, da preduzme konkretne mere u svojoj oblasti. Do sada sam se više puta dogovorio s gospodinom Jokićem da detaljno pričamo o problemima u telefoniji. Nažalost, razgovor nije obavljen.

Da bi potpuno sagledali kriminalne radnje gospodina Milorada Jakšića, generalnog direktora JP PTT saobraćaja "Srbija", i njegovih saradnika Slobodana Radovanović, pomoćnika za telekomunikacije, Koste Mitrovića, direktora Direkcije za razvoj i investicije i Slobodana Milosavljevića, direktora Direkcije za TT saobraćaj, dajem vam sledeću dokumentaciju:

a) Zapisnik sa sastanka održanog u kabinetu ministra Andreje Milosavljevića, od 18. aprila 1995. godine, a u vezi s gradnjom telefonske centrale u Smederevskoj Palanci.

U zapisniku sa sastanka, stoji:"Da su se pojavili problemi u vezi s realizacijom celog posla, koji proističu iz toga što druga firma iz Beograda "Teletrade" traži da se posao proveri njoj, kao jedinom zastupniku "Iskre" iz Kranja na tržištu Srbije.

Slobodan Radovanović je istakao da od dva miliona telefonskih priključaka u Srbiji "Iskra" je proizvela oko 1.100.000 i da je PTT-u izuzetno stalo do dobrih odnosa s "Iskrom" iz Kranja, te da je "Iskra" izvestila da je njen ekskluzivni zastupnik za tržište Srbije "Telegrade", Beograd. Zbog navedenog, PTT isključivo i ugovara svu opremu od "Iskre" pomoću firme "Teletrade", Beograd."

b) U zapisniku inspektora za PTT saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i veza, gospodina Vojislava Ivanovića, od 16. maja 1995. godine, koji je izvršen u Smederevskoj Palanci, pored ostalog, stoji:

- Ugovor broj 49/95 o gradnji telefonske centrale u Smederevskoj Palanci zaključen između opštine Smederevska Palanka i preduzeća "Teleinformatik" koga zastupa direktor Milinković Milenko, dipl. inž.
* Cena za gradnju centrale 4.919.000 dinara.
* Rok isporuke opreme je 10 dana po uplati avansa.
* Rok puštanja u rad je 30 dana.

- Kategorički tvrdim da nijedna firma u svetu ne može za telefonsku centralu od 4.500 brojeva da isporuči opremu, uradi softver potreban za rad centrale, ispita centralu i pusti u rad za 40 dana. U Smederevskoj Palanci centrala je proradila 16. maja 1995. godine.

- Očigledno je da su svi poslovi bili unapred dogovoreni i da je prikupljanje ponuda bilo samo formalno.

Tihomir Živanović
Dobrosav Jovanović
Priredio: Dragan Vlahović
Nastaviće se.

Iz citiranog teksta u podn
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom31.08.2001. u 05:22 - pre 274 meseci
30. Aug 2001 19:23 (GMT+01:00)


Juče započeto pismo, upućeno Vladi Republike Srbije, dalje se nastavlja (7)
U čije se džepove slilo 35 miliona DEM
Tihomir Živanović
Dobrosav Jovanović
Priredio: Dragan Vlahović
Evo šta piše u nastavku pisma, čiji smo početak juče objavili:


--------------------------------------------------------------------------------
- Interesantna je činjenica, da je razgovore u vezi s gradnjom telefonske centrale u Smederevskoj Palanci, aprila 1995. godine, vodio ministar gospodin Andreja Milosavljević, a ne resorni ministar saobraćaja i veza, zadužen za taj posao, gospodin Aleksa Jokić. Zato mi nisu jasni odgovori šefova kabineta, da je ovo problematika samo ministra gospodina Alekse Jokića.
v) Gospodin Milenko Milinković, dipl. inž, bio je direktor OUR-a u Vukovaru. Pre tri godine došao je u Srbiju i kao što se vidi napravio veliki kapital preprodajući švercovanu opremu za telefonske centrale "Iskre" iz Slovenije. On je imao na raspolaganju kompletnu opremu koja je isporučena i ugrađena u Smederevskoj Palanci.

g) Voleo bih da znam koliko velikih radnih organizacija u Republici Srbiji, koje imaju hiljade zaposlenih, imaju na raspolaganju ovoliki kapital od 4.919.000 dinara.

d) Napred navedeno dokazuje da je gospodin Milenko Milinković, dipl. inž. sarađivao s gospodinom Miloradom Jakšićem i njegovim saradnicima.

đ) Firma "Teleoptik" je u prvoj polovini 1993. godine ponudila gospodinu Miloradu Jakšiću, generalnom direktoru JP PTT saobraćaja "Srbija" Program za održavanje telefonskih centrala proizvodnje "Iskra" iz Slovenije i povećavanje kapaciteta istih. Ova ponuda je dostavljena i Vladi Republike Srbije - predsedniku gospodinu Nikoli Šainoviću, 5. jula 1993. godine. - Nije tražen novac iz primarne emisije (odgovor na obe navedene ponude nikada nije dobijen - prim. aut.).

e) Grupa stručnjaka zaključila je Ugovor o delu sa JP PTT saobraćaja "Srbija", koji je potpisao gospodin Milorad Jakšić, dana 22. februara 1993. godine za držanje seminara o održavanju hardvera i softvera za telefonske centrale SI 2000, koje proizvodi "Iskra" iz Slovenije. Prema članu 4, PTT je bio dužan da obezbedi uslove za održavanje praktičnog dela seminara na odgovarajućem objektu. Prema članu 6, stav 3. novac je uplaćivan na žiro-račun Fonda "Kapetan Dragan".

- Seminar je posećivalo više od 60 polaznika, od toga 30 diplomiranih inženjera. Iz anketa sprovedenih za vreme održavanja seminara vidi se da je seminar uspešno vođen. Držanje seminara prekinuto je, polovinom juna 1993. godine, jer gospodin Milorad Jakšić, nije hteo da obezbedi objekat za praktični deo seminara, na kome bi stručnjaci naučili praktično da održavaju centrale SI 2000.

- Iz pisma gospođe Ljubice Hadži Dinić, dipl. inž. telekomunikacija, od 17. oktobra 1994. godine, vidi se da je seminar prekinut i da joj razlozi nisu poznati.

ž) Iz dopisa JP PTT saobraćaja "Srbija" od 18. novembra 1993. godine i pisma koje je poslala Grupa stručnjaka 19. novembra 1993. godine JP PTT saobraćaja "Srbija", vidi se da je Grupa stručnjaka predložila da izgradi maketu od rezervnih delova da bi se omogućio nastavak seminara, odnosno praktična obuka. - Predloženo je da ovo bude početak stvaranja centra za održavanje opreme SI 2000 centrala, koje proizvodi "Iskra" iz Slovenije, u Javnom preduzeću PTT saobraćaja "Srbija", ali od strane gospodina Milorada Jakšića i njegovih saradnika, odgovor nije dobijen.

z) Iz članka "Samo servis za centrale", objavljenom u "Politici ekspres" dana 2. juna 1994. godine, vidi se da JP PTT saobraćaja "Srbija" ima zaključene ugovore s dve privatne firme o održavanju telefonskih centrala SI 2000 i drugih, i zbog toga gospodin Milorad Jakšić i njegovi saradnici, nisu hteli da osposobe svoje inženjere.

Gospodine predsedniče, gospodo potpredsednici,
gospođe i gospodo ministri,
- Nadam se da će Vam data dokumentacija poslužiti da sagledate kriminalne radnje gospodina Milorada Jakšića, generalnog direktora JP PTT saobraćaja "Srbija" i njegovih saradnika, koji su sve učinili da se spreče rad domaćih stručnjaka da preuzmu održavanje i povećaju kapacitete u SI 2000 centralama "Iskre" iz Slovenije.

- Postavlja se i pitanje bezbednosti rada telefonskih centrala SI 2000 čiji softver rade stručnjaci iz Slovenije.

- Prema odredbi člana 21, stav 1. Zakona o sistemima veza ("Sl. list RS", br. 38/91), Vlada Republike Srbije imenuje generalnog direktora JP PTT saobraćaja "Srbija", a prema odredbi člana 16, stav 4. navedenog zakona Vlade razrešuje generalnog direktora.

- U ime mladih stručnjaka koji masovno napuštaju svoju zemlju i traže posao u inostranstvu, iako ga ima u njihovoj zemlji, u ime građana Republike Srbije i u ime grupe stručnjaka, molim Vas da spasete Srbiju.

S poštovanjem
U Beogradu, 30. maja 1995. godine

--------------------------------------------------------------------------------

Početkom marta 2OO1, Vlada Republike Srbije - predsednik, potpredsednici i ministri su dobili pismo u kome je iznet podatak, da se muvalo s 35.070.000 maraka. Šta se, kada i gde radilo s tim novcem, zvanično je nejasno i nama i Grcima i Italijanima. Vrlo proste analize, ali treba biti pošten i znati računati u procentima, daju sledeći rezultat: Preduzeće za telekomunikacije "Telekom Srbija"a.d. je Javnom preduzeću PTT saobraćaja "Srbija" za prenos vlasničkih prava nad telefonskim centralama, sistemima prenosa, kablovima i dr. izdalo 1.080.000 akcija, što je u dinarima iznosilo 10.907.329.573 dinara, odnosno 2.885.536.924 marke (1 marka = 3,783 dinara).

Javno preduzeće PTT saobraćaja "Srbija" je uz saglasnost Vlade Republike Srbije, prodalo 529.200 akcija "Telekoma Srbija"a.d. i to: SIN-u iz Holandije, čiji je najveći akcionar STET iz Italije 313.200 akcija, odnosno 29,00 odsto i OTE-u iz Grčke 216.000 akcija, odnosno 20 odsto, za ukupno 1.443.000.000 maraka, a ne za 1.568.000.000 maraka, kao što se pisalo i pričalo. Do ovog podatka dolazi se vrlo jednostavno, tako što se pomnoži broj pretplatnika u vreme prodaje 1.950.000 sa 740 maraka i dobija se iznos od 1.443.000.000 maraka. Država Srbija je "Telekomu Srbija"a.d. prodala licencu za mobilnu telefoniju 064 za 125.000.000 maraka, pa je na taj način dobila tih često pominjanih 1.568.000.000 maraka.

Međutim, do sada je računica čista, ali od sada idu dva puta. Koji je pravi, to će čitaoci sami da zaključe. Po prvom putu, odnosno po registru Saveznog ministarstva za spoljnu trgovinu, rešenje br. 5/1-01-412/97-003, od 9. juna 1997. godine, koje se smatra pravim i jedino važećim dokumentom u oblasti stranih ulaganja, tu je upisano da su: SIN, odnosno Italijani, platili 928.000.000 maraka i postali vlasnici 313.200 akcija, gde je 1 akcija = 2.962,92 marke i da je OTE, odnosno Grci su platili 640.000.000 maraka i postali vlasnici 216.000 akcija, gde je 1 akcija - 2.962,92 marke.

Međutim, u odnosu na pomenute zvanične sume, po prvom i pravom putu, drugi put vodi u arhivu Privrednog suda u Beogradu, u čijoj dokumentaciji ima značajnih odstupanja u odnosu na napred navedeno. U Rešenju Privrednog suda o upisu u sudski registar Preduzeća za telekomunikacije "Telekom Srbija"a. d. Beograd, poslovni broj: ...... IV..... Fi-7276/97 od 13. juna 1997, piše da je STET, čitaj Italijani, platili 892.930.000 maraka, umesto 928.000.000 maraka, za 313.200 akcija, a OTE, čitaj Grci, platili 675.070.000 maraka, umesto 640.000.000 maraka, za 216.000 akcija. Iz ovih cifara se lako izvodi računica da su Italijani platili 35.070.000 maraka manje nego što je upisano u rešenju Saveznog ministarstva za spoljnu trgovinu, a Grci su platili više 35.070.000 maraka. To praktično znači da su Grci platili akcije za Italijane, i da sada za njih 1 akcija = 3.125,32 marke, dok je za Italijane, 1 akcija = 2.850,99 maraka.

Neprimereno je u svetu, na berzama akcija, da ista akcija ima dve vrednosti i to jednu za Italijane, a drugu za Grke. Postavlja se, znači, pitanje zašto su Grci to uradili, kada se zna koliko su oni dobri trgovci i mnogo racionalni. Između mnogih pretpostavki o razlozima za narušavanje ove proporcije, kojima se bave tužilaštva u Italiji i Grčkoj, izdvaja se nekoliko.

Prva i osnovna je, da su Italijani dugo i intenzivno obavljali pripremne radnje potpomognute diplomatskom aktivnošću, koje su bile usmerene na procenu, privatizaciju i kupovinu dela akcija "Telekoma Srbija"a.d. U svim tim aktivnostima grčki partner ni u naznakama nije postojao. Sasvim neočekivano je grčki partner stupio u ugovorni odnos. Stoga stoji ozbiljna mogućnost da su Grci preuzeli na sebe plaćanje određenog dela provizije, uobičajenog u ovakvim transakcijama, zarad dobijanja posla. Otvara se onda pitanje, kome su to Italijani isplatili taj novac zarad provizije, ako su u svojim poslovnim knjigama pokazali investiciju prema "Telekomu Srbija"a.d. u iznosu od 928.000.000 maraka.

Odgovor na drugu pretpostavku, po svemu sudeći, valjalo bi tražiti od petorice "veličanstvenih" u Srbiji - Mirka Marjanovića, tada predsednika Vlade Srbije, Milana Beka, ministra za ekonomsku i vlasničku transformaciju, Alekse Jokića, tadašnjeg generalnog direktora JP PTT "Srbija", Dojčila Maslovarića, tadašnjeg ambasadora SRJ u Vatikanu i Ljubiše Ristića, predsednika Direkcije JUL-a, i mogućno od ljudi čiju su reč oni slušali. Kako drugačije objasniti odlučnost Marjanovića da se prihvati italijanska ponuda bez licitacije, razložnost Beka da je to dobar posao, agresivnu ekspeditivnost Maslovarića da to mora da se uradi, pomirljivost Jokića da je to dobar posao za Srbiju i diskretna blagonaklonost Ljubiše Ristića.

Šta su pravosudni i organi gonjenja u Srbiji do sada utvrdili, kao i Italijani koji su nedavno saslušavali Dojčila Maslovarića i njihove čelne ljude u poslu vezanim za "Telekom Srbije"a.d, i Grci takođe, šira javnost do ovih dana nije saznala. Da li ovo kašnjenje informacije za širu javnost u ove tri države ima neke veze s pozdravnom tiradom Lamberta Dinija, italijanskog ministra spoljnih poslova o potpisivanju posla, ili ima neke veze s posetom Milana Milutinovića, u to vreme šef jugoslovenske diplomatije, 19. juna 1997. godine, kada je parafiran Sporazum o podsticanju i zaštiti investicija između Italije i SRJ - nije jasno. Kao što široj javnosti ni danas nije jasno da li je prilikom susreta Medlin Olbrajt sa Slobodanom Miloševićem 1. juna 1997. u Beogradu, a zatim 4. juna u Atini s Karolasom Papuljasom, ministrom spoljnih poslova Grčke, bilo razgovora o učešću Grka u otkupu akcija "Telekoma Srbija".

I treća moguća pretpostavka je da su u tim poslovnim transakcijama između Grka i Italijana sadržane i provizija nekome u Jugoslaviji i plaćanje učešća Grka u poslu. Jedno je sigurno, podatke za upis u registar Saveznog ministarstva za spoljnu trgovinu i podatke za upis u registar kod Privrednog suda u Beogradu, dao je neko odgovoran u Javnom preduzeću PTT saobraćaja "Srbija", ko je učestvovao sve vreme u dogovaranju o prodaji. To mora da bude diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomista.

nastaviće seisanja ovog dokumenta najnovije
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom31.08.2001. u 23:55 - pre 274 meseci
31. Aug 2001 16:31 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije (8)
Potpisani ugovori �tetni za Srbiju
Tihomir �ivanovi�
Dobrosav Jovanovi�
Priredio: Dragan Vlahovi�
U ju�era�njem broju je pokazano, kako su prilikom kupovine akcija "Telekom Srbija"a.d., Grci platili za Italijane 35.070.000 maraka. Sada �e to da bude obja�njeno na vrlo prost na�in, kako bi i oni koji ne znaju matematiku, lako shvatili i prihvatili, obja�njenja koji �e biti data. Naime, �itanje Sporazuma o kupoprodaji akcija "Telekom Srbija"a.d., koji su 9. juna 1997. godine potpisali: (1) Javno preduze�e PTT saobra�aja "Srbija", (2) STET International Netherlands N.V. ... (SIN), iz Holandije i Hellenic Telecommunications Organisation A.E ... (OTE) iz Gr�ke, tra�i veliko poznavanje prava, ali i malo matematike. Ovo iz razloga, �to je manipulacija sa navedenih 35.070.000 maraka, otkrivena preko izra�unavanja procenata. Evo kako je to ura�eno.

U Sporazumu je predvi�eno pla�anje 198.000.000 maraka, kori��enjem "Akreditiva na odlo�eno pla�anje". Navedena suma je podeljena, tako �to je SIN platio 117.180.000 maraka, a OTE je platio 80.820.000 maraka. Odnos u procentima iznosi SIN + OTE = 59,2 + 40,8 = 100,0 odsto. Isti procenat pla�anja je zadr�an i kod pla�anja "GSM... akreditiva" od 125.000.000 maraka za licencu za mobilnu telefoniju. Ovde je SIN platio 73.980.000 maraka, a OTE je platio 51.020.000 maraka. I ovde je odnos u procentima SIN + OTE = 59,2 + 40,8 = 100,0 odsto.

Me�utim, u istom Sporazumu o kupoprodaji akcija (Ugovoru, kako se to kod nas zove), nije data raspodela o pla�anju akcija "Telekoma Srbija"a.d." u iznosu od 1.245.000.000 maraka. Ovaj iznos se prema Sporazumu, klauzula 3.1(a), pla�ao odmah u gotovom. Ali, ne le�i vra�e, bilo je potrebno da se obezbedi pla�anje, pa je na�in raspodela ove sume, dat u dokumentu, koji se zove: MEMORANDUM O ZAKLJU�ENJU POSLA. Tu je raspodela izvr�ena na slede�i na�in: SIN je platio 701.770.000 maraka, a OTE je platio 543.230.000 maraka. Odnos procena u ovom slu�aju je SIN + OTE = 56,4 + 43,6 = 100,0 odsto.

Memorandum o zaklju�enju posla, morao je da bude potpisan u Atini, 10. juna 1997. godine. Me�utim, kako tada, tako i danas Memorandum o zaklju�enju posla je, ostao, nepotpisan. Ovde se, posebno isti�e va�na �injenica, da je Memorandum o zaklju�enju posla, veoma va�an deo dokumentacije o transakciji, kako se u Sporazumu zove, sva dokumentacija o kupoprodaji akcija. Potpisivanje Memoranduma o zatvaranju posla, predstavlja ispunjenje jednog od uslova, koji je u Sporazumu o kupoprodaji akcija naveden, kao Prethodni uslovi. Nepotpisani Memorandum, zna�i da Prethodni uslovi nisu ispunjeni.

Iz Memoranduma se vidi, da je isti, za Javno preduze�e PTT saobra�aja "Srbija", trebalo da potpi�e, tada generalni direktor, Aleksa Joki�. Ipak je Joki� dokazao, u ovom slu�aju, svoju obazrivost i mudrost. I kao �to se vidi, Memorandum o zaklju�enju posla je ugledao svetlost dana. Me�utim, bez rizika mo�e da se tvrdi, da o nepotpisivanju Memoranduma o zatvaranju i 35.070.000 maraka, Milan Beko, mo�e da ka�e istinu.

Da su i u Italiji na�li nepotpisani Memorandum o zaklju�enju posla, pokazuje tekst, koji je objavljen u "Ve�ernjim novostima" 19. februara 2001. godine, pod naslovom "Ugovor bez potpisa":

"'Izvor' 'Republike' po�ao je od potrage za odgovaraju�om dokumentacijom, najpre u sedi�tu italijanske telefonske kompanije, ali nje nije bilo na uobi�ajenim mestima, pa �ak ni u pravnom odeljenju, a niti u generalnoj direkciji. Kada je, kona�no, ova osoba o�igledno visokog poverenja, do�la u posed ugovornih akata, konstatovala je, da na njima nisu bili potpisi dveju strana, ve� samo 'Protokol o zaklju�ivanju sporazuma', sa instrukcijama o ispla�ivanju." Ovi navodi pokazuju, da Italijani skrivaju dokumentaciju u vezi 35.070.000 maraka, kao �to ka�e na� narod: "Skriva ko zmija noge."

Sve napred navedene �injenice pokazuju da su za ovu manipulaciju oko pla�anja znali svi, koji su u�estvovali u sklapanju posla, a to su Aleksa Joki�, predstavnik Italijana, predstavnik Grka, ministar za vlasni�ku i ekonomsku transformaciju Milan Beko i predstavnici advokatske kancelarije VGM... iz Londona, koji su pisali Sporazum o kupoprodaji akcija i Memorandum o zaklju�enju posla..

U nepotpisanom Memorandumu o zaklju�enju posla, pored ostalog, jo� stoji, i: a) Akcionari "Telekoma Srbija" imaju da se sastanu i (i)izaberu direktora "Telekoma Srbija", (ii) da usvoje prvi desetogodi�nji plan; (iii) da izaberu �lanove Izvr�nog komiteta "Telekoma Srbija" i (iv) da izaberu �lanove Nadzornog odbora "Telekoma Srbija".

Desetogodi�nji plan poslovanja i Memorandum o zaklju�enju posla, pored ostalih uslova, predstavljaju Prethodne uslove, o �ijoj �e va�nosti, kasnije vi�e da se pi�e. Pre neki dan je napisano, da prema Memorandumu o saglasnosti o sklapanju ugovora sa STET-om, dogovorenom na sastanku 15/16. januara 1997. godine, izme�u predstavnika JP PTT "Srbija" i italijanskog STET-a, Desetogodi�nji plan poslovanja treba da sadr�i: plan postojanja i razvoja "Telekoma", odnosno investiranje stranih partnera u ovu firmu u narednih deset godina ("Nedeljni telegraf", 11. april 2001.).

Ovaj Desetogodi�nji plan poslovanja ne postoji ni danas i zbog toga nema utvr�enog plana i programa razvoja i modernizacije novih kapaciteta telefonske mre�e; zatim, ne vr�i se zamena starih elektromehani�kih centrala; ne re�avaju se problemi zagu�enja telefonskog saobra�aja (dobijanje tona za slobodno biranje); ne ukidaju se dvojnici kojih u Srbiji ima oko 650.000... Tako�e, jedna od posledica nedostatka Desetogodi�njeg plana poslovanja su visoke cene za dobijanje novih telefonskih brojeva, koje bi trebalo da bude oko 200 maraka, koliko je na primer u Italiji.

Desetogodi�nji plan poslovanja "Telekoma Srbija", pominje se u Sporazumu akcionara, odeljak 6. Me�utim, nije dato �ta treba da sadr�i Desetogodi�nji plan poslovanja, iako u klauzuli 6.1 postoji.

O sadr�aju Desetogodi�njeg plana poslovanja, nema ni re�i. Jedino se jo�, Desetogodi�nji plan poslovanja, pominje u Sporazumu akcionara, Odeljak 5., u naslovu: GODI�NJI BIZNIS PLAN, podnaslov, Priprema, podno�enje i sadr�aj, �iji tekst glasi: "Izvr�ni odbor priprema za razmatranje i primedbe generalnog direktora i podnosi Upravnom odboru predlog Godi�njeg biznis plana za svaku godinu, u skladu sa odredbama i ciljevima teku�eg Desetogodi�njeg biznis plana u obliku prihvatljivom za akcionare, a koji �e sadr�ati bar: (i) operativni bud�et za Telekom Srbija (uklju�uju�i i procenu glavnih stavki koje se odnose na izvore i kori��enje sredstava); (ii) marketing planove; (iii) planove sistemskog razvoja; (iv) bud�et za kadrove; (v) tokove gotovine, i (vi) preporuke za isplate dividendi, ako ih ima."

U listu "Politika" od 19. februara 2001. godine, u �lanku: Novi detalji u slu�aju "Telekom Srbija", pored ostalog, stoji, i izjava Radmile An�elkovi�, predsednika Upravnog odbora Javnog preduze�a PTT saobra�aja "Srbija", koja glasi: "Jedno od klju�nih pitanja oko kojih su se lomila koplja tokom pregovora bilo je i pitanje stopa rasta novih pretplatnika. Globalna obaveza svih akcionara je da do 2006. godine obezbede 40 do 60 telefonskih linija na 100 stanovnika i uvo�enje najsavremenije svetske tehnologije. Predvi�ena je prose�na godi�nja stopa rasta broja novih pretplatnika od osam odsto, a planirano je da se u razvoj telekomunikacija u ovom periodu ulo�i ukupno 5.200 miliona maraka."

Izjavu Radmile An�elkovi�, predsednika Upravnog odbora Javnog preduze�a PTT saobra�aja "Srbija", visokog funkcionera Socijalisti�ke partije Srbije i �oveka od velikog poverenja Slobodana Milo�evi�a, mora vrlo ozbiljno da se shvati i da se insistira na izno�enju u javnost sadr�aja zapisnika, koji su vo�eni prilikom razgovora. O�igledno je da o sadr�ini razgovora, prilikom dogovaranja o kupoprodaji akcija "Telekom Srbija"a.d. i Radmila An�elkovi� ima, pored Milana Beka, mnogo toga da ka�e. Podaci, koje je navela o broju novih pretplatnika, i ulaganje od pet milijardi i 200 miliona maraka, su glavni razlozi zbog kojih ne postoji Desetogodi�nji plan poslovanja. Zbog toga se postavlja, veliko pitanje: Na bazi kojih projektovanih podataka iz Desetogodi�njeg plana poslovanja (odnosno Desetogodi�njeg biznis plana), rade se Godi�nji biznis planovi.

nastavi�e se
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Radi se po nevažećim ugovorima02.09.2001. u 05:01 - pre 274 meseci
01. Sep 2001 20:02 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminial u telekomunikacijama Srbije (9)
Radi se po neva�e�im ugovorima
Ukoli se ne ispuni neki od prethodnih uslova, smatra se da ugovor o kupoprodaji nikada nije zaklju�en
�esto se u javnosti �uje pitanje da li Sporazum o kupoprodaji akcija "Telekom Srbija"a.d. iz 1997. godine VA�I - ILI NE VA�I, odnosno da li se radi po neva�e�em Ugovoru. Stru�njaci ka�u da postoje razli�ita mi�ljenja: pravna i politi�ka. Do danas, me�utim, gra�anima to nije obja�njeno. Oni znaju da su za juli platili veliki telefonski ra�un, a za avgust �e ovih dana do�i jo� ve�i.

Da je ovo ta�no, potvr�uje vest objavljena u petak da je "Telekom Srbija"a.d., dobrodu�no, odobrio gra�anima da ovaj ra�un mogu da plate u dve rate, i to prvu ratu do 15, a drugu do 30. septembra. Ovo zna�i da Poslovodstvo "Telekom Srbija"a.d. priznaje da su cene za telefonske usluge enormno podignute i da gra�ani to ne mogu da plate odjednom.

Postavlja se pitanje, samo, od kojih �e to para gra�ani da plate, dva puta u jednom mesecua? Poslovodstvo Javnog preduze�a PTT saobra�aja "Srbija" i "Telekom Srbija"a.d. mora gra�anima da odgovore koji kvalitet usluga im nude, i da javno poka�u zvani�na dokumenta na osnovu kojih su tako enormno podigli cene telefonskih usluga. Mora da poka�u javno i dokumenta o dozvoli promene tarifnog sistema.

Me�utim, u svetlu napred navedenog pona�anja Poslovodstva Javnog preduze�a PTT saobra�aja "Srbija" i "Telekom Srbija"a.d. ovde �emo da skrenemo pa�nju gra�anima na mogu�nost da Sporazum (Ugovor) o kupoprodaji akcija "Telekoma Srbija"a.d. ne va�i, odnosno da je automatski raskinut zbog toga �to nisu bili ispunjeni tzv. Prethodni uslovi. Povod za izno�enje ovog stava dao nam je �lanak "Usmeni ugovor", objavljen u "Ve�ernjim novostima" od 6. marta 2001. godine. U �lanku je objavljena izjava dugogodi�njeg advokata u Beogradu, Izraelu, sada i u Pragu, gospodina Aleksandra Lojpura, koja glasi:

"Klauzula o automatskom raskidu Sporazuma o kupoprodaji akcija 'Telekoma' zna�i da, ukoliko se ne ispuni neko od 'prethodnih uslova', smatra se da ovaj ugovor o kupoprodaji nikada nije ni zaklju�en. To dalje zna�i da nijedna ugovorna strana (kupci i prodavac) nisu du�ni da izvr�e nijednu obavezu iz takvog ugovora." Dalje, gospodin Aleksandar Lojpur nastavlja:

"Ako su ugovorne strane izvr�ile neku ugovornu obavezu, recimo kupci su platili cenu, smatra se da su to u�inili, mo�e se re�i, na sopstveni rizik. To zna�i da je na taj na�in (isplatom cene) fakti�ki nastao neki novi ugovor u usmenoj formi, �ija sadr�ina, u slu�aju spora, tek mora da se utvrdi."

Potpisani Sporazum o kupoprodaji akcija "Telekoma Srbija"a.d. Italijanima i Grcima, danas posle �etiri godine, mo�e se re�i neva�e�i, odnosno, da nije stupio na snagu. Evo za�to.

U Sporazumu o kupoprodaji akcija (klauzula 4.1), odre�eni su Prethodni uslovi, koji mora da budu ispunjeni da bi ovaj Sporazum stupio na snagu. Pored ostalih uslova, koji su trebali da budu ispunjeni, postoje i dva uslova, koja nisu ispunjena, a to su:
1. da su ugovorne strane odobrile Desetogodi�nji plan poslovanja, i
2. da dokumenta o transakciji potpi�u i predaju sve ugovorne strane u njima.

U dokumenta o transakciji spadaju: Sporazum o kupoprodaji akcija, Sporazum akcionara, Sporazum o garanciji, Prenos prava na obavljanje delatnosti, Sporazum o licenci GSM, Potvrda transfera, Sporazum o tehni�koj pomo�i, Sporazum o zajedni�kim uslugama, Odluka o osnivanju, Memorandum o zaklju�enju posla, Statut, Pismo - Sporazum o globalnom udru�ivanju, akreditivi i sva ostala dokumenta.

U dokumentaciji o transakciji, koja predstavlja jednu veliku ukori�enu knjigu, Memorandum o zaklju�enju posla ozna�ava memorandum koji �e biti prilo�en posle zaklju�enja dokumenata o transakciji, ali pre zatvaranja, u kome se opisuju radnje koje treba preduzeti i dokumenti koje treba da potpi�u i predaju strane na datum zatvaranja ili pre njega, da bi se realizovale transakcije nazna�ene u dokumentima o transakcijama.

Datum zatvaranja ozna�ava datum zaklju�enja posla, koji �e biti u roku od 5 (pet) radnih dana nakon �to PTT pismeno obavesti SIN i OTE da su zadovoljeni svi Prethodni uslovi, ili drugi datum o kome se strane me�usobno dogovore. Dalje, u klauzuli 4. 2. stoji:

"Svaka od kompanija, PTT, SIN i OTE, prihvataju da ulo�e, i u�ine da njihove odnosne filijale ulo�e najbolje napore da obezbede da prethodni uslovi navedeni u ovom sporazumu u klauzuli 4.1. budu ispunjeni �to je pre mogu�e, a u svakom slu�aju pre 30. septembra 1997. godine, a u protivnom, ovaj Sporazum �e automatski biti raskinut i nijedna ugovorna strana ne�e imati nikakva potra�ivanja bilo koje prirode u odnosu na bilo koju drugu stranu po osnovu ovog Sporazuma (sem kada je re� o njenim ukupnim pravima proiza�lim iz bilo koje ranije povrede ovog Sporazuma)."

Na kraju ovog dela, stoji vrlo va�na odredba, koja glasi: "SIN i OTE, svaki ponaosob, saglasni su da ulo�e maksimalne napore da obezbede da deo kupovne cene, nazna�ene u klauzuli 3. 1(a) (radi se o milijardi i 245 miliona maraka - prim. aut.) bude telegrafski ozna�en na ra�une koje odredi PTT, navedene u Memorandumu o zaklju�enju posla, �to je pre mogu�e, po ispunjenju svih gore navedenih prethodnih uslova."

Kao �to je poznato, ovaj novac je upla�en od strane Italijana i Grka, i ako svi Prethodni uslovi nisu bili ispunjeni. Verovatno je, i zbog ova dva neispunjena Prethodna uslova: nepostojanja Desetogodi�njeg plana poslovanja i nepotpisanog Memoranduma o zatvaranju posla, dokumentacija o kupoprodaji akcija bila dr�ana u strogoj tajnosti.

To svedo�i i dokumenat, koji se zove Izjava o poverljivosti, koja glasi:
1. Ovim izjavljujem pod punom, moralnom, materijalnom i krivi�nom odgovorno��u da sam primio materijal poverljive sadr�ine koji obuhvata dokumenta vezana za ugovor s "Telekom Italija S. p. A";
2. Obavezujem se da �u s podacima sadr�anim u materijalu postupati u skladu sa stepenom njihove poverljivosti, saglasno zakonskim propisima, koji reguli�u postupanje s podacima strogo poverljive sadr�ine;
3. Izjavljujem pod punom materijalnom, krivi�nom i profesionalnom odgovorno��u da preuzimam obavezu da sve �to �ini sadr�inu ovog materijala �uvam u apsolutnoj tajnosti.

Ova izjava ima samo dva primerka, od kojih jedan stoji kod ovla��enog lica u Preduze�u i lica koje je dalo i potpisalo ovu izjavu.

- Kopija br. 55, verzija na srpskom jeziku.
U Beogradu, 08. 07. 1997.
Funkcija, ime i prezime

Bez postojanja Desetogodi�njeg plana poslovanja, ne mogu da se rade ni Godi�nji biznis planovi, jer oni, ustvari, predstavljaju realizaciju Desetogodi�njih planova poslovanja. To se vidi iz Sporazuma akcionara (klauzula 5.1.), koja glasi: Izvr�ni odbor priprema za razmatranje i primedbe generalnog direktora i podnosi Upravnom odboru predlog Godi�njeg biznis plana za svaku godinu, u skladu s odredbama i ciljevima teku�eg Desetogodi�njeg biznis plana ..."

Nije onda jasno, kako Upravni odbor "Telekoma Srbija"a.d. uop�te prihvata Godi�nje biznis planove. To su i razlozi, zbog �ega je stanje u "Telekomu Srbija"a.d. danas katastrofalno, kako u fiksnoj tako i u mobilnoj mre�i.

Slede�a �tetna posledica Sporazuma (Ugovora) o kupoprodaji akcija "Telekom Srbija"a.d., od 9. juna 1997. godine, sastoji se u slede�em: Italijani i Grci nisu kupili i platili kapacitete telefonske mre�e, koji su gra�eni posle 9. juna 1997. godine, a granju su finansirali gra�ani po ugovorima o zajedni�koj izgradnji zaklju�enim izme�u Javnog preduze�a PTT saobra�aja "Srbija", odnosno "Telekom Srbija" sa mesnim zajednicama i op�tinama.

Na dan potpisivanja Sporazuma o kupoprodaji akcija, u dokumentaciji o kupoprodaji, bilo je 564, jo� nerealizovana ovakva ugovora izme�u mesnih zajednica, op�tina i Javnog preduze�a PTT saobra�aja "Srbija". To zna�i, 49 odsto ove imovine, koja je u me�uvremenu do danas izgra�ena na osnovu onoga �to su gra�ani pla�ali, hiljadu do dve i vi�e hiljada maraka, poklonjeno Italijanima i Grcima. Firme su za uvo�enje telefona, u istom periodu, pla�ale dvostruko vi�e od gra�ana.

Ovde se posebno, isti�e �injenica, da u tekstu Sporazuma o kupoprodaji akcija "Telekoma Srbije"a.d. nigde nije evidentirano postojanje 564 nerealizovana ugovora o zajedni�koj izgradnji novih kapaciteta telefonske mre�e, ali se spisak ugovora nalazi u dokumentaciji. Tako�e, Sporazumom nije predvi�eno, na koji na�in �e se i ko da raspola�e imovinom, koja je izgra�ena na osnovu tih 564 ugovora o zajedni�koj izgradnji, kao i imovinom ste�enom na osnovu novih ugovora o zajedni�koj izgradnji, koji su zaklju�eni posle 9. juna 1997. godine.

Ovih dana "Telekom Srbija" je zatra�io od mesnih zajednica i op�tina u Srbiji, da ove izgra�ene kapacitete, po ugovorima o zajedni�koj izgradnji telefonske mre�e, prenesu u vlasni�tvo "Telekoma Srbija". Gra�ane, �ije je to vlasni�tvo, niko i ne pita. Me�utim, gra�ani ne bi trebalo da dozvole, da mesne zajednice i op�tine, njihovu imovinu poklanjaju Italijanima i Grcima.

Ovo iz razloga �to u �lanu 45. Zakona o sistemima veza ("Slu�beni glasnik RS", br. 38/91) stoji:
"Ako se izgradnja nove PTT mre�e, koja nije predvi�ena planom i programom preduze�a PTT, mora vr�iti prema uslovima tog preduze�a, korisnici i preduze�a PTT, ugovorom utvr�uju uslove i na�in izgradnje, stvarne tro�kove i na�in obezbe�enja sredstava za tu izgradnju, prava korisnika na osnovu u�e��a u finansiranju PTT mre�e, kao i druga prava i obaveze ugovornih strana.

"Prema navedenoj odredbi Zakona, ugovori o zajedni�koj izgradnji nove telefonske mre�e, mogli su da budu zaklju�eni samo izme�u gra�ana i JP PTT "Srbija", a od 7. juna 1997. godine, "Telekom Srbija"a.d., a ne izme�u gra�ana i mesnih zajednica, odnosno gra�ana i op�tina, pa da mesne zajednice i op�tine potom zaklju�uju ugovore sa JP PTT Srbija", odnosno "Telekom Srbija"a.d.

Ovi ugovori nisu u skladu sa navedenom odredbom zakona, ali je ovo bio na�in da se novac gra�ana preliva u ruke pojedinaca u JP PTT "Srbija", odnosno pojedincima u mesnim zajednicama i op�tinama, a posebno u velikom obimu preduze�ima koja su gradila telefonsku kablovsku mre�u. U Srbiji postoji vi�e od 50 preduze�a, ve�ina u privatnom vlasni�tvu, kojima mesne zajednice i op�tine duguju veliki novac, u pojedinim slu�ajevima ovo se meri i u milionima maraka.

Tihomir �ivanovi�
Dobrosav Jovanovi�
Priredio: Dragan Vlahovi�
Sutra: Sporna tri odsto Italijanima
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.beograd-1.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom04.09.2001. u 10:57 - pre 274 meseci
03. Sep 2001 19:18 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije (11)
Cudno ponašanje akcionara iz Italije
Tihomir Živanovic
Dobrosav Jovanovic|
Priredio: Dragan Vlahovic
Zato su sada Italijani napravili veliku buku i uplašili su prof. dr Dragora Hibera, predsednika Upravnog odbora "Telekom Srbija"a.d., pa je tako Upravni odbor enormno podigao cene i promenio tarifni sistem, i ako to nije morao da ucini, prema odredbama Sporazuma akcionara. Upravni odbor je sada doneo odluku o enormnom povecanju tarife i promenio tarifni sistem, na štetu gradana Srbije, a sada im dobrodušno daje popust da telefoniraju 5 sati pre podne, odnosno 10 sati nocu, i to samo jednom mesecno, za pretplatu od 48 dinara direktni i 36 dinara dvojnici i da racun za mesec avgust plate u dve rate.

Od 9. juna 1997. godine pa do 30. septembra 1998. godine, na ime tri odsto, Italijanima isplaceno 37.016.539,93 marke. Posle toga, da li zbog blokade platnog prometa sa inostranstvom ili po volji Miloša Nešovica, tada generalnog direktora, "Telekom Srbija" je prestao da isplacuje pristigle racune Italijanima. Medutim, zakljucno sa 31. januarom 2001. godine, "Telekom Srbija"a.d. je za tri odsto, ostao dužan Italijanima 86.419.854,99 maraka.

Znaci, "Telekom Srbija" za tehnicku pomoc, koju nije dobio, a što tvrde diplomirani inženjeri, Italijanima samo do 31. januara 2001. godine, treba da plati ukupno 123.436.394,92 marke. Ovaj dug stalno raste, ali se tom dugu, ukoliko se ne rašcisti sa Sporazumom o kupoprodaji akcija, stalno se pridodaju kamate. Koliko je to veliki novac za "Telekom Srbija" vidi se iz sledeceg podatka: "Telekom Srbija" je od 1995. do sada, kupio i uvezao opremu za digitalne telefonske centrale od "Alkatela" iz Francuske i "Simensa" iz Nemacke, za oko 150.000.000 maraka.

Poštovani velikan Marko Miljanov je rekao: "Cojstvo je, druge sacuvati od sebe, a junaštvo je, sebe sacuvati od drugih." A u daljem tekstu cemo da vidimo kako ovu izreku primenjuju i koriste akcionari: PTT, STET i OTE, kao i Država Srbija. Juce smo stali sa pricom kod smanjenja prihoda u markama zbog devalvacije dinara. Tada su Italijani, zbog smanjenja mesecnog prihoda od tri odsto, napravili veliku buku i uplašili su uvaženog prof. dr Dragora Hibera, predsednika Upravnog odbora "Telekom Srbija" a.d, pa je zbog toga Upravni odbor "Telekom Srbija"a.d. doneo odluku da se enormno podignu cene telefonskih usluga i promeni tarifni sistem, iako to, prema odredbama Sporazuma akcionara, nije morao da ucini.

Upravni odbor je naknadno doneo novu odluku i velikodušno dao "popust"gradanima da mogu jednom u mesecu da telefoniraju 5 sati pre podne, odnosno 10 sati nocu, za pretplatu od 48 dinara direktni i za 36 dinara dvojnici, iako su oni do sada mogli da telefoniraju celu noc za jedan impuls, a cena jednog impulsa je sada 36,44 pare. Znaci, Upravni odbor "Telekom Srbija"a.d. je povecao cenu telefoniranja nocu za više od 100 puta. Pored navedenog "popusta", "Telekom Srbija" a.d. je dao i drugi popust, odnosno omogucio je gradanima da racun za mesec avgust plate u dve rate i na taj nacin je priznao da su cene enormno velike.

Upravni odbor "Telekom Srbija"a.d. morao je enormno da podigne cene jer mora da uzme novac od gradana da bi, izmedu ostalog, platio Italijanima tri odsto za KNOW HOW. Iz raspoloživih podataka, koji su objavljeni u jucerašnjem broju, vidi se da je od 9. juna 1997. godine pa do 30. septembra 1998. godine, na ime tri odsto Italijanima isplaceno 37.016.539,93 maraka. Posle toga, da li zbog blokade platnog prometa sa inostranstvom ili po odluci Miloša Nešovica, tada generalnog direktora, "Telekom Srbija"a.d. je obustavio placanje pristiglih racuna Italijanima. Ali je zato, zakljucno sa 31. januarom 2001. godine, "Telekom Srbija"a.d. za tri odsto ostao dužan Italijanima 86.419.854,99 maraka.

Znaci, "Telekom Srbija"a.d. za tehnicku pomoc, koju nije dobio od Italijana, do 31. januara 2001. godine treba da plati ukupno 123.436.394,92 marke. Mora da se shvati cinjenica da se ova tri odsto placa osam godina. Koliko ce to ukupno biti, uopšte se ne zna. Možda ce Italijani preko ova tri odsto da otplate vecinu svog uloga u kupovinu akcija "Telekom Srbija"a.d. Dug od 123.436.394,92 marke stalno raste, jer se tom dugu, ukoliko se ne rašcisti valjanost Sporazuma o kupoprodaji akcija i Sporazuma o tehnickoj pomoci, stalno pridodaju kamate. Koliko je to veliki novac za "Telekom Srbija"a.d. vidi se iz sledeceg podatka: "Telekom Srbija" a.d. je od kraja 1995. do sada kupio i uvezao opremu za digitalne telefonske centrale od "Alkatela" iz Francuske i "Simensa" iz Nemacke, za oko 150.000.000 maraka.

Medutim, Italijani, izgleda, ne znaju za na pocetku navedenu izreku Marka Miljanova, pa traže samo ono što njima odgovara, a to je novac. Na svoje ugovorne obaveze se ne obaziru. Za davanje tehnicke podrške uzimaju tri odsto od bruto prihoda "Telekoma Srbija", a ne daju nikakvu tehnicku podršku, što tvrdi više od 200 diplomiranih inženjera. Od svih stranaca (tehnicko osoblje) koji su radili i koji sada rade u "Telekomu Srbija" za vrlo veliki novac (nema dokumenata ko ih placa), jedini strucnjak je bio gospodin FERNANDO BRONZI, diplomirani inženjer. Mnogi su na nivou tehnicara, ali se prepotentno ponašaju kao da je Srbija nerazvijena africka zemlja. Nažalost, u narodu kakvi su Srbi, poistovecivanje sa Afrikancima je precutno prihvaceno.

Medutim, moguce je da naš narod i nije poltronski nastrojen, vec da boluje od "sindroma kuvane žabe". To se objašnjava na sledeci nacin: kada se žaba stavi u vrucu vodu, ona odmah iskoci. Medutim, kada se žaba stavi u hladnu vodu i polako, polako zagreva, ona ne iskace iz vode, vec se skuva. I naš narod se polako, polako privikao na sadašnje stanje i samo prica, da ne bude gore.

A sada cemo da vidimo kako akcionari "Telekoma Srbija"a.d. treba medusobno da se uvažavaju i poštuju. To je odredeno u dokumentu koji se zove Sporazum akcionara, a potpisan je 9. juna 1997. godine. U Sporazumu su odredeni odnosi i ponašanje izmedu akcionara, PTT-a, STET-a i OTE-a, a da sve što se radi bude u interesu "Telekom Srbija"a.d. i države Srbije. Zato cemo prvo da pocnemo od dela Sporazuma u kome, u naslovu, stoji: Saradnja na promociji Strateških ciljeva "Telekom Srbija"a.d. (citaj želja - prim. aut.)

STET i OTE, svaki ponaosob, saglasni su da saraduju sa PTT-om u naporima da promovišu Strateške ciljeve "Telekom Srbija"a.d., ukljucujuci sledece:

(a) unapredenje i proširenje postojecih resursa mreže javnih telekomunikacija, fiksnih i mobilnih u Srbiji i da primene savremenu digitalnu mrežu (lokalnu, nacionalnu, medugradsku i medunarodnu) velikog kapaciteta i najsavremenije tehnologije;

(b) unapredenje i diversifikacija kvaliteta, kvantiteta i dostupnosti ponudenih telekomunikacionih usluga sa kojima sada raspolaže Republike Srbija;

(c) poboljšanje održavanja kako bi se ponudio viši nivo tehnicke efikasnosti resursa mreže;

(d) pružanje razumnog minimuma svih osnovnih telekomunikacionih usluga na celokupnom geografskom prostoru i celokupnom stanovništvu Republike Srbije;

(e) pružanje do punog dozvoljenog obima prema važecem zakonu, fiksne telekomunikacione usluge van granica Srbije;

(f) povecanje profitabilnosti Telekoma Srbije u korist njegovih akcionara;

(g) saradnja u svakom trenutku sa državnim i lokalnim organima Srbije odgovornih za državnu bezbednost i primenu zakonskih propisa.

(h) obezbedenje specijalnih veza u vanrednim okolnostima;

(i) davanje prikljucaka na njegovu fiksnu javnu telefonsku mrežu svim propisima ovlašcenim operatorima javnih telekomunikacionih mreža ili davaocima javnih telekomunikacionih usluga ako ih ima, na njihov zahtev, pod jednakim i nediskriminatorskim uslovima, i u skladu sa odredbama važeceg zakona;

(j) obezbedivanje iznajmljenih linija korisnicima i drugim propisima ovlašcenim telekomunikacionim operatorima, po njihovom zahtevu, shodno jednakim i nediskriminatorskim minimalnim uslovima i podložno relevantnim odredbama važeceg zakona; i

(k) u svom izboru dobavljaca telekomunikacione opreme i davaoca usluga istraživanja i razvoja, dati prednost, u punoj meri dosledno važecem zakonu, dobavljacima iz Republike Srbije pod uslovom da su oni konkurentni u pogledu cena kvaliteta i roka isporuke.

Isti ovaj tekst o Strateškim ciljevima "Telekom Srbija"a.d., stoji u Odluci o osnivanju Preduzeca za telekomunikacije "Telekom Srbija" (sastavni je deo dokumentacije o kupoprodaji akcija), koju je doneo Upravni odbor Javnog preduzeca PTT saobracaja "Srbija" na sednicama 23. maja i 8. juna 1997. godine. Stoji on i u dokumentu Prenos prava na obavljanje delatnosti (sastavni je deo dokumentacije o kupoprodaji akcija), u kome je Javno preduzece PTT saobracaja "Srbija" prenelo prava za obavljanje delatnosti u fiksnoj telefoniji za period od 20 (dvadeset) godina na"Telekom Srbija"a.d., s tim da 8 (osam) godina bude i jedini vlasnik. Radi obezbedenja interesa Države Srbije, u dokumentu Prenos prava na obavljanje delatnosti, stoji: "PTT može opozvati ili obustaviti prenos bilo kog ili svih prava .... u slucaju posebno ozbiljne ili ponovljene povrede obaveze od strane "Telekom Srbija"a.d., a prema ovom Prenosu prava odnosno prema važecem zakonu."

Interes je države Srbije da se "Telekom Srbija"a.d. razvija u skladu sa postavljenim Strateškim ciljevima "Telekom Srbija"a.d., ali se ni jedan od navedenih ciljeva od (a) do (k) ne ostvaruje. Da se usvojeni Strateški ciljevi realizuju, onda bi svi bili zadovoljni i prihvatili povecanje cena telefonskih usluga. Prihvatili bi to gradani (tacke a), b) i c)), prihvatile bi to firme i provajderi Internet usluga (tacka i i j)), prihvatili bi i pozdravili to i proizvodaci opreme i davaoci usluga (tacka k). Stanje u "Telekomu Srbija" a.d. je realno opisao mr Draško Petrovic, generalni direktor, u svojoj Analizi poslovanja "Telekom Srbija"a.d. 1998-2000. godine sa osvrtom na poslovanje I-III 2001. godine (maj 2001. godine), u kome stoji:

Kvalitet usluga kroz cekanje na prikljucke, trajanje smetnji, odziv centrala, tj. ostvareni broj impulsa po pretplatniku, govori o poražavajucim nivoima. ... Prosecno vreme otklanjanja kvarova u pretplatnickoj mreži iznosi 65 sati, što se može oceniti kao krajnje nezadovoljavajuce. ... Stepen izgradenosti pretplatnicke (pristupne) mreže je nedovoljan, tako da se broj mirujucih zahteva za novim prikljuccima i seobama neprestano povecava i sada iznosi 261.664 zahteva. .... Stanje mobilne telefonije može se oceniti kao višestruko nezadovoljavajuce i to: u pogledu kvaliteta funkcionisanja mreže, pokrivenosti, strukture korisnika, asortimana usluga i prihoda. Može se reci da nisu ispunjene sve obaveze iz licence ..."

Navedeno stanje je posledica, do sada više puta ukazivanog, nepostojanja dokumenta, koji se zove Desetogodišnji plan poslovanja, jedan od Prethodnih uslova, koji je morao da bude usvojen da bi Sporazum (Ugovor) o kupoprodaji akcija "Telekom Srbija" stupio na snagu. Takode su citaoci vec procitali da se Godišnji biznis planovi rade na bazi Desetogodišnjeg plana poslovanja, jer to predstavlja realizaciju istog. A pošto nema Desetogodišnjeg plana poslovanja, onda nema pravnog osnova da se rade Godišnji biznis planovi.

Postavlja se pitanje: Kako je do sada i kako ce ubuduce Upravni odbor "Telekoma Srbija"a.d. da usvaja Godišnje biznis planove? Citaoci ocekuju da ce na ovo pitanje dati odgovor: uvaženi prof. dr Dragor Hiber, predsednik Upravnog odbora "Telekom Srbija"a.d. ili uvaženi advokat dr Radoje Prica, predsednik Upravnog odbora Javnog preduzeca PTT saobracaja "Srbija" ili uvaženi mr Draško Petrovic, generalni direktor "Telekom Srbija" a.d. ili uvaženi Srdan Blagojevic, generalni direktor Javnog preduzeca PTT saobracaja "Srbija". Nije poznato šta o napred navedenom misle akcionari, Italijani (STET) i Grci (OTE)? Oni ocigledno nisu zainteresovani za sprovodenje utvrdenih i usvojenih Strateških ciljeva "Telekom Srbija" a.d. jer njih interesuju samo visoke cene za loše telefonske usluge, koje "Telekom Srbija"a.d. pruža gradanima.

Možda su oni i u pravu, jer se oni ponašaju onako kako im to dozvoljavaju država Srbija, odnosno Vlada Republike Srbije, odnosno Ministarstvo saobracaja i telekomunikacija i ministar Marija Rašeta Vukosavljevic.

u.

5.1. Kada prebaciti od
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.beograd-3.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom07.09.2001. u 03:43 - pre 274 meseci
05. Sep 2001 19:00 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije (13)
Krave i telad za telefon
Ugovore sa Javnim preduzećem PTT saobraćaja „Srbija" nisu mogle da zaključuju mesne zajednice i opštine, već građani koji su ulagali u gradnju telefonske mreže hiljadu, dve i tri hiljade maraka
Tihomir Živanović
Dobrosav Jovanović
priredio: Dragan Vlahović
Do formiranja Javnog preduzeća PTT saobraćaja „Srbija" 1991. godine i postavljanja Milorada Jakšića za generalnog direktora, ugovore o zajedničkoj izgradnji kapaciteta telefonske mreže zaključivale su radne organizacije PTT saobraćaja: Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Jagodina, Kraljevo, Kruševac, Čačak, Užice, Subotica, Sombor, Sremska Mitrovica, Zrenjanin, Pančevo i dr. i samoupravne interesne zajednica po opštinama, koje su tada postojale, a formirane su na osnovu zakona. Ulaganja su bila u odnosu 50:50. Samoupravne interesne zajednice su novac prikupljale od građana i uplaćivale na žiro račune navedenih radnih organizacija PTT saobraćaja.... Znači, postojala je potpuna kontrola tokova novca, a za gradnju kapaciteta telefonske mreže odgovorne su bile radne organizacije PTT saobraćaja - potpisnice ugovora. Samoupravne interesne zajednice nisu imale nikakve veze sa izvođačima radova kao i sa nabavkom kablova i drugog materijala. Sve ovo je promenio Milorad Jakšić kada je u drugoj polovini 1991. godine počeo da zaključuje ugovore o zajedničkoj izgradnji sa opštinama i mesnim zajednicama, i ako one nisu imale zakonsko pravo da rade te poslove. Ovo iz razloga što mesne zajednice nemaju svojstvo pravnog lica, a na ugovore koje potpisuju opštine saglasnost daje republički javni pravobranilac. Sve ovo se radi iz razloga zaštite interesa građana. Pođimo od pretpostavke da mesna zajednica prikupi novac i onda neko iz mesne zajednice proneveri taj novac. Građani ostaju bez svog novca, jer niko ne garantuje za poslovanje mesnih zajednica. Sa opštinama je malo drugačije, ali pošto se opštine nalaze na budžetu Republike Srbije, onda se kao garant pojavljuje Republički javni pravobranilac.

Ugovore sa mesnim zajednicama i opštinama Milorad Jakšić je zaključivao sve do razrešenja sa mesta generalnog direktora Javnog preduzeća PTT saobraćaja „Srbija", 27. januara 1997. godine. Na isti način je radio i Aleksa Jokić, koji je zamenio Jakšića, do 9. juna 1997. godine, a dalje je nastavio i Miloš Nešović, kao generalni direktor „Telekom Srbija"a.d.

Od 1. januara 1992. godine zaključivanje ovih ugovora vršeno je suprotno članu 45 Zakona o sistemima veza („Službeni glasnik RS", broj: 38/91), koji glasi: „Ako se izgradnja nove PTT mreže, koja nije predviđena planom i programom Preduzeća PTT, mora vršiti prema uslovima tog preduzeća, korisnici i preduzeće PTT ugovorom utvrđuju uslove i način izgradnje, stvarne troškove i način obezbeđenja sredstava za tu izgradnju, prava korisnika na osnovu učešća u finansiranju izgradnje PTT mreže, kao i druga prava i obaveze ugovornih strana." Znači, ugovore sa Javnim preduzećem PTT saobraćaja „Srbija" nisu mogle da zaključuju mesne zajednice i opštine, već građani. U ugovorima je trebalo da se utvrde prava građana koja su ostvarivali zbog ulaganja u gradnju kapaciteta telefonske mreže po hiljadu i po, dve i tri hiljade maraka. Zakon je odredio da se utvrde i stvarni troškovi izgradnje. Taj podatak ne stoji ni u jednom ugovoru. U ugovorima stoje kapaciteti, a novac se kasnije određivao od oka i s ramena.

Sada je Milorad Jakšić promenio odnos ulaganja, pa su mesne zajednice i opštine naterane da prihvate da finansiraju i do 70 odsto od ukupne investicije. Radilo se po principu uzmi ili ostavi. Predstavnici Javnog preduzeća PTT saobraćaja „Srbija" ponašali su se po onoj narodnoj: „Kadija te tuži, kadija ti sudi." Ako nećeš da potpišeš ugovor, onda za sledećih 10 godina neće biti telefona. Tada je nastao eldorado za kriminal, jer su građani koji su finansirali izgradnju plaćali prema „potrebama" izvođača i pojedinaca iz Javnog preduzeća PTT saobraćaja „Srbija", a kasnije „Telekom Srbija"a.d. Za sve navedeno postoji dokumentacija, postoje građani koji su plaćali, a postoje i bogati pojedinci, koji su se obogatili na muci svog naroda. Zemljoradnici su prodavali krave i telad da bi uplatili telefon, jer kako može Mileva da ima telefon, a Ranđija da ga nema. Taj mentalitet kod Srba (malograđanski komšijski rivalitet), gramzivi pojedinci su dobro unovčili. Šta se sve i kako radilo pokazuje i činjenica da su privatne firme za gradnju kablovskih pretplatničkih mreža nicale kao pečurke posle kiše. Danas su mnoge dobro stojeće, ima ih oko 50. Podizvođača koliko ima, to niko ne zna.

Sadašnje Poslovodstvo Javnog preduzeća PTT saobraćaja „Srbija", kao akcionar sa 51 odsto akcija i Poslovodstvo „Telekom Srbija"a.d. mogu da se pohvale narodu da ni jedna firma, izvođač radova na polaganju kablova, za 10 poslednjih godina nije otišla pod stečaj. To je jedino bilo moguće u telekomunikacijama gde vladaju, po mnogo čemu, veoma čudni odnosi. A dosad su to plaćali i sada će sve to ponovo da plaćaju građani. Nasuprot navedenom, čiji je rezultat na jednoj strani rađanje mnogih novokomponovanih bogataša, na drugoj strani imamo „Telekom Srbija"a.d., koji se nalazi u velikoj finansijskoj krizi i dugovima stranim firmama i katastrofalan kvalitet usluga. Šta se sve i kako radilo dobro se ilustruje sledećim primerom: „Telekom Srbija"a.d., najveći potrošač kablova sa bakarnim provodnicima u Srbiji, plaćao je ove kablove proizvođačima više od trgovačkih firmi. A trgovačke firme bile su posrednici između proizvođača kablova, s jedne strane i s druge strane „Telekoma Srbija"a.d., odnosno firmi koje su izvodile radove i ugrađivale kablove. Provizija za trgovačke firme je iznosila i više od 20 odsto. Na ovaj način je uziman veliki novac. Sve ovo su plaćali građani koji su željno decenijama očekivali da im u kući zazvoni telefon kao elementarna civilizacijska tekovina. Mnogi su ušli i u dvadeset prvi vek sa neostvarenom željom koja se zove telefon. U Analizi poslovanja „Telekom Srbija"a.d. 1998-2000. godine sa osvrtom na poslovanje za period od I-III 2001. godine, koju je uradio mr Draško Petrović, za Upravni odbor „Telekom Srbija"a.d., maja 2001. godine, na strani 15, stoji da 261.664 građanina čeka na novi telefon ili preseljenje telefona. Veliki broj građana zahtev za dobijanje novog telefona nije ni podneo, pošto se razboleo od sindroma „kuvane žabe".

Da bi se uzelo što više novca od građana, Milorad Jakšić, generalni direktor Javnog preduzeća PTT saobraćaja „Srbija", njegov pomoćnik za telekomunikacije Slobodan Radovanović i direktor Direkcije za razvoj i investicije Kosta Mitrović su, bez ikakvih stručnih analiza, uveli pravilo da kapacitet kablovske pretplatničke mreže mora da bude za 20 odsto veći od broja domaćinstava. A u skladu sa ovih 20 odsto, zamislimo sela koja po zvaničnim statističkim podacima Republičkog zavoda za statistiku, odumiru u: Šumadiji, Vojvodini, Pomoravlju, Mačvi, onda duž puta (s leve i s desne strane) Užice - Čačak - Kraljevo - Kruševac, itd. itd. Na primer, 40 do 50 odsto zemljoradnika je bilo prinuđeno da uloži po hiljadu i po, dve i tri hiljade maraka za telefone jer su oni plaćali izgradnju telefonske mreže, kapaciteta 120 odsto, u odnosu na broj domaćinstava. Znači, ako u selu ima 100 kuća, zemljoradnici su plaćali mrežu za 120 telefona. Još jednu mudrost su oni smislili, a to je da kablovi mora da se ukopaju u zemlju i to do kuće u selu, a ne da se razvodna mreža postavlja po banderama. Od zemljoradnika je uzet veliki novac za kopanje kanala u koje su polagani kablovi. Kopanje kanala je ustupano podizvođačima koji su te radove izveli po nekoliko puta nižoj ceni od naplaćene zemljoradnicima. Ove fizičke poslove su, uglavnom na crno, izvodili Rumuni. Poznato je da je od zemljoradnika uziman novac i za izgradnju i modernizaciju električne mreže. Ugrađivani su betonski stubovi čiji je vek trajanja teorijski neograničen. Umesto da se telefonski kablovi u razvodnoj mreži postavljaju na betonske stubove električne mreže, i da domaćin u dvorištu ima samo jedan stub, često ih ima i po nekoliko. Postavljani su drveni stubovi lošeg kvaliteta koji često traju samo nekoliko godina. Ovde se ističe činjenica da je Milorad Jakšić uradio i nešto dobro, a to je da je 1992. godine potpisao ugovor sa Elektroprivredom Srbije o zajedničkom korišćenju betonskih stubova. Uslovi su bili odlični jer je PTT trebalo da plaća jednu trećinu od cene stuba koju je ugradila Elektrodistribucija. Ukoliko bi PTT ugradio betonski stub, onda bi Elektrodistribucija plaćala jednu trećinu PTT-u. U ugovoru piše da se za više godina planira istovremena rekonstrukcija distributivne mreže i gradnja telefonske mreže. Da je ovako rađeno, zemljoradnici u selima i građani u prigradskim naseljima bi ugrađene stubove plaćali samo jednom, a ne dva puta. Jednom su platili Elektrodistribuciji, a drugi put PTT-u. Međutim, zbog napred iznetih činjenica o ovakvim radnjama, ovaj ugovor je korišćen u vrlo malo slučajeva.

Pošto nije tako rađeno, sada zemljoradnici po selima i građani po prigradskim naseljima svakodnevno vide da telefonski kablovi vise, kao paukova mreža, i naravno, zato smetnje u proseku traju 65 sati, kako to piše mr Draško Petrović u svojoj Analizi o poslovanju „Telekom Srbija"a.d., maja 2001. godine. Javnih licitacija nije bilo, znalo se ko, kako i gde dobija posao. Više od 90 odsto objekata je građeno bez građevinskih dozvola. A građevinske dozvole koje je izdavalo Ministarstvo saobraćaja i veza, grad Beograd i opštine izdavane su na bazi dokumentacije koja nije urađena u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji objekata. Nisu rađeni generalni projekti i prethodne studije opravdanosti, zatim nisu rađeni idejni projekti i studije opravdanosti, na osnovu kojih se utvrđuje koncepcija rešenja i traži najbolje i najjeftinije rešenje. Iz rukava su davani podaci i sastavljani projektni zadaci na bazi kojih su rađeni glavni projekti. Objekti, koji su građeni, nisu predstavljali celine ili delove koji mogu samostalno da se koriste. Građena je telefonska centrala bez pretplatničke kablovske mreže, polagani su kablovi bez sistema prenosa, koji po njima rade za ostvarivanje veza između dva mesta, itd. itd. Ministarstvo građevine je izdavalo licence za firme izvođače radova, iako iste nisu ispunjavale potrebne uslove. Zato i ima oko 50 firmi koje polažu kablove. Tehnička kontrola glavnih projekata nije rađena u skladu sa odredbom člana 20 Zakona o izgradnji objekata, jer nije bilo generalnih i idejnih projekata i studija opravdanosti, već su izdavane lažne potvrde i to je „Telekom Srbija"a.d. sve plaćao, kao da je sve urađeno kako je i propisano. Posebnu ulogu u svemu navedenom imalo je i Ministarstvo građevina, koje je takođe izdavalo lažne potvrde za telekomunikacione objekte međunarodnog i magistralnog značaja. Ministarstvo građevina išlo je toliko daleko da je dalo i netačno tumačenje člana 20, a u vezi sa tehničkim kontrolama objekata za koje građevinske dozvole izdaju grad Beograd i opštine. O svemu navedenom postoji obimna pismena dokumentacija.

Koliko je izigravan Zakon o izgradnji objekata vidi se iz sledećeg primera: „Telekom Srbija"a.d. je pisao rešenja kojima je odobravana gradnja magistralnih i međunarodnih objekata, a pomoćnik ministra saobraćaja i veza samo je navedena rešenja potpisivao.

A kakvi su rezultati rada: Ministarstva saobraćaja i veza/telekomunikacija, Milorada Jakšića, Slobodana Radovanovića, Koste Mitrovića, Alekse Jokića, Miloša Nešovića, i drugih, i sada mr Draška Petrovića, to dobro znaju građani i zemljoradnici iz Obrenovca, Grocke, Barajeva, Svilajnca, ... kao i naselja Borča, Kumodraž, Surčin i okolnih sela....

sutra: Muvanje u grockoj, nerad u obrenovcu


im, zakljucno sa 31. januarom 2
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.beograd-3.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom07.09.2001. u 03:46 - pre 274 meseci

06. Sep 2001 17:02 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije (14)
Muvanje u Grockoj,
nerad u Obrenovcu
Nove brojeve u Begaljici prodavalo je preduzeće „AN - Telekomunikacije" (Auto Nena) iz Beograda. Cena jednog priključka bila je 1.870 maraka
Pored brzih pruga, Europolisa i programa izgradnje 100.000 stanova, za bivšu vlast telefoni su, u toku izborne kampanje, bili veliki mamac za birače, što se lepo vidi iz sledećeg pisma:

"Socijalistička partija Srbije, Opštinski odbor Grocka
Datum: 13. 01. 2000. god.
Gradski odbor SPS Beograd - Predsedniku Draganu Tomiću -
Beograd, Predmet: Urgencija

Druže Predsedniče, kao što Vam je poznato, naša Skupština opštine je jedna od retkih u sastavu gradske zajednice Beograda, gde apsolutnu većinu čine odbornici SPS-a. U svim bitnim oblastima života u kojima nadležnost ima SO, nemamo većih problema osim u oblasti izgradnje novih telefonskih kapaciteta, koje već duži niz godina gradimo sa JP "Telekom" A.D.

Na osnovu Ugovora zaključenog 1991. godine dosad smo realizovali desetak hiljada novih veza što pomenutom preduzeću već donosi velike redovne prihode kao i to da su ulaganja građana naše opštine od desetak miliona DM praktično poklonjenje ovom preduzeću čime mu je značajno povećan kapital.

Zbog svega rečenog neshvatljivo je ponašanje dela rukovodećih kadrova u ovom preduzeću u odnosu na probleme koje imamo. Naime, u ovom trenutku su u fazi puštanja u rad novi TT priključci na ATC Boleč, kao i pripreme za puštanje novih pretplatnika na ATC Vinča. Pomenuti proces traje neverovatno dugo jer su, recimo u Boleču i Ritopeku (pokriva ih ATC Boleč), za šest meseci pušteni u saobraćaj samo nešto preko 300 novih pretplatnika a ostalo je još oko 250, što je prosto neverovatno imajući u vidu da su radovi praktično odavno završeni, a centrala montirana i ispitana pre devet meseci. U Vinči gde je takođe montirana centrala skoro u isto vreme, nije uključen nijedan novi pretplatnik, iako građani čekaju telefone više od četiri godine.

Navedeni poslovi su propraćeni velikim izlivima nezadovoljstva građana, zbog u poslednje vreme krupnih grešaka izazvanih ili nestručnošću i neradom radnika "Telekoma" ili namernom opstrukcijom, u šta sve više verujemo, tako da smo u poslednjih dva meseca imali i ulične proteste sa zatvaranjem saobraćaja od strane građana na smederevskom putu, koja je vitalna saobraćajnica za ovu Opštinu.

Pored navedenog, veliki problem, sa kojim smo upoznali dopisima iz septembra i novembra prošle godine najodgovornije rukovodioce ovog preduzeća, je i problem sa ATC Vrčin, gde imamo najave masovnih protesta građana sa zaprečavanjem autoputa Beograd-Niš, i gde se takođe ništa ne preduzima.

Naime, i u ATC Vrčin je pre sedam meseci instalirana nova digitalna centrala i izgrađen optički spojni put do Beograda, ali zbog nama nepoznatih razloga i verovatno nekih neslaganja stručnjaka unutar "Telekoma", na rešavanju ovog problema se ništa ne preduzima, što je ravno političkoj diverziji. Sve Vam ovo navodimo ne bi li uspeli da Vam predočimo težinu problema kao i verovatne političke implikacije, jer se sve, od strane opozicije pripisuje našoj navodnoj nesposobnosti kao najodgovornijih ljudi u ovoj opštini, dok su nam i naši članovi na sastancima održanim u zadnjih petnaestak dana otvoreno prigovorili i to sa pravom, na kakve političke posledice ovog stanja možemo računati.

Nadamo se da Vam je jasno šta to znači u ovom političkom trenutku za našu partiju, jer će ovakvo stanje kao posledicu imati siguran poraz na izborima. Na osnovu svega navedenog zaista nas čudi ignorantski stav prema nama i navedenom problemu, od strane najodgovornijih rukovodilaca "Telekoma", koje smo u više navrata molili za pomoć, na šta su ostali potpuno nemi.

Zbog svega navedenog molimo Vas da Vašim ličnim autoritetom preduzmete potrebne mere u odnosu na navedeni problem kako bismo u najkraćem roku izašli iz ove neodržive situacije i povratili, ne našom krivicom, poljuljani ugled kod našeg članstva i građana.

S poštovanjem, Predsednik SO Grocka, Janković Milan, Predsednik OO SPS, Delibašić Miodrag

Dostavljeno: - Nikolić Draganu - potpred. GO SPS, - Gajić Mileti - sekretaru GO SPS, - Nešović Milošu - dir. "Telekoma", - Jokić Aleksi - gen. dir. PTT, - Anđelković Radmili - pred. Upr. odbora."

A priča od početka ide ovako: ugovor između Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija" i Opštine Grocka potpisan je oktobra/novembra 1991. godine. Za Opštinu Grocka ugovor je potpisao tadašnji predsednik, a za PTT Milorad Jakšić, generalni direktor Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija". U ugovoru stoji da će PTT za 36 meseci izgraditi telefonske centrale kapaciteta: Grocka - 3.000, Vrčin 1.200, Umčari 1.300, Begaljica 1.000, Leštane 3.000, Kaluđerica 5.000 i Vinča 2.000 telefona, kao i da izgradi sisteme prenosa, odnosno veze između centrala, a da će Opština Grocka u istom roku izgraditi pretplatničke kablovske mreže čiji će kapacitet biti za 20 odsto veći od broja domaćinstava (broj domaćinstava je mnogo veći od kapaciteta centrala) u sledećim mestima: Grocka, Zaklopača, Brestovik, Begaljica, Vrčin, Dražanj, Pudarci, Kamendol, Živkovac, Boleč, Ritopek, Leštane, Vinča i Kaluđerica, kao i da u više mesta izgradi zgrade.

Od osnovnog ugovora pa do agresije snaga NATO na našu zemlju, 24/25. marta 1999. godine, potpisano je šest dopunskih ugovora, a sedmi je potpisan pod naletima raketa, što sa osnovnim ugovorom iz 1991. godine čini ukupno osam ugovora. Ovome treba da se dodaju i još dva ugovora o cesiji, zatim ugovori koji je "Telekom Srbija"a.d. potpisao sa firmom "Ruraltel" za uključivanje novih telefona u Kaluđerici. Međutim, u daljem tekstu će se videti šta je sve do sada rađeno i ko je to radio:

(1) Posao na izgradnji kablovske mreže u Begaljici, 1994. godine, dobilo je preduzeće "Telefaks inženjering" (i to im je bio jedini posao u telefoniji; kada je posao završen, preduzeće je prestalo da radi). PTT je izgradio telefonsku centralu za 960 telefona, a Begaljičani su platili izgradnju pretplatničke kablovske mreže za 1.400 telefona. Znači, zemljoradnici su platili i telefone za budućnost "Telekom Srbija"a.d. Nove brojeve u Begaljici, aprila 2000. godine, prodavalo je preduzeće "AN - Telekomunikacije (Auto Nena) iz Beograda. Cena jednog telefona je bila 1.870 maraka za građane i 2.655 maraka za pravna lica, naravno u dinarima, po crnom deviznom kursu na dan uplate. Sve ovo je rađeno u saradnji sa rukovodiocima "Telekoma Srbija"a.d.;

(2) Proširenje kapaciteta postojećih elektromehaničkih centrala u Grockoj za 400 i u Umčarima za 200 novih telefona, dobilo je krajem 1997. godine, naravno bez licitacije, preduzeće "AN - Telekomunikacije" iz Beograda. Radove su izveli mehaničari koji su zaposleni u "Telekom Srbija"a.d. Posao je završen 1998. godine. Znači, PTT - odnosno "Telekom Srbija"a.d, nije ispoštovao ugovor i nije izgradio digitalne centrale u Grockoj i u Umčarima. Opština Grocka nije gradila pretplatničku kablovsku mrežu u Grockoj, Zaklopači i Brestoviku, zatim u Umčarima, Dražnju, Pudarcima i Kamendolu. Međutim, za uvođenje novih telefona u navedenim mestima, plaćano je više od 1.800 maraka. Telefoni su uključivani preko uređaja PCM 4 (po jednoj parici rade četiri telefona), po postojećoj kablovskoj mreži. Zbog toga, u navedenim mestima, bez debele veze već godinama ne može da se dobije novi telefon. Na kraju, u selu Živkovcu je primenjeno nekvalitetno rešenje sa radio uređajima, za čiji rad ne postoji dozvola Saveznog ministarstva telekomunikacija. Stanovnici ovoga sela od 1997. godine muku muče sa telefonima, iako su platili za uvođenje telefona više od 1.800 maraka. Pored lošeg rada radio uređaja, telefoni ne rade i kada nestane struje. A u našim uslovima, i to posebno u selima, svi znaju kako često nestaje struja.

(3) Za izgradnju kapaciteta telefonske mreže u Kaluđerici, Milorad Jakšić je zaključio Peti dopunski ugovor sa Opštinom Grocka kako bi omogućio da firma "Ruraltel" iz Beograda dobije posao i primeni tehničko rešenje sa radio uređajima, koje do tada u Srbiji nije korišćeno, a radio uređaji nemaju dozvolu za rad Saveznog ministarstva telekomunikacija. Ovo rešenje se u svetu primenjuje samo u brdsko-planinskim naseljima, a ne u naselju koje kao Kaluđerica, čini deo metropole. U Kaluđerici su izgrađeni i mali kapaciteti kablovske mreže. Iako su radovi završeni septembra 1997. godine, do danas "Telekom Srbija"a.d. nije preuzeo na održavanje pretplatničku mrežu u Kaluđerici. To je suprotno odredbi člana 11 Zakona o sistemima veza ("Službeni glasnik RS", br. 38/91), po kome je "Telekom Srbija"a.d. dužan da održava i štiti kapacitete telefonske mreže do pretplatnika. Zbog ovakvog ponašanja rukovodilaca "Telekom Srbija"a.d., veliki broj žitelja Kaluđerice, ni krivi ni dužni, pored telefona, često su bez telefona.

U Kaluđerici je po navedenom ugovoru predviđena izgradnja digitalne centrale za 10.000 telefona. Umesto digitalne centrale, izgrađen je udaljeni stepen centrale na Konjarniku, što je mnogo manja investicija (to je sa tehničke strane opravdano, ali nije po ugovoru). Do sada je kapacitet od 3.000 telefona demontiran, a ima još oko 2.000 slobodnih brojeva. To pokazuje kako se ne radi planski, odnosno kako nije rađeno u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji objekata, jer nisu rađeni generalni i idejni projekti i studije opravdanosti, nema građevinskih dozvola, itd.

(4) Poslove na izgradnji pretplatničke kablovske mreže u Leštanima, Boleču, Ritopeku i Vinči, dobilo je Trgovačko preduzeće "Beogradelektro"a.d. iz Beograda, što nije u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji objekata. Radove su izvodili podizvođači: "Telefonkabl" iz Beograda, u Leštanima od 1996. do 1999. godine, "Energomontaža" iz Beograda, u Vinči od 1996. do 2000. godine i "Kabl projekt" iz Beograda, u Boleču i Ritopeku od 1996. do 2000. godine. Navedeni podaci, o početku i završetku radova, dokazuju da u Javnom preduzeću PTT saobraćaja "Srbija" i "Telekom Srbija"a.d. vlada haos. Radovi su počeli pred izbore 1996. godine, i zato su socijalisti dugo tako vladali u Opštini Grocka na obećanjima, kako to stoji u citiranom pismu, a ne na rezultatima rada.

(5) Na kraju, dođe na red i Vrčin. Prema dokumentaciji, Milorad Jakšić, Kosta Mitrović i Dragomir Šopić u saradnji sa predsednikom Opštine Grocka Milanom Jankovićem i direktorom Javnog preduzeća za građevinsko zemljište i izgradnju Opštine Grocka Miodragom Delibašićem, i pre potpisivanja Petog dopunskog ugovora, rešili su da gradnju telefonske mreže u Vrčinu daju firmi "Ruraltel" iz Beograda. Firma "Ruraltel" trebalo je da napravi veliki posao. U citiranom pismu stoji dokaz navedene tvrdnje, jer piše:

"Naime i u ATC Vrčin je pre sedam meseci instalirana nova digitalna centrala i izgrađen optički spojni put do Beograda, ali zbog nama nepoznatih razloga i verovatno nekih neslaganja stručnjaka unutar "Telekoma", na rešavanju ovog problema se ništa ne preduzima, što je ravno političkoj diverziji." Radi informisanja građana Vrčina i DOS-ove vlasti u Grockoj, odgovor na citirane navode u pismu je sledeći: Milorad Jakšić i drugi napred navedeni, planirali su da se gradi klasično kablovsko rešenje i da se pojedinačni slučajevi reše pomoću napred navedenog radio sistema. U realizaciju tog projekta je trebalo da se uloži oko 3.730.000 maraka (oko 2.000 telefona po 1.850 maraka).

Međutim, u Predlogu idejnog rešenja TT - mreže ATC Vrčin, iz septembra 1999. godine, stručnjaci nude rešenje za isti broj telefona, sa ulaganjima od 1.054.439 maraka, što je 500 maraka po telefonu. Kao što se vidi, mnogo toga je muvano na teritoriji Opštine Grocka, a posebno u Vrčinu i oko Vrčina. To se i dalje nastavlja.

Tihomir Živanović
Dobrosav Jovanović
Priredio: Dragan Vlahović
Sutra: Telefonija savetuje, gradi, a ljudi bez telefona
gra�ani koji su ulagali u grad
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom08.09.2001. u 04:22 - pre 274 meseci
07. Sep 2001 18:01 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije (15)
Telefonija savetuje, gradi, a ljudi bez telefona
Tihomir Živanović
Dobrosav Jovanović
Priredio: Dragan Vlahović
Već celu deceniju, velike nedaće pritiskaju zemljoradnike 18, većinom bogatih, posavskih sela u opštini Obrenovac, i to: Draževac, Grabovac, Skela, Ratari, Urovci, Zvečka, Orašac, Ljubinić, Veliko Polje, Piroman, Mislođin, Jasenak, Konatice, Ušće, Zabrežje, Poljana, Mala Moštanica i Stubline. Da priču počnemo od početka. Javno preduzeće PTT saobraćaja "Srbija" potpisalo je ugovor o zajedničkoj izgradnji telefonske mreže na području opštine Obrenovac sa Fondom za komunalne delatnosti, građevinsko zemljište i puteve opštine Obrenovac 23. oktobra 1991. godine.

Ugovor još nije realizovan, i nikada neće biti. Upoređujući gradove srednje veličine, u realizaciji programa, kako opštinari kažu "telefonizacije", odnosno izgradnje telefonske mreže, Obrenovac predstavlja najveću promašenu investiciju za "Telekom Srbija"a.d. i to zbog toga što je "Telekom Srbija"a.d. dosad uložio velika sredstava za realizaciju obaveza po ugovoru: položeni su optički kablovi gotovo do svih sela, u Obrenovcu je izgrađena velika digitalna centrala kupljena od firme Simens, a uložena su i velika sredstva u gradnju skoro polovine kapaciteta pretplatničke kablovske mreže u Obrenovcu.

Zbog građenja na parče i bez plana, iako su sve poslove vodili stručnjaci "Telekom Srbija"a.d., do sada izgrađeni kapaciteti su neusklađeni i ne mogu da se koriste. Da je "Telekom Srbija"a.d. poštovao Zakon o izgradnji objekata, koji propisuje da mogu da se grade samo objekti, koji predstavljaju celinu ili tehničku celinu, dosad završeni kapaciteti, u koje je uložen veliki novac, sada bi bili iskorišćeni. Za postojeće stanje u Obrenovcu i okolnim selima, stručnu i moralnu odgovornost prema opštini Obrenovac i zemljoradnicima, u prvom redu, snosi firma "Telefonija" iz Beograda.

Ona je zaključila ugovor sa opštinom Obrenovac da bude konsultant, a onda je uzela da izgradi kablovsku telefonsku mrežu u Obrenovcu. Izbor su izvršili direktori u Javnom preduzeću PTT saobraćaja "Srbija", a dalju saradnju sa "Telefonijom" su nastavili direktori u "Telekom Srbija"a.d. Ovako nešto u svetu nema. Nikada firma koja radi konsultantske poslove sebi ne obezbeđuje posao, jer je to ozbiljno narušavanje principa konfliktnosti interesa, što je u svetu, gde se poštuju zakonske i moralne norme, sankcionisano. Ovo je rađeno, verovatno, zbog toga što je po megalomanskim planovima neodgovornih u opštini Obrenovac i u Javnom preduzeću PTT saobraćaja "Srbija", polovinom 1996. godine, kada je pravljen aneks ugovora, planirano da cela investicija u telefonsku mrežu iznosi oko 70 miliona maraka.

Dobra para, ali u mislima. To su bile lepe predizborne želje 1996. godine. Međutim, treba reći da u Obrenovcu u ovom poslu nije bilo klasičnog kriminala, ali je bilo mnogo neodgovornog ponašanja pojedinaca iz politike, a njih su podržavali Milorad Jakšić i njegovi najbliži saradnici Slobodan Radovanović, Kosta Mitrović, Slobodan Milosavljević, Dragomir Šopić i drugi. Zbog toga, moralna i stručna odgovornost za sadašnje stanje u izgradnji telefonske mreže na teritoriji opštine Obrenovcu, do 9. juna 1997. godine, stoji na napred navedenim direktorima Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija", a posle 9. juna 1997. godine i na novom generalnom direktoru "Telekom Srbija"a.d. Milošu Nešoviću, koji je i dalje zadržao saradnike Milorada Jakšića.

A sadašnje stanje u telefoniji na teritoriji opštine Obrenovac je katastrofalno. Od planiranih oko 25.000 novih telefona, za novi telefon je uplatilo, uglavnom u markama, samo oko 2.500 građana. Zbog propalog programa, veliki broj građana je tražio da mu se vrate uplaćene marke. Građani su dobili natrag svoje marke, ali bez kamate za korišćenje novca nekoliko godina.

U svim ugovorima koje je zaključivalo Javno preduzeće PTT saobraćaja "Srbija" do 9. juna 1997. godine, a posle ovog dana, zaključivao "Telekom Srbija"a.d. sa mesnim zajednicama i opštinama, postoji član koji glasi: Fond/Mesna zajednica/Opština se obavezuje da će po završetku izgradnje i dobijanju upotrebnih dozvola za objekte iz ovog ugovora, koje je gradio kao investitor, pre uključenja telefonskih centrala u saobraćaj, preneti te objekte bez naknade PTT-u."

Znači, fondovi, mesne zajednice i opštine su bili posrednici, suprotno Zakonu o sistemima veza iz 1991. godine, da građani finansiraju gradnju objekata: zgrade, kablovsku pretplatničku mrežu i dr. i bez naknade predaju Javnom preduzeću PTT saobraćaja "Srbija", odnosno "Telekom Srbija"a.d. Ove kapacitete telefonske mreže, uz kapacitete čiju je izgradnju finansiralo Javno preduzeće PTT saobraćaja "Srbija", u ime države Srbije, Javno preduzeće PTT saobraćaja "Srbija"je 49 odsto akcija "Telekom Srbija"a.d. prodalo: SIN-u iz Holandije, odnosno njegovom najvećem akcionaru STET-u iz Italije i OTE-u iz Grčke. Znači, država je prodala imovinu građana koja je do 9. juna 1997. godine preneta Javnom preduzeću PTT saobraćaja "Srbija", a posle toga dana imovinu građana iz programa zajedničke izgradnje neko poklanja Italijanima i Grcima.

Zato, pri sprovođenju privatizacije i denacionalizacije u Srbiji, Skupština Srbije treba zakonski da omogući da se daju akcije u "Telekom Srbija"a.d. građanima koji su finansirali izgradnju telefonske mreže.

Međutim, građane Obrenovca, a posebno zemljoradnike u okolnim selima, interesuje da li je njihova sudbina, kada su u pitanju telefoni, morala da bude takva kakva jeste? Odgovor je - nije. A evo zašto. U Obrenovcu je izgrađena digitalna centrala koja je kupljena od Simensa, da li iz Nemačke ili Švajcarske, to zna Milorad Jakšić. Simensova centrala nema dvojničke priključke, pa je zbog toga potrebno da se uloži ogroman novac u gradnju kablovske pretplatničke mreže, a tog novca nema. To je problem sela okolo Obrenovca. Zbog toga danas pored centrale firme Simens, u Obrenovcu radi još i elektromehanička krozbar centrala.

Međutim, nasuprot Obrenovcu, u Valjevu je pored digitalne centrale firme Simens, umesto elektromehaničke krozbar centrale velikog kapaciteta, zamenjena centralom "Iskre" iz Slovenije. Ovo je urađeno, verovatno, zato što je generalni direktor Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija" bio Aleksa Jokić, koji je Valjevac. Slično rešenje je primenjeno i u Ivanjici, gde je korišćena, takođe, centrala "Iskre" iz Slovenije.

Međutim, direktor Teritorijalne direkcije za mrežu BEOGRAD, u "Telekom Srbija"a.d. Dragan Kovačević, nije hteo da koristi domaću digitalnu centralu DKTS, koju proizvodi "Pupin Telekom", za rešavanje problema dvojničkih priključaka u Obrenovcu i po selima, kao što je to urađeno u Valjevu i Ivanjici. On hoće u sela oko Obrenovca da ugrađuje uvozne centrale firme Simens iz Nemačke, ali pošto novca za gradnju kablovske mreže nema, u selima ne zvone telefoni. Da je navedeno tačno, vidi se iz dopisa od 21. marta 2000. godine, koji je potpisao Dragan Kovačević, a tačka 2 dopisa, glasi:

"Predložena je primena ATC sa dvojničkim priključcima. Čvorna centrala Obrenovac je realizovana u sistemu EWSD (centrala proizvodnje firme Simens - prim. aut.) i u ovom sistemu ne postoje dvojničke ploče. Kako ste planirali izgradnju mesnih mreža u fazama, smatramo da će na taj način biti omogućeno razdvajanje dvojnika, samo sa nekom sporijom dinamikom realizacije. Sve linije će biti direktne, što je u skladu sa stavom Preduzeća da se ne grade centrale sa dvojničkim pločama, i celo čvorno područje će biti realizovano istim tipom komutacionog sistema. Ugovorom o zajedničkoj izgradnji je predviđena izgradnja samo direktnih priključaka."

U ovom delu dopisa, direktor Dragan Kovačević je izneo dve neistine, i to: (1) ne postoji odluka Preduzeća o gradnji samo direktnih telefona, već je to njegov stav i stav onih oko njega, koji svesno, zloupotrebom svog polažaja, neće da rešavaju postojeće ogromne probleme u telefoniji i (2) u ugovoru koji su potpisali Fond ... opštine Obrenovac i Javno preduzeća PTT saobraćaja "Srbija", 1991. godine, stoji:

"Od ukupnog kapaciteta navedenih ATC najviše 30 odsto mogu biti dvojnički priključci (član 2, tačka 1, stav 2 ugovora). PTT odlučuje o dodeli dvojničkih brojeva zavisno od tehničkog rešenja, a u skladu sa Zakonom o PTT uslugama (član 10, stav 1 ugovora)".

Navedenog direktora je mr Draško Petrović, generalni direktor "Telekom Srbija"a.d, unapredio i postavio ga za direktora Direkcije za mrežu, ali sa proširenom nadležnošću nad celom Srbijom (bez Kosova i Metohije). Napred navedene činjenice očigledno pokazuju koliko direktori "Telekom Srbija"a.d. vode patriotsku politiku. Njima su očigledno draži "Alkatel" (Francuska), "Simens" (Nemačka i Švajcarska), "Erikson" (Švedska) i "Iskra" (Slovenija) od "Pupin Telekoma" (Srbija, odnosno Jugoslavija). Međutim, izgleda i da bivšim generalnim direktorima Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija" Miloradu Jakšiću i Aleksi Jokiću, kao i bivšem generalnom direktoru Milošu Nešoviću i sadašnjem mr Drašku Petroviću, generalnom direktoru "Telekom Srbija"a.d, više odgovaraju direktori poslušnici nego direktori stručnjaci od integriteta.

Dokaz je da se isti ljudi iz vremena bivših generalnih direktora zadržavaju i oni sada hoće da reše probleme koje su ustvari sami i napravili. Ovo mu liči na priču: Poznati književnik Jaša Prodanović je bio ministar u Vladi Kraljevine Jugoslavije, a posle rata bio je ministar u komunističkoj Jugoslaviji. Kada je umro uvaženi Jaša Prodanović i sahranjen na Novom beogradskom groblju, jedno jutro osvane tabla na grobu sa sledećim tekstom: "Kralju veran, Titu odan, ovde leži Jaša Prodan." To isto može da se primeni i na direktore u "Telekom Srbija". Menjaju se generalni direktori, menja se vlast, stanje nikada gore u telefoniji, cene nikada veće, a isti direktori i dalje ostaju ....

U vezi sa napred iznetim ponašanjem direktora "Telekom Srbija"a.d., iznosi se sledeća činjenica. Italijani i Grci nisu mislili da rade ono što sada rade, a oni to rade, jer im primer daju direktori, građani Srbije. Da su mislili da rade ono što sada rade, oni ne bi potpisali Sporazum akcionara 9. juna 1997. godine, gde u klauzuli 2.1.(k) Strateških ciljeva "Telekom Srbija"a.d., stoji: "u svom izboru dobavljača telekomunikacione opreme i davaoca usluga istraživanja i razvoja, dati prednost, u punoj meri dosledno važećem zakonu, dobavljačima iz Republike Srbije pod uslovom da su oni konkurentni u pogledu cena, kvaliteta i roka isporuke."

Sutra Svilajnac pastorak Telekoma Srbije vetu primenjuje samo u brdsko-p
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

torbica
Zoran Torbica
community manager
Vracar, Beograd

Član broj: 187
Poruke: 1780
*.tehnicom.net

ICQ: 36726092
Sajt: www.aikstednja.rs


+1 Profil

icon Re: GlasJavnosti vs. Telekom09.09.2001. u 04:04 - pre 274 meseci
08. Sep 2001 19:02 (GMT+01:00)


Zloupotrebe, pravne mahinacije i kriminal u telekomunikacijama Srbije (16)
Svilajnac, pastorak Telekoma Srbija
Tehničko rešenje u Svilajncu primenjeno je u mnogim manjim mestima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, ali ne i u Srbiji
Veliki događaj u istoriji telefonije Svilajnca, odigrao se polovinom 1979. godine jer je tada uveden automatski međunarodni telefonski saobraćaj. Građani Beograda, Novog Sada, Niša, Kragujevca, Užica, Jagodine i drugi dobili su ovu mogućnost još polovinom sedamdesetih godina. Važnost ove nove vrste telefoniranja ne treba posebno isticati u poslovnom svetu.

Međutim, za zaposlene ova nova mogućnost samostalnog biranja brojeva, prijatelja i rođaka, u inostranstvu s telefona iz kancelarije, obezbedila je privatne razgovore, bez kontrole računa koje su plaćale firme. Preduzeća PTT-a su bila zainteresovana za uvođenje automatskog međunarodnog telefonskog saobraćaja, jer se prihod povećao u velikom obimu, u odnosu na vreme kada su veze s inostranstvom uspostavljale telefonistkinje.

Uvođenje automatskog međunarodnog telefonskog saobraćaja, bilo je, sem povećanja prihoda, i pitanje prestiža. Direktori OOUR iz većih gradova, kojima je postojeća tehnika omogućila automatski međunarodni telefonski saobraćaj, izazivali su ljubomoru i malu zavist direktora OOUR iz manjih gradova, jer njihove centrale nisu imale tu tehničku mogućnost. To su bile elektromehaničke krozbar centrale koje su proizvodili: "Nikola Tesla" iz Zagreba i "Iskra" iz Kranja. Takva jedna "Iskrina" centrala bila je u Svilajncu...

U poslovnom smislu, fabrika "Nikola Tesla" je bila vrlo korektna i za relativno male pare je vršila prepravke u centralama svoje proizvodnje i omogućavala je automatski međunarodni telefonski saobraćaj. Za stvaranje ove mogućnosti tražila je vreme od 18 do 24 meseca. Međutim, "Iskra", odnosno Slovenci su videli šansu da zarade velike pare. Pomagale su im patriote u Srbiji, posebno rodoljubi u Zajednici jugoslovenskih PTT, opet naravno Srbi.

Opština Svilajnac je poznata po velikom broju svojih žitelja koji rade u inostranstvu. U međunarodnom telefonskom saobraćaju, pošta u Svilajncu je imala veći prihod od Jagodine, Kruševca, Kraljeva i drugih velikih gradova. To su dobro znali u "Iskri" i zato su ponudili rešenje s novim registrima, ali je za sprovođenje ovog projekta trebalo dozidati zgradu, čekati dve godine i platiti u novcu tadašnje dve milijarde dinara.

Poštar u duši, ali veliki domaćin, pokojni Petar Marković, tada upravnik pošte u Svilajncu, tražio je i našao stručnjake koji su za samo 30 dana i za 30 miliona dinara, korišćenjem elektronskih memorija, u Svilajncu uveli automatski međunarodni telefonski saobraćaj. Veliki zaštitnici "Iskre" u Zajednici Jugoslovenskih PTT pretili su upravniku Peri Markoviću da će ići čak i u zatvor, jer on kao poštar nije nadležan i stručan da rešava tehničke probleme, to je zadatak inženjera.

Najveću i odlučujuću podršku da Svilajnac dobije automatski međunarodni telefonski saobraćaj, dao je tadašnji predsednik Opštine Svilajnac, pokojni Živorad Ranković. On je rekao: "Ja stojim iza toga i neka neko dođe da isključi međunarodni saobraćaj u Svilajncu, kada bude uveden".

Tehničko rešenje za uvođenje automatskog međunarodnog telefonskog saobraćaja u Svilajncu, primenjeno je u velikom broju manjih mesta u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pa čak i u Sloveniji. Međutim, rešenje iz Svilajnca nije zaživelo u Srbiji, jer je sem u Svilajncu, primenjeno još i u: Aleksincu, Kikindi, Ivanjici, Guči, Lučanima i Arilju.

I danas, 20 godina od dana ugradnje, rešenja s elektronskim memorijama, koje je proizvodila Zemljoradnička zadruga iz Krajišnika kod Zrenjanina, koriste se u Aleksincu i Kikindi. Posebno je važno da se istakne činjenica da su u Aleksincu tada, osim uvođenja automatskog međunarodnog telefonskog saobraćaja, rešeni i problemi u automatskom međumesnom telefonskom saobraćaju.

Primenom modifikovanog rešenja iz Svilajnca u glavnoj centrali ARM 20, uveden je u probni rad automatski međunarodni telefonski saobraćaj u Požarevcu, kao i u centrali ISKRA 58 u Smederevu. Dugo je ovo rešenje bilo u probnom radu u Požarevcu i Smederevu, a onda su odustali, bez obrazloženja.

Međutim, što nije bilo dobro za inženjere u Srbiji, bilo je odlično za inženjere u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Tako je modifikovano rešenje iz Svilajnca, ispitano probnim radom u Požarevcu, primenjeno u glavnoj centrali ARM 20 u Sarajevu i tranzitnoj centrali centrali ARM 50 u Osijeku.

Automatski međunarodni telefonski saobraćaj u Sarajevu i Osijeku uveden je 1981. godine. Pojedinci iz Zajednice jugoslovenskih PTT sve su učinili da se rešenje iz Svilajnca ne primeni u Srbiji, jer su samo tu imali uticaja. Zajednica JPTT nije atestirala rešenje iz Svilajnca, jer "Iskra" nije "dozvolila" da se u njene centrale ugrađuje tuđa oprema. To je i zvanično pismeno dato objašnjenje od strane Zajednice JPTT.

Iz navedenih činjenica se vidi kakvog advokata je imala "Iskra" iz Slovenije. Ali u životu nismo sreli advokata, koji je branio klijenta, a da mu nije naplatio svoju uslugu. Fabrika "Nikola Tesla" iz Zagreba, nije zabranjivala da se rešenje iz Svilajnca primeni u centralama njegove proizvodnje. Međutim, Zajednica JPTT i za ove centrale nije dala atest.

Da bi navedena priča bila i slikovito upotpunjena, podsetićemo na istiniti događaj u vezi s uvođenjem automatskog međunarodnog telefonskog saobraćaja u malom gradiću Srbac, koji se geografski nalazi na reci Savi u Republici Srpskoj.

Zvoni telefon i javlja se upravnik pošte iz Srpca. - Dobar dan inženjeru, kaže on, ovde upravnik pošte Srbac. Čuo sam da ste uveli automatski međunarodni telefonski saobraćaj u Svilajncu. Nama "Nikola Tesla traži 54 miliona dinara da posao završi za 20 meseci. Možete li vi da uradite taj posao u centrali ARK 335 - pita on.

- Može, upravniče. To će biti urađeno za 36 miliona dinara, a radiće se od petka uveče do nedelje uveče.
- Odlično, inženjeru. Ali, kada to možete da uradite?
- Pa, pošto je danas utorak, to može da bude već u petak. Recite mi, a gde je Srbac i kako ću doći do Srpca.
- Doći ćete do Slavonskog Broda vozom, a tu će da vas čekaju kola.
- Dogovoreno.

U četvrtak zvoni telefon i javlja se ponovo upravnik iz Srpca.
- Inženjeru, imam veliku molbu. U poštu Srbac u nedelju dolazi direktor iz Banjaluke, dolaze i sekretar SK i predsednik Opštine. Za Srbac je uvođenje automatskog međunarodnog telefonskog saobraćaja veliki praznik. Ali, da vam kažem, ima još nešto važno. Naš politički kadar iz Srpca je Radovan Makić, ambasador SFR Jugoslavije u SR Nemačkoj. Mi pravimo veliku svečanost, imamo svečanu sednicu Radničkog saveta i u 12,00 sati dogovoreno je da ambasador Radovan Makić bude u ambasadi u Bonu i da čeka da mu telefonom javimo da je Srbac izašao u svet.
- Pa upravniče, reče usplahireno inženjer, Fabrika "Nikola Tesla" je dala rok da se automatski međunarodni telefonski saobraćaj uvede za 20 meseci, a ja vam rekoh za dva dana i vi sada tražite da to bude za još kraće vreme.
- Inženjeru, bog i vi.
- Biće upravniče. I bi.

S pokojnim Danilom Dačom Trailovićem, iz Petrovca na Mlavi, divnim čovekom, odličnim majstorom i velikim radnikom, izvršena je prepravka 15 registara i uveden je automatski međunarodni telefonski saobraćaj u Srpcu. To je bilo u 10,00 sati pre podne.

Ostalo je još dovoljno vremena da se odspava sat vremena i da inženjer i Dača dođu na svečanu sednicu radničkog saveta. Kad ono, stvarno svečano. Na ražnju se obrću veliki veprovi i veliki ovnovi. Dva odlična harmonikaša, s violinistom i basadžijom, do u noći su uveseljavali goste, a najvažniji su bili inženjer i Dača, uprkos tome što su među gostima bili direktor iz Banjaluke, sekretar SK i predsednik Opštine.

Tačno u podne, u 12,00 sati, predsednik Radničkog saveta, izabrao je ambasadu SFR Jugoslavije u Bonu. Kada se javio ambasador Radovan Makić, predsednik je srećan i veseo rekao: "Ambasadore, i Srbac je konačno izašao u svet".

Veselje je počelo i trajalo je do kasno u noć. Međutim, došlo je vreme da se krene za Beograd i Petrovac na Mlavi, jer Dača je imao poslednju autobusku vezu iz Požarevca za Petrovac u 22 sata. Inženjer kaže: "Idemo na voz koji u 16 sati prolazi kroz Slavonski Brod i ide za Beograd". - Ne, inženjeru - povikaše u glas svi gosti i domaćini. - Daču ćemo da odvezemo u Slavonski Brod u 16 sati, a Vas će da voze druga kola.

I bi tako. Harmonikaši još jače zasviraše, pesma odjeknu iz grla svih gostiju i domaćina, a basadžija se toliko zaneo, da je u zanosu pokidao debele strune na basu.

Svilajnac je 1987. godine, ponovo postao veliko poprište borbi u telefoniji, između kreativnih i poslušnih. Tada je direktor Radne organizacije PTT saobraćaja Svetozarevo bio ekonomista Života Petković, divan i pronicljiv čovek, veliki entuzijasta, a opredeljen za novo i budućnost.

U vreme kada je komisija od 20 i više diplomiranih inženjera u Radnoj organizaciji PTT saobraćaja BEOGRAD, odlučila da se za Beograd kupe čuvene centrale "Metakonta 10C", koje je proizvodila "Iskra" iz Slovenije, Života Petković je za Jagodinu od "Nikole Tesle" iz Hrvatske, kupio centralu za dvadeset i prvi vek, digitalnu centralu AHE 10. Svi su ga napadali, a posebno diplomirani inženjeri.

Vreme je pokazalo da je u ovom slučaju u pravu bio ekonomista, a ne poslušni diplomirani inženjeri. U to vreme direktor OUR PTT saobraćaja Svilajnac bio je Dragiša Spasojević, divan čovek, bliski saradnik i podržavalac Živote Petkovića. Opet je u igri bio inženjer, s rešenjem da se modernizuje elektromehanička krozbar centrala korišćenjem digitalne centrale i kompjutera.

Domaća pamet, domaći rad. Tehničko rešenje iz Svilajnca, firma "Erikson" iz Švedske, u modifikovanom obliku rešenje je primenila u Švedskoj 1990. godine, a u Brazilu nekoliko godina kasnije.

Posao na modernizaciji elektromehaničke krozbar centrale
u Svilajncu, direktor Života Petković je nudio EI "Pupinu". Taj posao Ei "Pupin" nije prihvatio. To su srpska posla. Ali se posla prihvatio "Energoinvest" iz Sarajeva, čiju je grupu za telefoniju vodio Marko Zirojević, dobar čovek i veliki vizionar.

Lako je bilo Marku, jer je iza sebe imao moćnu firmu, kakav je tada bio "Energoinvest", čedo Emerika Bluma, jednog od najvećih privrednika u samoupravnoj Jugoslaviji. Iza "Energoinvesta" je stajala Bosna i Hercegovina.

Tihomir Živanović
Dobrosav Jovanović
Priredio: Dragan Vlahović
Sutra: „Telekom" ne da telefone zemljoradnicimao važećem zakonu, dobavljači
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/ www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu
 
Odgovor na temu

[es] :: IT pravo i politika razvoja :: GlasJavnosti vs. Telekom

Strane: 1 2

[ Pregleda: 31179 | Odgovora: 33 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.